Kliker.info

Već 120 godina Sjedinjene Američke Države su vodeća svjetska ekonomija, no, prema procjenama Međunarodnoga monetarnog fonda, njihova dominacija završit će 2016. godine, kada će lidera na globalnom tržištu preteći komunistička Kina. Naime, dok se Washington u recesijskim godinama borio s deficitom, kineska se ekonomija nezaustavljivo širila, pa sada dva najjača svjetska gospodarska diva strahuju jedan od drugog i gledaju se “ispod oka”. Obje zemlje strahuju od političkih, vojnih i ekonomskih poteza druge strane, jer američki ekonomski rast ovisi o Kini, a Kina je ovisna o SAD-u zbog njihove financijske moći.“Amerika mora razumjeti Kinu, no ne treba je se bojati. Kina strahuje od toga što je Amerikanci i saveznici vojno okružuju, dok SAD strepi zbog kineske želje da dominira Azijom jer ne žele da ih se izgura odatle. Osim toga, obje strepe od namjera druge strane”, upozorava Henry Kissinger, američki političar i dobitnik Nobelove nagrade za mir. U svojoj knjizi “O Kini”, Kissinger objašnjava opasnost od hladnog rata Kine i SAD-a, ali i mogućnost izbjegavanja katastrofe. “Treba pronaći zajedničke projekte koji stvaraju osjećaj suradnje i zajedništva”, predlaže Kissinger, koji vjeruje da jedino praktična kooperacija Kine i Amerike može ublažiti konfrontacije.

“Te se svjetske sile nadmeću za vodeću poziciju, ali i međusobno surađuju. Obje su danas toliko jake da je među njima uspostavljena ravnoteža na dugi rok”, objašnjava prof. Luka Brkić s Odsjeka za međunarodnu politiku Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. odaje kako su interesi Kine i Amerike različiti, ali duboko isprepleteni i uvjetovani tokovima kapitala, pa propast jedne nikako ne bi bio dobitak za drugu zemlju. Naime, Kina je veliki vjerovnik SAD-a, pa je u recesiji vodila proameričku politiku da bi zaštitila svoje investicije i imovinu u SAD-u. Zato su politički potezi obiju velesila uvjetovani dubokim trgovačkim vezama, dok se na površini stalno natječu.“Ne bih rekao da se SAD i Kina boje jedna druge, no postale su toliko ovisne da jedna drugu čvrsto drže za vrat”, naglašava Mladen Staničić, stručnjak za međunarodne odnose. Kina svoje devizne rezerve drži u dolarima i dolarskim obveznicama koje, ako ikad dođe do napetosti s Amerikom, uvijek može početi prodavati i time rušiti vrijednost dolara, objašnjava Staničić. Taj potez, međutim, bio bi dvosjekli mač jer bi obezvrijedio i kineske devizne rezerve, a SAD i Kina su povezani i drugim interesima. Kinezi ne žele izgubiti dobrog kupca i tržište za svoju robu, a SAD u Kini treba jeftinu tvornicu za vlastitu proizvodnju. “Čim se relacije svedu na ekonomiju, nema šanse da bilo kakva napetost eksplodira i prijeđe u vojni ili politički sukob”, ističe Staničić. Zato se neki problemi povremeno prešućuju, a drugi, poput pojačanog naoružavanja Kine, kao aduti vade ispod tepiha kad je potrebno. Naime, unatoč brojnim međusobnim zamjerkama, obje zemlje znaju dokle mogu ići u zaoštravanju odnosa. Tako danas američko-kineski odnosi nisu prijateljski, no radi gospodarskih interesa još će dugo biti – kolegijalni. (Kliker.info-Slobodna Dalmacija)