Kliker.info

Goruća mostarska tema i dalje je bez epiloga. Pitanje odlaganja mulja, koje Mostarce muči već mjesecima, još uvijek je bez odgovora. Da li je on zaista bogat otrovnim materijama, ni nakon nekoliko sprovedenih analiza, nije zvanično usaglašeno. Da se nešto u Mostaru “mulja” svjedoče bbrojni događaji , kao i dokazi za koje nadležne institucije i dalje nisu iznijele jasan odgovor.

Naime, u dehidriranom mulju sakupljenom u filterima otpadnih voda, analizom urađenom krajem marta 2019. za potrebe ispitivanja upotrebe mulja u poljoprivredne svrhe, a koju je sproveo Federalni zavod za agropedologiju, otkriveno je prisustvo piralena sa visokom koncentracijom PCB-a.

PCB, odnosno polihlorovani bifenili su jedinjenja koja karakteriše izuzetna toksičnost i smatraju se veoma opasnim otpadom. Proces uništavanja PCB-a, prema Bazelskoj konvenciji, podliježe posebnom postupku upravljanja njihovim tokovima od nastanka, transporta, prerade, do konačnog uništenja. Granica koncentracije ove supstance je 0,05 mg/kg, a prva analiza sprovedena u Mostaru pokazala je da su vrijednosti PCB veće čak sedam puta od dozvoljenih.

Prešućivanje informacija od krucijalnog značaja

Ovi podaci, prema saznanjima aktivista, krili su se oko tri mjeseca od građana, a kada je bujičnim potokom Sušica, koji dijeli deponiju Uborak i naselje, protekla crna voda, jasno je bilo da nešto nije uredu. Žitelji su, pokušavajući da shvate gdje je izvor crne vode, otkrili dvije cijevi koje, kako tvrde, ranije nisu bile u kanalu potoka, a iz kojih otpadne vode stižu do Neretve.

Uslijedio je jedanaestodnevni protest i blokada deponije sa zahtjevima da se mulj više ne dovozi u Uborak, kao i da se ova regionalna deponija izmjesti. Ono što je građanima obećano jeste da se otpad sa pročistača otpadnih voda, medicinski i animalni otpad više neće odlagati na tu deponiju. Gradska uprava je nakon toga angažovala laboratoriju Euroinspekt Croatiakontrola, čiji su nalazi pokazali da je nivo PCB 0,01 mg/kg, te da se kao takav može koristiti u poljoprivredne svrhe ili kao gorivo. Ubrzo se, prema navodima iz Federalnog zavoda agropedologije, ispostavilo da hrvatska laboratorija nije akreditovana da radi nalaze ove vrste.

Činjenica da je mulj sa visokim sadržajem otrovnih materija dovezen na gradsku deponiju, odakle je pušten u potok, uzbunila je mještane koji žive u okolini, te aktiviste.

Jedan od njih je Husein Oručević, novinar i aktivista Mreže Naše društvo, koji je, kako kaže, zbog ukazivanja na ovu opasnost i pozivanja javnosti i institucija da reaguju, bio i fizički napadnut. Ispostavilo se da je napadač vozač gradonačelnika Mostara Ljuba Bešlića.

“Možete misliti kako je gradonačelnik predstavljao ovu priču, kada je njegov vozač počeo luđački da viče i da mi prijeti kako ću ostati kratak za noge ili ruke”, kaže Oručević za DW.

Kako ističe, ne može sa sigurnošću tvrditi da je motiv napada njegov angažman povodom problematike mulja, ali tvrdi da bi bila prevelika koincidencija da je napadnut baš u tom trenutku. Oručević tvrdi da su on i porodice koje žive oko Uborka, mjesecima meta prozivki Gradske uprave, koja povod njihovog bunta ne vidi u borbi za očuvanje zdravlja i životne sredine, te ih, kako kaže, naziva “političkim plaćenica nekih sumnjivih političkih partija”.

Oručević pretpostavlja se da se iza ovog neočekivanog poteza krije mogućnost da je direktor Bukalo, koji je pred penzijom, ucijenjen da negira opasnost mulja u Mostaru.

Gradonačelnik Bešlić je za medije izjavio da iza tadašnjig protesta stoji politika: “Isplatili smo domicilne građane, a novi su se naselili i bespravno gradili, a deponija je tu od 60-ih godina i postoje sve dozvole”.

Kao epilog svega, na sjednici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine održanoj trećeg oktobra Izvještaj o toksičnosti mulja iz marta mjeseca nije prihvaćen, a direktor Federalnog zavoda za agropedologiju Esad Bukalo negirao je nalaze ove ustanove. 

Odvozimo mulj – ne odvozimo mulj

Pitanje gdje mulj završava, na koje nam nisu umjeli odgovoriti ni mještani, pokušali smo pronaći u institucijama. Iz uprave Grada grada kazali su nam da su svi koji mogu znati odgovor, uključujući i gradonačelnika Bešlića, trenutno borave ili službeno u Sarajevu ili su na godišnjem odmoru. 

Kontaktirali smo i JP Komos, jednu od firmi koja odvozi otpad na gradsku deponiju Uborak. Tamo su nam, svjesno ili ne, kazali da ova firma odvozi mulj na Uborak, gdje prema tvrdnjama Gradske uprave, deponije i komunalnih preduzeća od protesta nije dovezen niti jedan kamion ovog kancerogenog otpada.

“Naša firma je zadužena za odvoz tog mulja na gradsku deponiju. A gradska deponija je zadužena za deponovanje takvog otpada”, poručili su iz Komosa nezvanično i dodali: “To je dio otpada koji je usaglašen, koji ostaje na nekakvim rešetkama, on je komunalni otpad, a dio je pijeska odnosno mulja. To je to. On se odlaže.”

DW Balkan Booster ekipa je nakon toga upućena na direktoricu ove kompanije Vesnu Karanović za koju se ispostavilo da nije tu. Iz njenog kabineta su nam, nakon što su im prenešene tvrnje iz njihove kompanije da se mulj i dalje, vozilima Komosa, deponuje na Uborak, poručili da to nije tačno. Sekretarica direktorice Karanović je insistirala da joj kažemo ko nam je saopštio ove podatke i izjavila: “Mi smo Komos i mi odlažemo komunalni otpad, domaćinstva su u pitanju, poslovni prostori i kabasti otpad što se tiče namještaja. Muljem se mi ne bavimo, niti smo mi ikada jedno zrno stavili na kamion”.

(Kliker.info-Deutsche Welle)