hamburger-icon

Kliker.info

Hoyt Brian Yee : Lidere dijelimo na one koji rade za BiH i ostale

Hoyt Brian Yee : Lidere dijelimo na one koji rade za BiH i ostale

Mart 31
23:01 2017

U jednom trenutku, a mislim da smo sad u tom trenutku, međunarodna zajednica mora znati koji lideri su ozbiljni u provedbi reformi, a koji ih pokušavaju opstruirati, kaže Hoyt Brian Yee u intervjuu za Oslobođenje.

Došli ste u BiH prvi put nakon što je nova administracija Donalda Trumpa preuzela vlast: ima li promjena SAD-a u odnosu spram naše zemlje?

– Jako mi je drago što sam u Bosni i Hercegovini nakon nekoliko mjeseci odsustva. Nova administracija predsjednika Donalda Trumpa je i dalje jako posvećena partnerstvu sa Evropom i bliskoj saradnji sa našim evropskim partnerima. I dalje čvrsto vjerujemo u važnost stabilnosti, prosperiteta u Evropi, uključujući Zapadni Balkan i samim tim Bosnu i Hercegovinu.

Sa Zvizdićem i Novalićem

Nova administracija je jako zainteresovana da ojača naše partnerstvo, saveze koje imamo, i NATO savez, ali i da drži odgovornim zemlje koje ne poštuju međunarodne zakone i teritorijalni integritet drugih. I zato ste i mogli vidjeti da SAD nastavljaju podržavati zajednicu sa evropskim saveznicima, kao i sankcije protiv Rusije, sve dok se Rusija ne bude ponašala u skladu sa obavezama prema dogovoru iz Minska. I jako smo zainteresirani za promoviranje prosperiteta, zaposlenja, ekonomskog rasta koji će pomoći i Amerikancima i Evropljanima. Ukratko, nova administracija nastavlja politiku i pristup Evropi kao partneru, kao izvoru ekonomskog rasta i prosperiteta za SAD i za ljude sa ove strane Atlantika.

Bili ste u Prištini i razgovarali s liderima. S kim ste se sastali u BiH?

– Imao sam sastanke sa kolegama ovdje u našoj Ambasadi. Naravno, sastao sam se i sa predsjedavajućim Vijeća ministara i sa premijerom Federacije, a nažalost, premijerka RS-a nije bila u mogućnosti da se sretnemo. Razmijenili smo stavove o situaciji u zemlji, napretku reformi, kako SAD mogu nastaviti podržavati BiH i njena nastojanja da ispuni svoje ciljeve da postane članicom EU i NATO-a. Razgovarali smo također o vremenu koje je pred nama do izbora 2018. i našim nadanjima za dodatni napredak po pitanju reformi prije nego se krene u izbore.

Vaš dolazak je nesumnjivo najviše obradovao Milorada Dodika: hoćete li njega sresti?

– Ograničen sam s vremenom i neću imati više sastanaka sa političkim liderima. Kao što znate, ambasadorica i ja smo naravno spremni i voljeli bismo se sastati sa svim liderima iz BiH koji žele iskreno imati konstruktivan i otvoren odnos i iskreno partnerstvo sa nama na osnovu transparentnosti i dobre volje. Mi taj odnos imamo sa mnogim liderima u BiH, a nadamo se da će se njihov broj povećati.

Puno je pričao o vašem telefonskom razgovoru, čak smo čuli više različitih varijanti – možete li reći šta je zapravo bila suština onog što ste željeli u ime SAD-a kazati predsjedniku RS-a i tadašnjem kandidatu, a danas već stanaru crne liste vaše zemlje?

– Ambasadorica Cormack i ja smo istu poruku prenosili mjesecima ne samo u RS-u nego i u Federaciji. Ja bih dodao, sličnu poruku šaljemo i regionu. Jako smo posvećeni stabilnosti i sigurnosti Zapadnog Balkana. Posvećeni smo uspjehu Bosne i Hercegovine i potpunoj provedbi i poštivanju Dejtonskog sporazuma i jačanju vladavine zakona i prosperiteta u BiH. Mi insistiramo da naši partneri poštuju zakon, Ustav BiH, očekujemo da ispunjavaju svoje obaveze prema nama, prema međunarodnoj zajednici, a prije svega prema građanima ove zemlje. Čvrsto vjerujemo da institucije BiH – uključujući Ustavni sud – treba poštovati. Dakle, ukoliko se institucije koje su dio Ustava BiH ne poštuju, ako se odluke Ustavnog suda ne poštuju, ljudi koji su odgovorni za to trebaju odgovarati. SAD u potpunosti podržavaju nastojanja institucija BiH da provode zakone, ali i da drže odgovornim one koji krše zakone i odluke Ustavnog suda. I mi ćemo podržavati bh. institucije da traže odgovornost bh. lidera.

Izbori u Mostaru

Nažalost, to nije samo pitanje ovdje, u Bosni i Hercegovini, nego u cijelom regionu. Vidimo nestabilnost, nedostatak vladavine zakona, da nema ekonomskog rasta, visoku stopu nezaposlenosti. Vidimo vezu između tih pojava i visoke stope korupcije. I lidere i druge osobe koje ne odgovaraju za to. Sve to vidimo i za nas je važna uloga međunarodne zajednice, posebno u BiH, gdje smo mi i drugi predstavnici međunarodne zajednice garanti Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Prilikom nedavnog boravka u Zagrebu bili ste eksplicitni: Izborni zakon BiH je neophodno mijenjati i to tokom ove godine. Kako?

– Kad god sam ovdje, ja razgovaram sa bh. liderima o reformama. Posebno onim koje su neophodne da bi zemlja napredovala ka EU i NATO-u. Reforme pokrivaju mnoge oblasti, i kao što vam je poznato, EU zajedno sa SAD-om podržava širok spektar ekonomsko-socijalnih reformi koje građani žele i koje su važne za integraciju u Evropu i euroatlantske institucije. Također, smatramo da postoje neke reforme koje trebaju kako bi ova zemlja funkcionirala u skladu sa sopstvenim Ustavom. Naprimjer, odluka u vezi sa izbornim sistemom u Mostaru. Smatramo da je jako važno da zemlja i njeni zakoni budu u skladu sa odlukama Evropskog suda za ljudska prava.

Podržavamo reforme koje će pomoći konkurentnoj ekonomiji, da zemlja može privlačiti strane investicije. Nismo razgovarali o konkretnim rješenjima, to nije naša uloga. To je na izabranim liderima BiH. Ali ono o čemu jesmo razgovarali je potreba da se bh. lideri fokusiraju na suštinske reforme koje je važno završiti prije narednih izbora. Razgovarali smo o većem osjećaju hitnosti, što je opet na lokalnim liderima ovdje, ali i na međunarodnoj zajednici da ih podrži da to urade na vrijeme. Drugim riječima – prije izborne kampanje 2018., dakle, ove godine, možda i početkom 2018. da se postigne što je moguće više napretka. I na kraju, razgovarali smo o potrebi za odgovornošću.

Mi iz međunarodne zajednice moramo podržati bh. institucije u nastojanjima da identificiraju i drže odgovornim one koji opstruiraju ove reforme. Postoje političari koji pokušavaju naći rješenja, predlažu rješenja koja će pomoći Bosni i Hercegovini da zadovolji evropske standarde. Postoje lideri koji predlažu rješenja koja nisu praktična i koja neće pomoći napretku zemlje. I u jednom trenutku, a mislim da smo sad u tom trenutku, međunarodna zajednica mora znati koji lideri su ozbiljni u provedbi reformi, a koji ih pokušavaju opstruirati. I onda ti posljednji moraju odgovarati.

Izmjene Izbornog zakona podrazumijevaju i svojevrsne ustavne reforme, i sami ste to primijetili. Mislite li da će BiH uspjeti to sve napraviti u periodu koji predstoji?

– To nisu ciljevi potrebni samo EU i SAD-u nego i ljudima u Bosni i Hercegovini. Da bolje žive, da imaju više radnih mjesta, kapacitete, sposobnost da zadrže mlade ljude ovdje u Bosni i Hercegovini, umjesto da odlaze u druge dijelove Evrope ili SAD-a. Da se pronađe način da se ojača sistem obrazovanja, zdravstvene zaštite, da bi se podigao standard života ljudi u ovoj zemlji. Zato su potrebne reforme. Takve zemlje se brže kreću ka EU. A zemlje koje zaostaju u integrativnim procesima, koje ne provode reforme, koje su zapetljane u malim političkim igrama, gdje se slijede sitni, sitnosopstvenički interesi, te zemlje, uključujući Bosnu i Hercegovinu, ne idu naprijed, već čak i zaostaju.

Ja vjerujem da to nije pozicija u kojoj građani BiH žele biti, jer oni žele da se kreću ka Evropi. Da bi se to dogodilo, određene reforme moraju da se provedu. Nemamo rješenje koje ćemo propisati. Naša uloga je da obezbijedimo pomoć gdje je potrebna, da damo podršku. Ako možemo da spajamo ljude. Ali naši parametri podrške su: jedna suverena zemlja sa neupitnim teritorijalnim integritetom, dva entiteta i Brčko distriktom. Zemlja koja se kreće ka evropskim integracijama treba stepen izbornih promjena, mora se uskladiti sa evropskim standardima, sa odlukom Evropskog suda za ljudska prava. Odluke Ustavnog suda BiH moraju se provesti. Mostar – grad koji već osam godina nije imao izbore – i dalje je izvor čuđenja jer mi ne možemo razumjeti kako to da političke stranke i lideri mogu dozvoliti gradu u BiH, gradu velikog historijskog značaja, da nema izbore osam godina.

Vijeće ministara BiH nastoji ojačati regionalnu suradnju. Pretpostavljam da znate da je predsjedatelj Zvizdić razgovarao sa srbijanskim premijerom Vučićem u trenutku kada su dvije zemlje – učinilo se – bile na ivici prekida svih odnosa zbog najave zahtjeva za reviziju presude pred MSP-om u Haagu. Poslije su se premijeri Balkana okupili u Sarajevu. Kako ocjenjujete suradnju u regionu?

– Sigurno je da je u posljednje dvije dekade, koliko pratim situaciju u regiji, ogroman napredak postignut u regionalnoj saradnji, naročito u komunikaciji i diplomatskim odnosima između zemalja u vezi sa projektima koji koriste svima. Recimo, infrastrukturnim. Jako je važno da zemlje u regiji pokažu da imaju dobre odnose sa ostalima da bi ubijedili Evropu da prihvatanjem novih članova u EU ulaze zemlje koje nemaju problema sa susjedima. Ako postoje problemi, to je obeshrabrujuće za kandidate koji pokušavaju da se priključe EU. To je vrlo važno. Riješili su pitanje granica.

Rusija i Crna Gora

Također je važno da zemlje u regiji razmjenjuju najbolje ideje i prakse kako da se kreću naprijed. Za Hrvatsku da govori o procesu priključenja u NATO i EU sa Bosnom i Hercegovinom. Crna Gora je značajno napredovala u oba pravca i treba svoje iskustvo da dijeli sa drugima. A što je možda najvažnije za svaku od zemalja – potrebno je da se uradi domaća zadaća, da se provode reforme. Moraju biti stabilne, moraju biti u stanju donositi odluke, održavati korektne i fer izbore, da imaju građane koji podržavaju svoje vlasti, koji im vjeruju, koji žele ostati u zemlji.

Kako vidite današnju Rusiju i njezin utjecaj na Balkan?

– SAD ostaju zainteresovane i posvećene iznalaženju terena za saradnju sa Rusijom, bilo da je riječ o borbi protiv terorizma ili o ratu u Siriji, borbi protiv ISIL-a. Postoje oblasti u kojima možemo i želimo surađivati sa Rusijom. Ali gdje se naši interesi ne podudaraju, gdje su naša nastojanja konkurentna, SAD će braniti svoje interese i vrijednosti i vrijednosti naših saveznika. Dakle, u BiH, ostatku regiona, mi sa zabrinutošću posmatramo nastojanja Rusije da proširi svoj uticaj na način koji možda nije u skladu sa vladavinom zakona, kao npr. u Crnoj Gori. Također sa zabrinutošću posmatramo ono što ruske kompanije rade u vezi sa energetikom.

Mislimo da Evropa previše zavisi od Rusije kao izvora za snabdijevanje gasom i naftom. Ne protivimo se tome. Smatramo da Evropa treba imati što je više moguće snabdjevača. Ali, nije nikad dobro da zemlje zavise previše od jednog snabdjevača jer nam je interes energetska sigurnost. Posmatram situacije zemalja koje uključuju Zapadni Balkan. Želio bih da imaju raznolike izvore snabdijevanja gasom i drugim energetskim izvorima. Mislim da lideri u regionu trebaju postaviti pitanje – zašto Rusija želi da uspostavi određene objekte, ili da proda određene proizvode, da shvate šta stoji iza onoga što Rusija nudi. To govorim na osnovu iskustva. Jako je dobro biti pažljiv.

BiH nikako da dobije MAP, a Srbija se – sigurno znate – hvali novim ruskim avionima, Hrvatska se kao članica NATO-a već davno naoružala, Crna Gora ide u NATO, a Evropa svako malo govori kako je zabrinuta za mir na Balkanu. Šta je rješenje?

– Svaka zemlja Zapadnog Balkana se razlikuje po stadiju demokratske tranzicije, sigurnosnim izazovima i kapacitetima i napretku u procesu integracije ka EU i NATO-u. Svaka zemlja treba raditi u skladu sa svojim interesima, sa svojim kapacitetima, da nađe način da ojača sigurnost. Mi ne vidimo direktne prijetnje invazijom ili napadom od neprijatelja na Zapadnom Balkanu. Ali one prijetnje koje vidimo – to su prijetnje organiziranog kriminala, ekstremista, terorista i drugih izvora nestabilnosti. Aneksija Krima nije se desila kao vojni napad, već zbog slabosti u Ukrajini, koje su ostavile Ukrajinu ranjivom na loš uticaj iz Rusije.

NATO vježba

Kada je riječ o vojnoj opremi, mi se ne protivimo. Svaka zemlja mora da se odbrani, čak iako nema hipotetičke prijetnje. Ali, čak i prije nego što postane članicom, BiH može da radi sa profesionalnim vojnim i civilnim osobljem NATO-a da ojača kapacitete BiH i njenih snaga, da sarađuju sa NATO-om, sudjeluje u mirovnim operacijama i vježbama. Drago mi je da će u septembru biti jako važna NATO vježba za odgovor na katastrofe u BiH. Ta vrsta saradnje je jako važna za BiH, čak i ako nije aktiviran MAP.

Nadamo se da će zasigurno BiH ispuniti neophodne standarde da se aktivira MAP prema tzv. talinskom uslovu. I bh. lideri vjeruju da su sposobni da postignu to. Ali bismo željeli vidjeti više nastojanja kako bi se napredovalo u knjiženju vojne imovine, i učinit ćemo sve kako bismo podržali taj proces. Mi smo posvećeni BiH da postigne taj cilj. Očekujemo da će lideri BiH uraditi sve što mogu da zadovolje te kriterije i onda ćemo ih još jednom podržati.

Vildana Selimbegović (Oslobođenje)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *