Hercegovina leži na nafti kao S. Arabija
21 Maja
04:40
2008
Prostor od Glamoča, Livanjskog polja, Drežnice, Nevesinja, do Neuma i dalje prema Crnoj Gori i Sjeveru Albanije, na mapi koju su napravili stručnjaci British Petroleuma i američke istražiteljske tvrtke Amoco, oznaèen je kao prostor s najvećim zalihama nafte u Europi. Podatak da širi prostor Hercegovine pliva na bogatom naftnom polju potvrđuje i prof. dr. Abdulah Bašić, dekan Tehnološko-rudarskog fakulteta u Tuzli, slikovitom tvrdnjom da se zalihe nafte mogu mjeriti s onima koje se nalaze, primjerice, u Saudijskoj Arabiji ili Iraku. Premda iznesene procjene zvuče kao neki vic, papiri s kojima barataju inozemni stručnjaci uvjeravaju nas da na dubini od 4.000 i 6.000 metara leži naftni rezervoar sa oko 500 milijuna tona "crnog zlata". Galopirajući rast cijena nafte i naftnih derivata natjerao je ovih dana sarajevsku tvrtku Energoinvest da kao jedan od prijeratnih istražitelja naftnih polja u BiH stari naftni projekt, koji su odrađivali zajedno s Amerikancima, opet pokušaju reaktivirati. Naš sugovornik prof. dr. Abdulah Bašić tvrdi da bi prvi bareli nafte iz BiH mogli biti izvučeni za 15-ak godina, ako ne i prije, ako domaće vlasti budu imale sluha za projekt o kojem maštaju strani naftni divovi. Kao potvrdu svoje prièe on nam je iznio podatak da su prije nekoliko mjeseci stručnjaci British Petroleuma tražili da provedu istraživanje u sjevernom dijelu Bosne, oko Posavine, na tzv. srednjem zemljanom sloju, u području gdje je nekada bilo koncentrirano Panonsko more. Oni su, tvrdi prof. Bašić, odlučili provesti istraživanje na dubini do 4.000 metara, ali zalihe nafte u Sjevernoj Bosni, oko Tuzle, Bijeljine, Odžaka, Bosanskog Šamca, manje su nego što je slučaj u Hercegovini. Naftni stručnjaci tvrde da na području sjeverne Bosne postoje ležišta nafte od čak 50 milijuna tona. Ostalo je još samo 20 posto završnih istražnih radnji koje bi potpuno jamčile ukupne zalihe i ekonomsku isplativost eksploatacije.
Naftno istraživanje u tome dijelu BiH provest će sigurno ruski stručnjaci, jer su Rusi vlasnici Rafinerije Bosanski Brod tvrdi prof. dr. Abdulah Bašić.(vl/kliker.info) Procjenjuje se da će modernizirana i privatizirana rafinerija nafte u Bosanskom Brodu, sa svojim stranim partnerima, u skoroj budućnosti prerađivati godišnje više od četiri milijuna tona nafte. Spomenimo da BiH godišnje uvozi milijun i pol tona goriva vrijednog gotovo dvije milijarde KM. Gotovo polovina naftnih derivata na tržište BiH stiže iz rafinerija Rijeka i Sisak, a ostale količine uvoze se iz Srbije, Rusije, Mađarske i Slovenije.
Naftno istraživanje u tome dijelu BiH provest će sigurno ruski stručnjaci, jer su Rusi vlasnici Rafinerije Bosanski Brod tvrdi prof. dr. Abdulah Bašić.(vl/kliker.info) Procjenjuje se da će modernizirana i privatizirana rafinerija nafte u Bosanskom Brodu, sa svojim stranim partnerima, u skoroj budućnosti prerađivati godišnje više od četiri milijuna tona nafte. Spomenimo da BiH godišnje uvozi milijun i pol tona goriva vrijednog gotovo dvije milijarde KM. Gotovo polovina naftnih derivata na tržište BiH stiže iz rafinerija Rijeka i Sisak, a ostale količine uvoze se iz Srbije, Rusije, Mađarske i Slovenije.
Komentari