hamburger-icon

Kliker.info

Hercegovačke novine : Oručević kupuje Aluminij

Hercegovačke novine : Oručević kupuje Aluminij

04 Juna
21:56 2008
Kada je, u decembru 1999. godine, poplava uništila središte Mostara, kulminirao je žestoki politički i poslovni sukob između tadašnjeg federalnog premijera Edhema Bičakćića i mostarskog gradonačelnika Safeta Oručevića. Gradonačelnik je tvrdio da je generalni direktor "Elektroprivrede BiH" Meho Obradović odgovoran za plavni val koji je uništio imovinu Mostaraca, a federalni premijer da se Gradska uprava Mostara miješa u poslovanje i rad EPBiH. Sve se završilo sklanjanjem Edhema Bičakćića sa javnih funkcija i zabranom javnog djelovanja od strane OHR-a, pišu Hercegovačke novine.
Prije pola godine, Edhem Bičakćić se, uz pomoć reisa Mustafe ef. Cerića, opet vratio na javnu scenu. Prvo, preko funkcije predsjednika Sabora Islamske zajednice BiH, a zatim, i pobjedom na konkursu za predsjednika Nadzornog odbora EPBiH.
Njegovim ponovnim povratkom, zbrisana je uprava dugogodišnjeg generalnog direktora Envera Krese, i sada je Bičakćić ponovno trijumfalno ovladao glavnim elektroenergetskim resursima u Federaciji BiH.
Oni koji su osporavali Edhema Bičakćića, ne mogu poreći da se radi o vrlo sabranom, mudrom i fleksibilnom političaru i poslovnom čovjeku koji, barem što se tiče profesionalnih medija, nikada nije govorio ono što ne misli, niti se krio iza svojih stranačkih prijatelja iz SDA, koji su ga, prije nekoliko godina, odbacili kao kolateralnu štetu unutarstranačkih obračuna.
Sada se Bičakćić vraća sa novom snagom i kadrovima, a jedan je i Meho Obradović koji je, također, aplicirao za mjesto jednog od izvršnih direktora "Elektroprivrede BiH". Isti onaj Meho Obradović, preko kojeg se odvijao sukob Bičakćić-Oručević.
PROJEKTI NA NERETVI
Koliko su problemi oko formiranja uprave "Elektroprivrede BiH", ustvari, izazvani borbom SDA i Stranke za BiH za poslovne interese njima bliskih poslovnih grupa? Koliko se i ovdje radi o problemu sa austrijskom APET Grupom koju u BiH zastupa Safet Oručević?
‘Na osnovu javnog konkursa EPBiH pristupilo se formiranju uprave preduzeća od šest izvršnih direktora. U to spada i imenovanje generalnog direktora koji treba da bude usaglašen sa političkim stavovima SDA i SBiH. Radi se o paritetu – tri direktora predlaže SDA, a tri SBiH.
Međutim, v.d. direktor Amer Jerlagić je dostavio stranački neusaglašenu listu kandidata, tako da sada moramo obaviti konsultacije kako bi i stranke potvrdile kandidate. Kandidati ne moraju biti ljudi iz ove dvije stranke, može se raditi i o ekspertima, ali koliko znam, 60 posto prijavljenih kandidata ima saglasnost obje stranke, dok je nekih 40 posto još sporno, ali kako NO EPBiH ima pune ingerencije za postavljanje uprave, ne vidim da tu može biti većih problema.
Što se tiče šest strateških projekata, one su, u ingerencijama Vlade FBiH. Rukovodstvo s EPBiH će slijediti isključivo politiku aktuelne Vlade FBiH premijera Nedžada Brankovića i tu nema mjesta špekulacijama! Dakle, kako Vlada odredi politiku i strategiju, i mi ćemo se toga pridržavati, jer je EPBiH već krenula u realizaciju projekata tri hidroelektrane i tri termoelektrane.
Dvije termoelektrane su zamjenske za ugašene blokove u Kaknju i Tuzli, a novi pogon sa rudnikom je u Bugojnu. Hidroobjekti su Ustikolina, Unac i Vranduk. Imamo kadrovske resurse da izvedemo svih šest projekata, a financijski gledano, mi možemo finansirati jedan termo i jedan hidro objekat.
Dakle, treba nam strateški partner sa moćnom financijskom konstrukcijom, a to je, između ostalih, i austrijska APET Grupa. Sa moje strane nema nikakvih prepreka da APET Grupa bude strateški partner EPBiH ako u zakonskoj proceduri bude izabrana’, pišu Hercegovačke novine.
Da li je tačno da dajete veliku podršku imenovanju Mehe Obradovića na jednu od direktorskih fotelja u upravi "Elektroprivrede BiH"?
‘Dajem podršku svakom sposobnom. Koliko znam, gospodin Obradović je podnio urednu, potpunu i blagovremenu prijavu na konkurs i njegova kandidatura će biti razmatrana. On ispunjava sve uvjete konkursa, odlično poznaje problematiku i ima viziju razvoja EPBiH. Moj autoritet ne može pomoći nikome od kandidata, jer je u pitanju međustranački dogovor, pa prema tome, moje mišljenje u tom slučaju nije odlučujuće’.
Šta je sa elektroenergetskim projektima na rijeci Neretvi?
‘U vezi projekta Glavatičeva, sa kompenzacionim bazenom i hidroelektranom Bjelimići, Vlada FBiH je pregovarala sa kompanijom "Intrade Energy". Taj bi se projekat realizirao na principu nezavisnog proizvođača struje. Mi podržavamo taj projekat i smatramo ga dobrim sa energetskog i ekološkog aspekta.
Vlada je oformila komisiju za pregovore sa investitorima o uvjetima koncesije kako bi se zadovoljili interesi lokalne zajednice, odnosno naroda koji živi na tom području. Dakle, sada je u toku faza definisanja potreba infrastrukture i pomoći konjičkoj općini u funkciji razvoja. Ako budu završeni uspješno, vrlo brzo će se krenuti u gradnju hidroelektrane.
Vlada Republike Srpske je već pripremila projekte za gradnju dvije hidroelektrane na Neretvi, u gornjem toku, kod Uloga, i na samoj međuentitetskoj liniji razgraničenja. Time će rijeka Neretva biti u potpunosti energetski iskorištena prema evropskim standardima.
Znam da ljudi imaju predrasude prema gradnji, međutim, ako pogledate riječne tokove u drugim evropskim zemljama vidjećete da su i oni u potpunosti energetski iskorišteni. Za sada je, prema državnoj strategiji, definisano da se neće graditi energetski objekti na rijeci Uni, i da će biti zaštićen potez od Glavatičeva do Poljica na Neretvi, jer se radi o prirodnim raritetima’.
Poznato vam je da se mnoga udruženja za zaštitu prirode bune zbog gradnje hidroenergetskih objekata na Neretvi. Građani Goražda pobunili su se zbog gradnje hidroelektrane u Ustikolini, tvrdeći da će tom gradnjom biti ekološki uništena rijeka Drina? Mislite li, da će investitori naići na bolji prijem, kada je u pitanju izgradnja objekata od Glavatičeva do Konjica?
‘Mislim da se radi o političkoj manipulaciji. Buni se općina Goražde, a elektrana se pravi u općini Ustikolina. Nakon niza sastanaka sa čelnicima Ustikoline, predstavili smo projekat i tražili podršku lokalne zajednice. Ukoliko postoji spremnost općine da priđe izgradnji elektrane, mi ćemo ga realizirati.
Ako ne postoji, mi se nećemo nametati. Radi se o instalisanom kapacitetu od 60 megavata vrijednosti 180 miliona KM godišnjeg ulaganja. Godišnji prihod bio bi oko 25 miliona KM, tako da bi godišnje općina Ustikolina imala zaradu od hidroelektrane u visini sadašnjeg budžeta općine čime rješavaju problem svog razvoja.
Drina je najveći neiskorišteni energetski potencijal u Evropi, i pošto je početo sa realizacijom projekata gradnje još četiri hidroelektrane, mislim da je u ekološkom smislu neopravdano govoriti, jer će Ustikolina i Goražde, uzvodno gledajući, biti okruženi jezerima. Dakle, propustiće priliku za prihodom, a drugi će se bogatiti. Mogu reći da je ista stvar i sa narodom koji živi u gornjem toku rijeke Neretve’.
RAZLIČITA MIŠLJENJA
Šta mislite o prijedlogu da se izmjeni Ustav IZBiH i da se uspostavi doživotna funkcija reisu – l – uleme. Vi navodno podržavate ideju da prvi doživotni reis postane Mustafa ef. Cerić?
‘Jedna grupa ljudi sa islamskom i pravnom izobrazbom iz Zenice, na čelu sa Sukrijom Ramićem, predložila je promjenu Ustava IZBiH. Taj prijedlog je potpuno različit od sadašnjeg važećeg Ustava IZBIH, a predviđa razdvajanje funkcije reisu-l-uleme tako da on ostane vjerski lider i da donosi konačnu odluku o isključivo vjerskim pitanjima, od funkcije predsjednika Rijaseta IZBiH koja podrazumijeva isključivo izvršnu funkciju i nadležnosti u vezi sa upravljanjem institucijama IZBiH.
Time bi reis dobio doživotni mandat, ali bi izgubio formalnu nadležnost nad institucijama. Odgovorno tvrdim da, ni reis Mustafa Cerić, ni ja, niti bilo ko drugi kao predstavnik institucija IZBiH, ne podržava ovaj prijedlog niti od bilo koje institucije postoji inicijativa da se o tome raspravlja.
Razgovarao sam o tome i sa reisom Cerićem i on mi je rekao da ne podržava bilo kakvu ideju da neko bude na bilo kojoj funkciji doživotno. Na drugoj strani efendija Cerić je čovjek koji se želi posvetiti porodici, jer ako ste pratili njegov rad u zadnjih dvadesetak godina, znate da je bio apsolutno angažiran i aktivan gdje god su se širili džemati u kojima su muslimani porijeklom iz BiH.
Mi hoćemo da reanimirano naše članove da rade i da budu aktivni, pa prema tome, svako ima pravo predložiti sve što misli da će unaprijediti funkcionisanje IZBiH’.
Da li ovaj prijedlog izmjene Ustava dolazi ustvari iz selefijske opozicije koja sve više jača u institucijama IZBiH?
‘Mi dozvoljavamo različita mišljenja, jer njegujemo dijalog. Treba razgovarati, a ne se sukobljavati, bez obzira što ne mislimo isto. Dakle, rješavati probleme kroz šuru i dogovor. Međutim, Rijaset je donio niz deklaracija kojima vehabizam tretiramo kao uvoznu novotariju i svim sredstvima se trudimo održimo tradiciju, autentičnost sunitskog i hanefijskog učenja kojim je islam došao naše tle.
Međutim, nisam primijetio da je efendija Ramić pripadnik pokreta o kom govorite. Što se tiče snage vehabija, ona je evidentna u vaninstitucionalnim okvirima. To znači da ih nema na čelnim mjestima u IZBiH, što ne znači da naša unutrašnja neaktivnost, mislim i na džematlije i na pojedine ljude u institucijama, neće dovesti do većeg uticaja vehabija.
Sa druge strane, među tim ljudima postoji djelovanje stranih obavještajnih službi pojedinih zemalja koje su nekad neprijateljski raspoložene prema Bošnjacima u BiH i koji stvaraju famu da smo mi prijetnja Evropi, da ne želimo evropske standarde, da se agresivno suprotstavljamo, što je obična laž.
Mi smo bili Evropljani prije nego je postojala EU, upravo svojom tolerancijom i suživotom sa drugima, a ne nekom silom i agresivnošću. Uticaj vehabija u institucijama je minoran, a to govorim kao pripadnik IZBiH koji dolazi iz kruga laika, a ne vjerski obrazovanih autoriteta’.
PRODAJA STRUJE "ALUMINIJU"
Jedno od glavnih pitanja na kojima ste se sukobljavali sa ministrima HDZ-a, za vrijeme dok ste bili premijer Federacije BiH, bila je prodaja struje mostarskom kombinatu "Aluminiju". Pošto taj problem nije prevaziđen ni osam godina nakon vašeg odlaska, možete li sada ponuditi rješenje problema?
‘Prema današnjim cijenama električne energije na svjetskom tržištu, kada je megavat 75 eura neisplativa je proizvodnja aluminijuma u BiH. Dugoročno gledajući iz ovih razloga mora doći do integracije i zajedničkog osiguravanja energije putem EPBiH i EPHB.
Put tome jeste omogućavanje "Elektroprivredi BiH" da učestvuje u privatizaciji mostarskog "Aluminija" ili da ovaj kombinat izgradi vlastite energetske kapacitete. Koja će opcija biti izabrana – ne znam, ali ja podržavam prvu, posebno, pošto će doći do dalje eskalacije cijena na svjetskom tržištu.
Samo kupovinom mostarskog "Aluminija" od strane EPBiH, ovaj kombinat može za sva vremena riješiti svoje energetske potrebe, jer će u tom slučaju imati stabilnu energetsku opskrbljenost rudnika koji će biti u njenom sastavu. Ovo izgleda sada nevjerovatnom opcijom, ali je sa stručnog i ekonomskog gledišta jedino isplativa.
Nikad nisam došao u poziciju da razgovaram sa Mijom Brajkovićem, iako me često dovode u taj kontekst koji je politički isfabrikovan’.
Je li to pitanje na kome biste se mogli naći sa Oručevićem: da zajednički riješite problem?
Koliko znam, ni Oručević nije, baš, u dobrim odnosima, i na istim poslovnim relacijama sa Brajkovićem…’
Pa, oni su Hercegovci, govore samo Mostarcima znan jezik?
‘Ako može odmah, pristajem! Time dobivamo svi, a ovako svi gube – osim male grupe biznismena izvan BiH'(!)
MUJKI VOLI PRETJERIVATI
Postoji li opozicija u IZBiH koja se ogleda u Mustati Spahiću Mujkiju i dijelu profesora FlN-a? Oni danas tvrde da u IZBiH ne postoji demokratija, već apsolutizam sličan onome koji je bio u IZBIH za vrijeme komunističkog vremena?
‘Mustafa Spahić je moj prijatelj, kako u vremenu kada smo robijali, tako i danas, i često sjednemo i razgovaramo, iako se u nekim stvarima ne slažemo. Profesor Spahić je završio i Fakultet političkih nauka i na osnovu toga on često traži i ispoljava svoj politički aktivizam koji je dobrano personaliziran i zato često nije u pravu.
Pitanje je, šta je mjera za vjeru? U islamu se to svodi na to da će svaki pojedinac na sudnjem danu položiti račune, pa prema tome, niko ne može reći koliko u svakom čovjeku ima ili nema vjere. To je lični odnos svakoga od nas prema vrhovnom autoritetu. U komunizmu, kada smo Spahić i ja robijali, vjera je tretirana kao opijum za narod.
Dakle, tada je bila politička stvar. Ja sam morao svojim policijskim istražiteljima objašnjavati kako ja, kao univerzitetski obrazovan čovjek, mogu istovremeno biti i vjernik. Kada sam im tumačio da su svi naučnici – od Darvina do Ajnštajna – bili vjernici, oni to nisu vjerovali i nisu htjeli prihvatiti kao istinu.
Moguće da je islam i danas politički zloupotrebljavan, ali to se sa tim vremenom presije ne može porediti. Što se tiče, dakle, Mujkija – on je jedan od vrlo obrazovanih bošnjačkih i islamskih alima, ali mu mnoge stvari ne stoje, kada ih prebaci na teret svakodnevne politike… (Hercegovačke novine)
Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku