hamburger-icon

Kliker.info

Igor Krišto : Reforma zdravstva briljantan ili katestrofalan politički potez američkih Demokrata ?

Igor Krišto : Reforma zdravstva briljantan ili katestrofalan politički potez američkih Demokrata ?

Septembar 14
05:25 2009

Piše : Igor Krišto (Kliker.info)

Debata o reformi sistema zdravstvenog osiguranja u Sjedinjenim Američkim Državama je u punom jeku. Ljevica i desnica su duboko ukopane u svojim ideoloskim zemunicama, a medijska paljba se razmjenjuje bez predaha. U međuvremenu, već ogroman broj građana (47 miliona po posljednjim procjenama) bez zdravstvenog osiguranja svakodnevno se povećava dok oni koji ga imaju, iz godine u godinu participraju više za manji nivo beneficija. Ovaj broj je na prvi pogled nephrihvatljiv, ali i ovdje postoji druga strana strana priče. Dobar procenat od ovih 47 miliona nema osiguranje po vlastitom izboru; postoje primjeri među našom dijasporom gdje dobrostojeći Bosanci i Hercegovci koji po svemu pripadaju srednjoj klasi, voze luksuzna auta, i žive u skupim djelovima grada neće da si kupe zdravstveno osiguranje jer misle da su zdravi, da im neće trebati, i da je razuman rizik živjeti neosiguran.   

Po događanjima u američkoj politici zadnjih dvadesetak godina, reklo bi se da su razlike između Demokrata i Republikanaca nepremostive na temu zdravstvenog osiguranja i pružanja zdravstvene zaštite, s obzirom da ovaj problem postoji već jako dugo, a politički sistem se paralizira svaki put kad se sa njim uhvati u koštac. No, dali je to uistinu tako? 

Prva stvar koju je važno napomenuti zbog razumjevanja problema je činjenica da kompletan sistem pružanja zdravstvene zaštite u SAD-u funkcionira veoma dobro ali samo za one koji si ga mogu priuštiti. Na nesreću, takvih je sve manje i manje, a onih drugih kojima on nepristupačan je sve više i više. Reforma je pokušaj da sa takvi trendovi promjene i broj neosiguranih smanji ili čak eliminiše. Postoji širok dijapazon mjera oko kojih postoji veoma visok stepen slaganja između Predsjednika i Kongresnih Demokrata na jednoj strani, i Republikanaca na drugoj:

1.  Omogućavanje prenosivosti zdravstvenog osiguranja prilikom promjene ili gubljenja zaposlenja (“Portability“) pod istim uvjetima kod iste osigravateljske kuće kod koje ste bili osigrani za vrijeme trajanja zaposlenja. Zašto da prestanak radnog odnosa sa jednom firmom i prelazak u drugu sa sobom nosi rizik višemjesečnog života bez zdravstvenog osiguranja?

2.  Eliminacija klauzule u zakonu koji omogućava diskriminaciju prema osigranicima na osnovu već postojećih zdravstvenih problema (“Pre-existing condition“). Jednostavno rečeno, ako danas tražite da kupite zdravstveno osiguranje, a kronični ste srčani bolesnik, osiguravateljska kuća ima puno zakonsko pravo da vas odbije ili da vam naplati osiguranje nekoliko puta više nego onome ko je zdrav. Kao posljedica, oni koji naviše trebaju osiguranje, najteže dolaze do njega jer oni nisu isplativi osiguravateljskim kućama.

3.  “Tort-reform“ ili reforma zakona vezanih za pružanje zdravstvenih usluga je takođe jedna od stavki oko kojih postoji visok stepen suglasnosti svih strana. Danas se večinom u SAD-u praktikuje odbrambena medicina iz straha od tužbi pacijenata u slučaju greške. Praktična posljedica je činjenica da se velike sume novca troše na često nepotrebne testove, a sve u cilju pokrivenosti u slučaju sudskog procesa. Cilj reforme je limitiranje visine odšteta koji se u takvim slučajema dodjeljuju na jednu razumniju sumu.  

Dijelovi reforme koji su kontroverzni i oko kojih nema pomaka su šta napraviti sa 47 miliona neosiguranih, i dali omogućiti proširivanje državnog zdravstvenog osiguranja na većinu građana SAD-a, ili dozvolu onoga što se zove “Public option“. Republikanci smatraju da zdravstveno osiguranje nije ustavno pravo i stoga država nema šta tražiti u toj sferi javnog života. Demokrati na drugoj strani žele pružiti osiguranje onima koji si ga ne mogu sami priuštiti, a cijenu žele platiti povećanjem poreza na dohodak onima koji prave više od $250,000 godišnje.  

I sad dolazimo do suštine problema – dali je zdravstveno osiguranje roba kao i svaka druga, i kao takvo podliježe zakonima tržišta i pravljenja profita, ili je to ljudsko pravo svakog čovjeka i stoga bi trebalo biti izuzeto iz liste djelatnosti koje prave profit i biti stavljeno u nadležnost države (kao vojska, odbrana, policija, putevi, itd). Ovo pitanje duboko zadire u idelogiju ljevice i desnice u SAD-u te je mogućnost kompromisa ovdje vrlo, vrlo mala. 

Razvoj događaja može ići u dva smjera: prvi je da se reforma svede na mini-reformu, znači da se proguraju samo one stavke oko kojih postoji suglasnost obje partije. Drugi (po mom mišljenju više vjerovatan) razvoj događaja je da Demokrati odustanu od traženja kompromisa sa Republikancima i iskoriste svoju potpunu vlast u državi te proguraju kompletnu reformu sistema. U tom slučaju bi oni koji su bez osiguranja vjerovatno bili osigurani, moguće unutar nekih od postojećih programa, a država bi vjerovatno dobila pojačanu ulogu u pružanju usluga zdravstvenog osiguranja. Kao posljedica, svi uspjesi i neuspjesi reforme bi pali na teret Predsjednika Obame i kongresnih Demokrata. Dali će to biti briljantan ili katestrofalan politički potez Demokrata, vrijeme će pokazati.

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *