hamburger-icon

Kliker.info

Hajrudin Somun upozorava i pojašnjava : Sličnost Mijanmara i Balkana leži u divljanju različitih nacionalizama

Hajrudin Somun upozorava i pojašnjava : Sličnost Mijanmara i Balkana leži u divljanju različitih nacionalizama

11 Septembra
03:43 2017

Bivši diplomata i vanjskopolitički analitičar Hajrudin Somun upozorio je u Dnevniku TV1 da se posljednja dešavanja u Mijanmaru ovdašnjoj javnosti predstavljaju pojednostavljeno. Sve se gleda crno-bijelo i zato je potrebno pojasniti ko su žrtve, a ko su oni koji ih čine žrtvama, istakao je on.

U ovom slučaju, dodao je, to je Vlada Mijanmara, a žrtve su muslimanksa manjina na krajnjem zapadu Mijanmara i izbjeglice koje bježe u Bangladeš i Indiju.

”Možda bi se mogla napraviti i poređenja između Balkana i jugoistoka Azije. Jedno od poređenja bi bilo da upravo ta manjina, Rohinja muslimani, predstavlja među između budizma jugositoka Azije i islama, kao što je bosanska Krajnina bila još u osmanskom dobu i kasnije krajnja enklava islama prema Zapadu, pa joj je osmansko carstvo poklanjalo posebnu pažnju i najviše je naoružavalo, ali je bilo i najviše sukoba”, naveo je Somun.

Sličnost Mijanmara i Balkana, upozorio je, leži i u divljanju različitih nacionalizama i retrogradnih ideologija, koje prerastaju u rasizam.

Najveće žrtve od jugositoka Azije do Balkana, napomenuo je Somun, vrlo često su muslimani.

No, u slučaju Mijanmara, stvar je malo komplikovanija. Rohinja muslimani jesu muslimani, ali njihov problem stvorili su Britanci još za vrijeme kolonije.

”Burma je 130 godina bila pod britanskom krunom. Tada su Britanci, po običaju iz drugih krajeva svojih kolonijalnih posjeda, dovodili su muslimanei hinduse iz Indije da im služe ne samo kao radna snage, nego i kao neka vrsta brane prema budističkim masama u Mijanmaru. Oni su obavljali prljave poslove, ali su bili i trgovci i malo imućniji ljudi. Stvorena je mala klasa povlaštenih ljudi koji su već tada izazvali mržnju kod lokalnog stanovništva”, pojasnio je Somun.

Ta mržnja, dodao je, rezultirala je sukobima posljednju deceniju.

”Kada je Burma dobila nezavisnost, u ovoj državi bilo je 35 etničkih grupa, a jedina od tih grupa koja nije dobila status sutonomnih prava bili su Rohinja muslimani. Od tada se oni bore za taj status, a ne dobijaju ga. Sukob prerasta u otpor, a među ovim muslimanima rodio se i oslobodilački pokret, pa i oslobodilačka armija”, naveo je Somun.

(Kliker.info-Vijesti)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku