hamburger-icon

Kliker.info

Investitori odsudno štite mHE: Naredne sedmice ročište po tužbama za klevetu protiv braniteljica Kasindolske rijeke

Investitori odsudno štite mHE: Naredne sedmice ročište po tužbama za klevetu protiv braniteljica Kasindolske rijeke

23 Decembra
04:46 2022

“Mi smo svi odrasli uz Kasindolsku rijeku i na njoj stvarali neke od najljepših uspomena”, počinje svoju priču Sara Tuševljak, jedna od aktivistica okupljenih u Inicijativi za zaštitu Kasindolske rijeke, koja već nekoliko godina upozorava da će je mini hidroelektrane (mHE) koje se grade na toj rijeci uništiti.

Kasindolska rijeka je, kako se procjenjuje, u 90 posto svog toka pitka. Prve otpadne vode u ovu rijeku koja izvire na planini Jahorini i prolazi kroz kanjone i čistu prirodu, ulijevaju se u Kasindolunadomak Istočnog Sarajeva. Jedna od tri planirane mHE na njoj radi od 2018. godine. Mještani Kasindola bunili su se još 2017. godine i zbog gradnje prve. Bezuspješno. Na toj rijeci Green Invest/BUK d.o.o. upravlja jednom i planira izgradnju još dvije mini hidroelektrane.

Riječ je o mHE Podivičkoja je izgrađena i puštena u rad, mHE Samar koja je bila u izgradnji, ali je s njom prekinuto zbog poništenja dozvola, te mHE Slapi, čija je gradnja u planu i zaključen je ugovor o koncesiji. U međuvremenu je pokrenuta građanska inicijativa koju je potpisalo više od 2.000 građana Istočnog Sarajeva, protiveći se izgradnji mini hidroelektrana.

PRITISCI NA MLADE AKTIVISTKINJE

Aktiviste koji su stali u odbranu Kasindolske rijeke natjeralo je, kaže Sara, stanje rijeke nakon izgradnje prve mini hidroelektrane Podivič. Lokalno stanovništvo je još tada pisalo nadležnoj opštini TrnovoMinistarstvu za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju RS, Inspektoratu.

“Tako da je 2017. godine republički građevinski inspektor naložio obustavu radova na izgradnji mHE ‘Podivič’, međutim, nakon što su pribavili potrebnu dokumentaciju, nastavili su tu izgradnju i završena je i puštena u rad 2018. godine”, kaže Sara Tuševljak.

Sara Tuševljak: Bili su ušli u korito mašinama kada je stigla presuda i morali su zaustaviti dalje radove, uvjerena sam da ćemo nastaviti da pobjeđujemo

Okružni sud u Banjaluci 2021. godine donio je četiri presude kojima se poništavaju tri ekološke dozvole za sve tri mHE i građevinska dozvola za mHE “Samaj”. Međutim, Ministarstvo za lokalno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS uložilo je vanredne pravne ljekove, odnosno preispitivanje sudske presude tako da se trenutno na Vrhovnom sudu RS rješavaju slučajevi za ekološke dozvole za mHE Slap i Samaj i građevinska dozvola za mHE Samar.

Vrhovni sud RS je u junu 2022. donio rješenje kojim se poništava odluka Okružnog suda u Banjaluci za ekološku dozvolu za mHE Podivič.

“S obzirom na mnoge nedorečenosti u presudi Vrhovnog suda RS, ovo Udruženje je podnijelo apelaciju Ustavnom sudu BiH zbog kršenja Ustava BiH i Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava. Trenutno se čeka odluka Ustavnog suda BiH vezano za ovu apelaciju, kao i presude Vrhovnog suda RSa vezano za druga tri zahtjeva za vanredno preipitivanje presuda upućenog od strane nadležnog republičkog ministarstva”, kaže za Inforadar Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH, koji je pred Okružnim Sudom u Banjaluci podnio sve četiri tužbe.

Međutim, dok čekaju odgovore nadležnog državnog i entitetskog suda Sara Tuševljak čeka nastavak pripremnog ročišta na Sudu u Sokocu zakazanog za 27. decembar zbog tužbe za klevetu koju je protiv nje i njene koleginice Sunčice Kovačević u oktobru ove godine podnijela kompanija Green Invest/BUK d.o.o. koja je vlasnik mini hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci. Prema izvodu iz sudskog registra, firma Buk d.o.o. iz Istočnog Sarajeva je u stopostotnom vlasništvu belgijske kompanijeGreen Invest.

Kompanija Green Invest/BUK d.o.o. podnijela je tri tužbe za klevetu protiv dvije mlade aktivistice tražeći 7.500 eura odštete i zaprijetila s još dvije zbog njihovih izjava u medijima te organizovanja izložbe fotografija povodom obilježavanja dvije godine borbe za Kasindolsku rijeku.

INVESTITOR NEGIRA NEZAKONITOSTI

Zbog tužbe za klevetu 140 organizacija i grupa iz BiH, regiona, Evrope i SAD-a poslalo je otvoreno pismo diplomatskim predstavnicima Belgije, šefu Delegacije EU u BiH i drugim relevantnim međunarodnim institucijama. U pismu su naveli da tužbe doživljavaju kao klasične SLAPP tužbe(strateške tužbe protiv učešća javnosti) čiji je cilj zastrašivanje tuženog zbog javnog govora, a koje političari i korporacije sve više koriste za zastrašivanje i ekoloških aktivista i cenzuru kritika.

Nakon što je u medijima objavljeno otvoreno pismo, saopštenjem se oglasila advokatska kancelarijaiz Bijeljine koja zastupa firmu BUK, navodeći da smatraju da je vijest o otvorenom pismu objavljena u svrhu stvaranja medijskog pritiska, te da su Sunčica Kovačević i Sara Tuševljak “u više navrata iznosile netačne informacija koje su se negativno odrazile na poslovni ugled i na cjelokupno poslovanje društva ‘Buk’ d.o.o.”

U saopštenju su naveli da nijedna radnja koju je preduzela kompanija nije bila suprotna zakonu.

“Društvo ‘Buk’ d.o.o. je uredno sa Vladom RS, tačnije Ministarstvom industrije, energetike i rudarstva, zaključilo Ugovore o koncesiji, a kojim za izgradnju minihidrocentrala na Kasindolskoj rijeci, a kom ugovoru su prethodili javno objavljeni pozivi za dodjelu iste koncesije. Dakle, isti su na sasvim legitiman i opravdan način izgradili, odnosno započeli ostale minihidrocentrale, te u skladu sa dobijenom koncesijom, prethodnim dozvolama i odobrenjima preduzimali sve potrebne radnje. Niti jedna radnja koja je preduzeta od strane našeg klijenta nije bila suprotna slovu zakona i drugih propisa, a što je potvrđeno i presudom Vrhovnog suda RS”, naveli su u saopštenju dostavljenom medijima koji su objavili vijest o otvorenom pismu, iako su se ekološki aktivisti na ovu odluku Vrhovnog suda RS žalili Apelacionom vijeću Ustavnog suda BiH.

Organizacije Riverwatch, EuroNatur, Fondacija Atelje za društvene promjene – ACTSave the Blue Heart of Europe i Stop izgradnji malih hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci, povodom ovih tužbi pisali su belgijskoj kompaniji Green Invest u čijem je vlasništvu BUK d.o.o. U odgovoru iz te kompanije tvrde da Investicije BUK d.o.o. u velikoj mjeri stvaraju lokalne koristi kroz ugovore sa kompanijama koje koriste domaću radnu snagu, te aktivistice nekoliko puta nazivaju “takozvanim”.

 

“Tužba za klevetu koju smo podnijeli ima za cilj da zaustavi klevete protiv nas – korupciju, loše upravljanje, nepoštivanje pravila i dozvola, dezinformacije, bogaćenje. Otvoreni smo za dijalog ali ne na osnovu laži, subjektivnih argumenata ili pojednostavljene ideologije”, naveli su, između ostalog, u pismu negirajući da je riječ o SLAPP tužbama.

S druge strane, međunarodna organizacija Business & Human Rights Resource Centre tužbe belgijskog investitora malih hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci u Istočnom Sarajevu protiv aktivistica Sunčice Kovačević i Sare Tuševljak klasificirala je kao “slučajeve koji nose SLAPP obilježja” i uključila ih u svoje istraživanje, podsjećaju iz Ateljea za društvene promjene (ACT).

“U svom pismu Green Invest/BUK d.o.o. negira bilo kakve nezakonitosti u slučaju izgradnje mHE na Kasindolskoj rijeci (iako je nadležni sud poništio sve tri okolišne dozvole zbog nepravilnosti) te u više navrata Saru i Sunčicu, kao i sve nas, naziva takozvanim aktivistima”, dodaju iz ACT.

BORBA ZA OPSTANAK RIJEKE

Od početka izgradnje malih hidroelektrana, 2017. godine, lokalni aktivisti izražavaju zabrinutost zbog potencijalno negativnog uticaja na rijeku i okolinu, kršenja postojećih dozvola, nekontrolisanu sječu šume, te eroziju tla izazvanu izgradnjom pristupnih puteva. S druge strane, o tome kolika je ekonomska dobit za lokalno stanovništvo u zajednicama gdje se grade mHE nema preciznih podataka.

Foto: Erozija zemljišta

“Što se tiče njihove zarade, da tako kažem, mi imamo dopis od Ministartsva energetike i rudarstva RS da je tokom 2019. na ime koncesione naknade koja iznosi 3,1 posto od ukupnog prihoda bilo uplaćeno 10.685 KM, sljedeće 2020. 11.008, a 2021. 12.589 KM u budžet RS. Mi nemamo informaciju da li cijela koncesiona naknada, ili samo dio ide lokalnoj zajednici. Pretpostavljamo da ide dio – tako smo saznali u nekim neformalnim razgovorima sa predstavnicima opština. S druge strane, s obzirom dakle da je riječ o 12.589 KM, ako je to 3,1 posto, imamo informaciju sa Company wall busness ili Akta.ba stranice da su oni imali u 2021. godini zaradu od 454.051 KM”, kaže za Inforadar Sara Tuševljak.

Što se tiče pravnih propusta tokom izgradnje mHE na Kasindolskoj rijeci, kako kaže Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiHbilo ih je više, ali ključni su oni koji se tiču kršenja odredbi Aarhuske konvencije (a koju je BiH ratifikovala 2008. te ima primat u primjeni) i to u odnosu na drugi stub ove konvencije – učešće javnosti.

“Naime, javnost nije bila adekvatno uključena u procese odlučivanja. Dalje, u odnosu na Zakon o zaštiti životne sredine RS, nisu se, između ostalog, poštivale odredbe održivog razvoja naročito u kontekstu primjene pratećih pravilnika o načinu izdavanja ekoloških dozvola. Primjera radi, nadležno ministarstvo je izdalo ekološke dozvole a da nije uzelo u obzir tzv. ‘kumulativni uticaj’ koji će nastati izgradnjom sve tri mHE u relativnoj blizini, i to na rijeci čiji je kanjon bio predviđen da bude zaštićen zbog svojih biološko-ekoloških vrijednosti”, objašnjava ona za Inforadar.

Sara Tuševljak je optimistična, smatra da su postigli mnogo samom činjenicom da su prije gotovo godinu i po zaustavili izgradnju druge mHE.

“Oni su čak bili ušli u korito sa mašinama kada nam je stigla presuda i morali su zaustaviti dalje radove na izgradnji, tako da sam uvjerena da ćemo nastaviti da pobjeđujemo, a bićemo u svakom slučaju instrajni u našoj borbi. Mislim da će borba biti teška i do sada je bila nije nimalo laka, ali mislim da će se isplatiti”, zaključuje ona. 

Budući da je lokalitet kanjon Kasindolske rijeke planiran za zaštitu prostornim planom RS do 2025. kao zaštićeni prirodni predio, nadaju se da će resorno ministarstvo pokrenuti postupak njegove zaštite, te da će aktivisti uspjeti da zaustave gradnju mHE, odnosno da će koncesioni ugovori biti raskinuti.

Marija Arnautović (Inforadar)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku