hamburger-icon

Kliker.info

Ima Boga: Uhapšen Radovan Karadžić/Hapšenje u centru Begorada!!!

Ima Boga: Uhapšen Radovan Karadžić/Hapšenje u centru Begorada!!!

21 Jula
22:00 2008

Haški optuženik, bivši čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić uhićen je večeras, priopćio je Savjet za nacionalnu sigurnost Srbije, javlja B92.

"Savjet za nacionalnu sigurnost Republike Srbije priopćio je da je večeras akcijom srpskih službi sigurnosti lociran i lišen slobode haški optuženik Radovan Karadžić. Karadžić je priveden istražnom sucu Vijeća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu, u skladu sa Zakonom o saradnji sa Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju".

Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je da pripadnici MUP-a nisu sudjelovali u akciji.

Za sada nema informacija gdje je i kada točno uhićen. Agencija Beta javlja da je uhapšen na teritoriji Srbije, a TV Fox je obajvlio da je uhapšen u "centralnoj beogradskoj opštini Vračar".

Glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Serge Brammertz potvrdio je uhićenje. "Tužitelj Serge Brammertz pozdravlja današnje uhićenje Radovana Karadžića… On je u bijegu već gotovo trinaest godina", stoji u priopćenju.

Karadžić, jedan od najtraženijih ljudi na svijetu, bio je predsjednik Republike srpske u vremenu od 1992. do 1995, čelnik Srpske demokratske stranke i vrhovni zapovjednik vojske RS.

Međunarodni kazneni sud za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji podigao je dvije optužnice protiv njega, zbog genocida počinjenog tijekom 43-mjesečne opsade Sarajeva, kada je ubijeno 12.000 ljudi, i zbog masakra oko 8.000 muslimana kod Srebrenice 1995.

Tereti se za genocid, sudjelovanje u genocidu, progone, deportacije, nehumane postupke i druge zločine počinjene protiv bosanskih muslimana, bosanskih Hrvata i drugih nesrba u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata 1992.-1995.

Karadžić se od 1996. skriva, a posljednji put je viđen i fotografiran u Han-Pijesku u srpnju 1996. godine. Potom je za njim raspisana međunarodna tjeralica. U studenom 1998. SAD je ponudio novčanu nagradu od pet milijuna dolara osobama koje pomognu da se pred sud izvedu optuženi za ratne zločine.

Haški tribunal je u više navrata navodio kako ima podatke da je Karadžić boravio u Srbiji barem povremeno, te da je 2004. bio u Beogradu. Ove informacije službeni je Beograd  još do jučer demantirao.

Drugi najtraženiji haški optuženik za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji, Ratko Mladić, i dalje se nalazi u bijegu.

 

 

Integralni tekst priopćenja iz Pres službe predsjednika Srbije:

"Savet za nacionalnu bezbednost Republike Srbije saopštio je da je večeras akcijom srpskih službi bezbednosti lociran i lišen slobode haški optuženik Radovan Karadžić. Karadžić je priveden istražnom sudiji Veća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu, u skladu sa Zakonom o saradnji sa Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju".

Ministarstvo unutarnjih poslova Srbije priopćilo je večeras da pripadnici MUP-a nisu sudjelovali u lociranju i hapšenju haškog optuženika Radovana Karadžića. MUP je to priopćio "povodom priopćenja Savjeta za nacionalnu sigurnost Republike Srbije o hapšenju Radovana Karadžića".

Glavni tužitelj Haškog tribunala Serge Brammetz pozdravio je uhićenje Radovana Karadžića.

"Kolege iz Beograda su me obavijestile o uspješnoj akciji čiji ishod je uhićene hapšenje Radovana Karadžića", navedeno je u priopćenju iz Tribunala.

Brammetz je u ime Tužiteljstva čestitao vlastima Srbije, naročito Savjetu za nacionalnu sigurnost, Akcijskom timu koji je nadležan za otkrivanje bjegunaca i Uredu tužitelja za ratne zločine, što su ostvarili ovu prekretnicu u suradnji sa Međunarodnim kaznenim sudom za ratne zločine u Jugoslaviji.

"Ovo je veoma važan dan za žrtve koje su čekale na ovo uhićenje tijekom više od desetljeća. To je, također, važan dan za međunarodnu pravdu, jer jasno pokazuje da niko nije van domašaja zakona i da će prije ili kasnije svi bjegunci biti izvedeni pred lice pravde", poručio je Brammetz.

U priopćenju iz Tribunala navodi se da je Karadžić izmicao pravdi tijekom gotovo 13 godina, pošto je prva optužnica protiv njega bila potvrđena 24. srpnja 1995. godine.

Također je u Haagu priopćeno da će datum Karadžićevo prebacivanje u zatvorsku jedinicu Tribunala biti odlučen u skoro vrijeme.

Tužitelj Brammetz treba sutra u Beogradu da se sastane sa ministrom rada i socijalne politike i predsjednikom Nacionalnog savjeta za suradnju sa Međunarodnim kaznenim tribunalom za bivšu Jugoslaviju Rasimom Ljajićem.

Karadžić se od 1996. skriva, a posljednji put je viđen i fotografiran u Han-Pijesku u srpnju 1996. godine. Potom je za Karadžićem raspisana međunarodna potjernica.

Tereti se za genocid, sudjelovanje u genocidu, progone, deportacije, nehumane postupke i druge zločine počinjene protiv bosanskih muslimana, bosanskih Hrvata i drugih nesrba u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata 1992-1995.

Srbi u šoku zbog hapšenja Karadžića

Beogradski mediji prenose prve reakcije iz Srbije na hapšenje haškog optuženika Radovana Karadžića.

U izjavi za TV Fox Aleksandar Vučić iz Srpske radikalne stranke rekao je da je ovo "tužan dan za Srbiju i srpski narod".

"Ovo je vraćanje dugova onima koji su formirali ovakvu vladu. Prvo su vratili ambasadore u države koje su priznale Kosovo, a sada ispunjavamo obećanje da ćemo izručiti Karadžića. Tužno nam se piše jer ova vlada namerava uhititi sve što je srpsko", rekao je Vučić i dodao da očekuje da će Srbi stvoriti široki narodni otpor, sada, za dva, tri ili pet meseci.

"Svim raspoloživim sredstvima ćemo se braniti od nove vlasti koja pokušava razoriti Srbiju", rekao je Vučić i dodao "naravno, demokratskim sredstvima.

Predsednik Demohrišćanske stranke Srbije i ministar pravde u vladi Zorana Đinđića Vladan Batić je ocenio da je očigledno da je stvorena politička volja da se krene putem hapšenja haških optuženika kao i da prethodna vlada nije imala tu volju.

On je dodao da građani Srbije ne smeju da budu zatočenici haških optuženika i "ako treba da biramo između sudbine građana i nekih ljudi uvek moramo da se opredelimo za ovo prvo".

Bivši premijer Srbije Zoran Živković je izjavio da je za Srbiju dobro da ispunjava sve međunarodne obaveze.

On je dodao da je to dobro za Srbiju iz duboko moralnih razloga jer građani Srbije i Balkana moraju da saznaju istinu o zločinima činjenim sa svih strana.

On je čestitao novom šefu BIA, i naveo da je nesumnjivo da je promena dovela do hapšenja i da je Agencija sigurno znala gde je Karadžić pošto on nije od juče na teritoriji Srbije.

"MojaVlada nije imala informacije o Karadžiću, a demokratska vlast nije imala kontrolu nad Vojskom koja je bila pod kontrolom koalicionih partnera iz Crne Gore i Koštuničine partije", rekao je Živković.

"Jedino novo lice u bezbednosnim strukturama je novi šef BIA. Ja ne znam kako se odvijala akcija, ali prema svom iskustvu, očigledno je da je ta informacija postojala i da je BIA tu informaciju aktivirala. Interesantno je saopštenje MUP Srbije koji se brani da nije učestvovalo u ovoj akciji. To je vrlo čudno saopštenje i nema razloga da se daje takvo saopštenje, a ako postoji taj razlog onda to govori koliko ti ljudi koji vode MUP Srbije su spremni da se krene prema Evropi", zaključio je bivši premijer.

Ko je Radovan Karadžić?

Radovan Karadžić rođen je 19. juna 1944. godine u selu Petnica nedaleko od Šavnika, na Durmitoru, u Crnoj Gori, gde je proveo detinjstvo.

U Sarajevo je došao 1960. godine, gde je završio srednju medicinsku školu i 1971. diplomirao na Medicinskom fakultetu, na kome je specijalizirao psihijatriju. Deo školovanja proveo je u Sjedinjenim Američkim Državama, gde je proučavao psihoterapiju i američku poeziju.

U vreme studentskih demonstracija u junu 1968. isticao se vatrenim govorima sa krova sarajevskog Filozofskog fakulteta.

Do marta 1977. radio je u Centru za obrazovanje odraslih "Đuro Đaković", a potom na Psihijatrijskoj klinici na Koševu u Sarajevu.

Krajem 1983. i početkom 1984. radio je u Zdravstvenom centru na Voždovcu u Beogradu. U isto vreme bio je i psihijatar FK Crvena zvezda. Porodica mu je ostala u Sarajevu, gde je i on provodio vikende.

Zbog optužbi da je državnim novcem sagradio vikendicu na Palama, 1. novembra 1984. godine je otišao u sarajevski istražni zatvor, ali je, u nedostatku dokaza, pušten nakon 11 meseci.

U Sarajevu je 26. septembra 1985. osuđen na tri godine zatvora zbog pronevere i prevare, ali kaznu nije odslužio.

U Domu zdravlja na Voždovcu u Beogradu nastavio je da radi do 1987. kada se pridružio porodici u Sarajevu i ponovo počeo da radi na Psihijatrijskoj klinici.

Prethodno su propali njegovi pokušaji da dovede porodicu u Beograd. Supruga Ljiljana, koja je takođe neuropsihijatar, konkurisala je u istom Domu zdravlja u Beogradu, ali nije primljena.

Zvanično je počeo da se bavi politikom 1989. godine kada je osnovao Srpsku demokratsku stranku. U julu 1990. izabran je za prvog predsednika stranke. Od ukupno 222 glasa, on je dobio 221. Bio je član Predsedništva BiH.

Karadžić je napisao je četiri knjige pesama: "Ludo koplje" (1968.), "Pamtivek" (1971.), "Ima čuda, nema čuda" i "Crna bajka" (1990.). Za treću knjigu dobio je nagradu "Staze detinjstva".

I u bekstvu je nastavio da piše. Sredinom januara 2002. u Novom Sadu je predstavljenja njegova knjiga poezije "Od ludog koplja do crne bajke", u martu 2004. u Beogradu knjiga "Ratna pisma", u oktobru 2004. na beogradskom sajmu "Čudesna hronika noći", čiji je izdavač Miroslav Toholj, nekadašnji ministar za informacije RS i 17. oktobra 2005. u Požarevcu zbirka pesama "Pod levu sisu veka".

U aprilu 2006. u beogradskom Međunarodnom pres centru predstavljeni su njegovi "Intervjui i govori" čime je Međunarodni odbor za istinu o Radovanu Karadžiću (predsednik Kosta Čavoški) zaokružio šestotomno izdanje Karadžićevih "Odabranih dela".

Od Saveza pisaca Ruske federacije dobio je književnu nagradu Mihail Šolohov za doprinos slovenskoj kulturi i slovenskom nacionalnom interesu. Dobitnik je i književne nagrade "Risto Ratković", koju dodeljuje opština Bijelo Polje, za zbirku pesama "Slovenski gost".

Časopis "Zbilja" dodelio mu je 24. marta 2006. godine u beogradskom Medija centru "Nagradu za životno delo", koju je preuzeo njegov brat Luka Karadžić.

Karadžić govori engleski jezik, oženjen je Ljiljanom Zelen sa kojom ima kćerku Sonju i sina Sašu.

 

(Kliker.info/Agencije)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku