Kliker.info

Nakon što su mjesecima izbjegavali da iznesu svoj stav o budućem unutrašnjem uređenju naše zemlje,  lideri hrvatskih stranaka u BiH, predvođeni predsjednicima HDZ BiH i HDZ 1990 Draganom Čovićem i Božom Ljubićem,  napokon su progovorili. Uz ponavljanje tvrdnji kako  je postojeće dvoentitetsko uređenje neodrživo, da «tri u dva ne može»,  oni su proteklog vikenda u Banja Luci prvi put jasno istakli težnje za federalizacijom zemlje, uz naglašeni etnički kriteriji i tzv. princip diskontinuiteta!

                          Etnička karta 1991. godine

To, objašnjavaju, u suštini  znači da bi i Hrvati prema novom ustavnom uređenju u BiH dobili federalnu jedinicu u kojoj bi  bili većina, ali da njen teritorij ne bi bio povezan, zaokružen. Takav prijedlog je najbliži ideji koju zagovara lider HDZ BiH Dragan Čović o uređenju BiH kroz četiri federalne jedinice, od kojih je jedna distrikt Sarajevo.

Očekivano, ovakav prijedlog ponovo je potaknuo strahove da se radi o ideji koja vodi ka unutrašnjoj podjeli BiH na tri nacionalna dijela, te da se radi o reinkarnaciji «Herceg-Bosne». Pogotovo jer nije jasno šta bi trebalo ulaziti u sastav buduće hrvatske federalne jedinice. «Avaz» je pokušao pronaći odgovore na ova pitanja kod šestorice hrvatskih političkih prvaka, kreatora hrvatske Deklaracije  o ustavnim promjenama koja bi trebala biti potpisana 21. septembra ove godine.

                             Etnička karta zu BiH danas

Dragan Čović u razgovoru za «Dnevni avaz» ističe da princip diskontinuiteta,  «stvara preduvjete da se povežu svi hrvatski, ali i svi bošnjački i srpski prostori unutar BiH»!

Na pitanje da li to znači da bi u sastav hrvatske federalne jedinice u tom slučaju ušla sva područja s hrvatskom većinom, uprkos činjenici da teritorijalno nisu povezana, Čović dodaje da se u «konačnici otvara mogućnost za to».

– To znači da   u istom trenutku, u istoj cjelini može biti i jedna općina, recimo,  u srednjoj Bosni i općina u Hercegovini ili Posavini. Postoji mogućnost da se takve općine ili takvi prostori, regioni uvežu u jednu cjelinu. To je ta logika diskontinuiteta – pojašnjava  Čović.

Ali, nije želio preciznije pojasniti koje bi sve općine mogli biti dio hrvatske federalne jedinice, te da li se radi o općinama koje su ulazile u  sastav «Herceg-Bosne». Kaže da bi to u ovom trenutku bila špekulacija. Ističe tek da u «njegovoj glavi ne postoji nikakav negativan cilj».

Naime, naglašava da je njegova ideja da federalne jedinice imaju multietnički karakter. To, smatra on, treba biti osnova kako treba funkcionirati vlast u toj federalnoj jedinici.  – Osnovna ideja jeste izbjeći nacionalne države! – kaže Čović.

Uvjeren je da bi princip diskontinuiteta teritorija omogućio da Hrvati lakše naprave kompromis kod bošnjačke i srpske strane, jer se jednaka logika  može ponuditi i za predstavnike ostala dva naroda, te na tome graditi kompromis tri naroda.

Zbog činjenice da su vodeći hrvatski političari praktično prešutili tvrdnje lidera SNSD-a Milorada Dodika da je spreman podržati projekt «treće federalne jedinice», ali ne na uštrrb RS-a, u javnosti se stekao utisak da su se hrvatski lideri unaprijed odrekli nekada većinskih hrvatskih općina na prostoru današnje  RS, te priču o unutrašnjem ustrojstvu zemlje sveli na podjelu Federacije BiH. Međutim, Dragan Čović, po prvi put, za naš list odlučno demantira da Hrvati nisu odustali od RS!

– To apsolutno nije točno!  Zarad čega smo ona ponudili diskontinuitet? On se odnosi na  teritoriji cijele BiH, a ne samo Federacije BiH.  Tko je uopće govorio samo o podjeli FBiH?! Evidentno, netko je želio napraviti pogrešan pristup čitavom modelu. Dakle, kod ustroja BiH  mislimo o čitavoj BiH, isključivo. A ne s pozicije da imamo sadašnje entitetske crte, pa u njima trebamo sada kao nešto raditi. Nije nam palo na pamet da tako razmišljamo! – izričit je bio Čović.

Prema riječima Ivana Muse, predsjednika HKDU-a, ukoliko se postigne koncenzus sa predstavnicima druga dva naroda, u sastav hrvatske federalne jedinice svakako bi trebali ulaziti većinska hrvatska područja.

– Svakako, to bi, dakle, obuhvaćalo područja zapadne, dijelova sjeverne, srednje, istočne i južne Hercegovine, dijelovi srednje Bosne i Posavina. To je realnost. Takva je situacija u jednom entitetu i sada mi bježimo od istine ovdje u Federaciji BiH – rekao je Musa. On kaže da podržava koncept tri federalne jedinice, jer, kako kaže, «moramo shvatiti kako da gradimo BiH, a ne da je razgrađujemo».

Predsjednik HSS-a dr. Marko Tadić, koji je od lidera hrvatskih stranaka na sastanku Širokom Brijegu dobio zeleno svjetlo da sačini  konačan tekst «Kreševske deklaracije» o ustavnim promjenama, rezolutan je da u sastav hrvatske federalne jedinice trebaju ući i  gradovi u Republici Srpskoj u kojima su Hrvati prije rata imali većinu.

– Ako su hrvatski čelnici, pa među njima i ja, rekli da postoji mogućnost da se napravi hrvatska federalna jedinica sa diskontinuitetom teritorija, to niukom slučaju, ni u snu, ne znači novu federalizaciju Federacije BiH i ostanak RS. Ako ostaje RS, onda je budućnost BiH apsolutno upitna! – ističe Tadić.

Tadić kaže da je princip diskontinuiteta teritorija prihvatljiv ukoliko se govori o prijedlogu uspostave tri federalne jedinice i distrikta Sarajevo.

– Nemojmo se zavaravati, čim govorimo tri jedinice očito je da će onda biti najvažniji etnički princip pri formiranju tih jedinica. Ako je etnički princip dominantan, iako ja mislim da ne bi trebao biti, onda je normalan diskontinuitet teritorija. Ali, to znači promatrati BiH kao cjelinu i onda praviti federalne jedinice sa diskontinuitetima teritorija.  Ali, nema  govora da, recimo, Derventa ostane u RS, Modriča… Koji hrvatski političar ima pravo u ime Hrvata reći da se odriče Dervente, Modriče, Doboja… – pojašnjava dr. Tadić.

On otvoreno potvrđuje  da bi treća federalna jedinica obuhvatala prostor gdje većinom žive Hrvati.

– To je realnost. Zašto mi od svega bježimo i bojimo se reći. Naravno da bi obuhvatala prostore gdje većinom žive Hrvati, kao što pretpostavljam da bi srpska obuhvatala područja gdje su Srbi u većini ili bošnjačka gdje su Bošnjaci domeninatni – tvrdi on.

Tadića, međutim,  zabrinjava stav bošnjačkih političara i intelektualaca. Pita se gdje je njihov odgovor na Dodika. – Mi Hrvati smo pokušali odgovoriti i jasno mu rekli da nećemo dvoentitetsko rješenje. Gdje je odgovor Bošnjaka?! Zašto oni ne kažu. Ok, Dodik. Pristajemo na tri federalne jedinice, ali u igri je cijela BiH. Svaki pedalj zemlje je podložan preraspodjeli u novom ustroju. Svedimo sve na 1991 i počnimo crtati proklete karte – rekao je Tadić.

Komentirajući susret Čovića i Ljubića sa Miloradom Dodikom i Mladenom Ivanićem u okolici Banja Luke, bez bošnjačkih lidera, Marko Tadić kaže da je temeljni princip Deklaracije da se Hrvati neće dogovarati sa drugim narodom na štetu trećeg.

– Uvjeren je  da Čović i Ljubić nisu pomišljali da će Federaciju BiH dijelili između Hrvata i Bošnjaka, a da RS ostane. Jer, šta onda s Bošnjacima? Šta njima dati? – upitao se Tadić.

Zvonko Jurišić, predsjednik HSP Đapić – dr. Jurišić zahvalio se premijeru RS na ponuđenoj trećoj federalnoj jedinici koju bi činilo samo pet-šest općina zapadne Hercegovine, te takvu mogućnost odlučno odbio. On kaže da hrvatska federalna jedinica treba obuhvatati sva područja u kojoj su Hrvati većina. Uz dijelove Hercegovine i srednje Bosnu, on posebno ističe potrebu da se u sastavu hrvatske federalne jedinice nađe i Posavina.

– Ali, ne želimo gledati na Posavinu onakva kakva je sada. Mi želimo imati stvarnu Posavinu imati, a to je i onaj dio Posavine koji je u sastavu RS

Nijedna hrvatska stranka neće smjeti potpisati  drugačije osim da Posavina bude dio u federalnoj jedinici gdje bi Hrvati bili u većini – kaže nam Jurišić. Za HSP je, kaže Jurišić, neprihvatljivo da RS bude nedodirljivi dio, iako se boji da su u dijelu hrvatske politike u BiH to spremni prihvatiti. Uvjeren je kako Bošnjaci ne bi prihvatili da se dijeli samo Federacija BiH.

– Mislim da ne bi bilo dobro da se opstankom RS legalizira  etničko čišćenje i  progoni.  To ne bi bilo pošteno prema ljudima koji su stoljećima živjeli na tim područjima – rekao je Jurišić.

Potpredsjednik Narodne stranke Radom za boljitak Jerko Ivanković Lijanović kaže da teorija diskontinuiteta teritorija otvara nove mogućnosti, te da ga ta stranka podržava, jer daje mogućnosti u razgovorima.

Faruk VELE (Dnevni avaz)

faruk.vele@gmail.com

(Foto: Avaz)

Ljubić: Tri federalne jedinice za moguću BiH

Predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić kaže da je model tri federalne jedinice, od kojih će u jednoj Hrvati imati većinu,  legitimna opcija za moguću BiH, kao što su legitimne i druge opcije, koje predlažu druga dva naroda. On kaže da podržava koncept diskontinuiteta teritorija. No, ne želi govoriti o tome šta bi moglo ući u sastav hrvatske federalne jedinice.

– Sve ja mogu reći i nikog se ja ne bojim. Ali, ono što ne koristi, što može naškoditi dobrom rješenju, ja neću da s tim izlazim – rekao je Ljubić.

Hrvati bili većina u 20 općina

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Hrvati su imali većinu u ukupno 20, među više od 100 općina u BiH. Hrvati su imali većinu u općinama: Bosanski Brod, Bosanski Šamac, Busovača, Čapljina, Čitluk, Grude, Kiseljak, Kreševo, Livno, Ljubuški, Neum, Novi Travnik, Odžak, Orašje, Posušje, Prozor, Široki Brijeg, Tomislav Grad, Vareš i Vitez. Kada je u pitanju Republika Srpska, prema popisu iz 1991. godine,  također, na desetine hiljada Hrvata živjelo u Banja Luci, Bosanskoj Gradišci, Derventi, Doboju, Kotor Varoši, Modriči, Tesliću… Također, treba reći da su poslije rata Hrvati dobili još tri općine u kojima čine većinu. To su Ravno, Usora i Dobretići.

Reinkarnacija «Herceg-Bosne»

Osnivanje hrvatske federalne jedinice neminovno se dovodi u kontekst reinkarnacije zločinačke paradžave «Herceg-Bosne». Pogotovo što bi, isključimo li Posavinu, dobar dio općina koje bi se trebale naći u hrvatskoj federalnoj jedinici bile dio i «HB». Naime, prema Odluci o osnivanju tzv. Hrvatske zajednice «Herceg-Bosne» od 18. novembra 1991., a što je i dio optužnice protiv Jadranka Prlića i ostalih za «udruženi zločinački pothvat», tzv. «Herceg-Bosnu» su činile sljedeće općine: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Kakanj, Vareš, Kotor-Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i dijelovi Skender-Vakufa (Dobretići) i Trebinja (Ravno). Općina Žepče je približno u oktobru 1992. pridodata Herceg-Bosni.

Mostar, Gornji Vakuf, Novi Travnik i Vitez

Poseban problem u kontekstu priče o hrvatskoj federalnoj jedinici jesu podijeljeni gradovi u Federaciji BiH. Riječ je  o Mostaru, Gornjem Vakufu, Vitezu i Novom Travniku. U tim gradovima se s posebnom pažnjom prati rasplet situacije u vezi s ustavnim promjenama. Iz bošnjačkih krugova u tim gradovima već se neslužbeno može čuti kako bilo kakvo pripajanje hrvatskoj federalnoj jedinici neće doći u obzir, jer takvo što nije bilo moguće ostvariti ni tokom rata. Hrvatski lideri tvrde da je još uvijek rano govoriti o takvim problemima.

Kasim Trnka: To je veliki eksperiment!

Ekspert ustavnog prava, dr. Kasim Trnka kaže  za «Dnevni avaz» da bi uspostava federalnih jedinica sa diskontinuitetom teritorija bila veliki eksperiment, budući da takvo što ne postoji nigdje na svijetu. Slično postoji samo u Belgiji kada su u potanju tzv. kulturne zajednice. 

– Nisam imao vidjelti cjelovit prijedlog, ali koliko sam shvatio, ovu ideju treba razumjeti  kao pokušaj da se po personalnom principu ljudi vežu za institucije vlasti. To praktično znači, gdje god se koji Hrvat nalazi za njega će važiti pripadajuća institucija vlasti. Gdje koji Hrvat se nalazi on će praktično pripadati entitetu s hrvatskom većinom. Dakle, u pitanju je personalna veza svakog Hrvata za njegovu instituciju vlasti. To je nedefinisana teorija koja je uvezena iz Hrvatskoj – rekao je dr. Trnka.  Trnka smatra da je svaki, pa i ovaj prijedlog  legitiman, ali  da će se odluka donositi dvotrećinskom većinom, te da je potrebna suglasnost svakog naroda i entiteta. Ukoliko Bošnjaci budu protiv ovog prijedloga, oni po mišljenju Trnke trebaju imati jasnu poziciju i  u ustavnim raspravama ispuniti svoju mogućnosti.