hamburger-icon

Kliker.info

Gordijev čvor : Washington traži kvalitetne sagovornike a njih trenutno u BiH nema !?

Gordijev čvor : Washington traži kvalitetne sagovornike a njih trenutno u BiH nema !?

15 Marta
06:23 2009


Bosna i Hercegovina snažno je iskočila na listi prioriteta nove američke administracije. Sa 302. mjesta, gdje je zapala u vrijeme administracije Džordža Buša (George W. Bush), ona je meteorskom brzinom došla među prvih 20!Ispred BiH su još i Irak, Iran, obje Koreje, problemi na Bliskom istoku, Rusija i njeni interesi u Ukrajini i Bjelorusiji, te Kavkazu…Šta je drugačije u pogledu na sve ove probleme koje svijet danas gleda na TV ekranima u odnosu na BiH? Bh. problemi u poređenju s jednim Sudanom, naprimjer, premali su i nadasve smiješni! Da o Iraku ili nuklearnim silama u nastajanju, Iranu i Sjevernoj Koreji, i ne  govorimo!   Ali su bh. i balkanski izazovi time lakše rješivi i odlična prilika za neke dobre vijesti u moru ružnih koje zasipaju i američku javnost. Na vlasti u Vašingtonu su sada – demokrate! Republikanci već škrguću zubima, njihove primjedbe na Obamino ponašanje su sve oštrije i zlobnije, recesija ne popušta, stanje u američkom zdravstvu je dodatno haotično, izazovi na unutarameričkoj političkoj sceni sve teži. Tu i leži šansa za BiH! Kompleksna bh. jednačina ima najmanje tri nepoznate.  

 Prvo – da li se u balkansku krčmu iz Vašingtona treba poslati jaka ličnost koja će uredovati i dovesti proces reformi do kraja, ugurati ovaj trusni region u NATO, a potom i Evropsku uniju, ili ići kroz bilateralne aktivnosti agilnih ambasadora SAD na terenu?Drugo – kako će na odlučniji angažman SAD gledati sami Evropljani. Oni bi najradije da problem nestane preko noći. Balkan troši i previše živaca i energije sve zauzetijim Evropljanima koji se suočavaju s izborima naredne godine. I njima treba neki uspjeh, ali nisu baš sigurni da bi Balkan to mogao biti, a još manje da bi njihovi glasači baš to mogli nagraditi na izborima. I njih, kao i Amerikance, ipak, muči recesija, a ne nekakva priča o mogućim novim balkanskim ratovima. I – treće – konačno, sama BiH.

Šta je stvarno problem u BiH? Rastući secesionizam i ratobornost korumpiranog Milorada Dodika? Arogancija i halapljivost Harisa Silajdžića? S kim tu razgovarati kako bi se dogovor postigao i napravili pomaci?U odnosu na probleme Zapada, bh. zadjevice su kao dječija igra koja predugo traje i previše košta. Čak 14 godina nakon Dejtona, na sceni su isti politički lideri, ista pitanja i isti problemi. Dilema pred onima koji razmišljaju o BiH bilo gdje na Zapadu je da li nastaviti stazom trasiranom u Dejtonu ili sve vratiti na početak? Strahobalno to izgleda iz sarajevske vizure. Posebno s kakvim postulatima krenuti u nove razgovore i koga dovesti za pregovarački sto?U Briselu nisu voljni praviti bilo kakve „revolucije". Oni bi najradije nastavili BiH tretirati na nivou birokratije – i mi i vi znamo šta treba uraditi, spisak je tu, kad izvršite obaveze, javite se da nastavimo dalje. EU je u recesiji i nije voljna eksperimentirati s novim proširenjima dok ne sredi stanje u svom dvorištu. To je i ključni razlog za evidentno usporavanje tog procesa, posebno u slučaju Hrvatske i Turske. Crna Gora čeka odgovor na svoju aplikaciju za status kandidata za članstvo i to bi moglo potrajati. U Vašingtonu, pak, još nisu sigurni. Čini se da imenovanje izaslanika za Balkan ima sve manje pristaša. Ali bi se moglo desiti da se imenuje neka vrsta koordinatora koji bi u ime američke administracije, s jedne strane, ohrabrivao EU da učini još jedan veliki iskorak, te balkanske lidere da to prihvate i realiziraju postavljene zadatke. Balkan ima više simbolički nego suštinski značaj za SAD. Uspjeh na tom području, za koji treba malo napora i još manje novca, pomogao bi vanjskoj politici da pokuša riješiti neka druga otvorena pitanja u svijetu. Istovremeno, to bi bila prva uspješno okončana američka (odnosno zapadna) vojna intervencija nakon niza decenija.

Dodik i Silajdžić                         To privlači dio mislećeg Vašingtona koji bi rado pomogao administraciji. No i za njih i za samu administraciju jedno se čini kao nerješivi problem – s kim razgovarati u BiH? S Dodikom? Administracija je sve raspoloženija za daljnju konfrontaciju s njim i ne štede riječi kritike na njegov račun. Ali, jasno je da je on nezaobilazan faktor. U njegovim rukama je odluka o ratu ili miru. Paralele s Miloševićem su više nego očigledne. Sa Silajdžićem? Odnos prema njemu je čak i gori! Sva njegova uporna nastojanja da mu se otvore vrata bilo kojeg ureda u administraciji nailaze na odbijanja. Čak i kongresmeni, čiji je posao da primaju svakojake ublehaše i slikaju se s njima, nisu voljni sjesti sa Silajdžićem! Tihić? Istina je da su u administraciji puni hvale za njegove postupke. Ali, hoće li preživjeti Kongres SDA? I šta (mu) je ostalo od Pruda? Postoji u Vašingtonu volja da mu se pomogne, ali je to riskantan potez. U ovim dilemama odražava se sva muka odgovornih ljudi u Vašingtonu. Simplificirano, ona se sažima u sljedećoj poruci – rado ćemo vam pomoći, samo nam dajte kvalitetne i kredibilne sagovornike. A njih u BiH trenutno – nema!

Holbruk na razgovoru s Inckom                Činjenica da je Ričard Holbruk (Richard Holbrooke) bio prisutan razgovorima koje je novi visoki predstavnik Valentin Incko (Intzko) imao prošle sedmice u Vašingtonu, vrlo je indikativna. Holbrukov utjecaj na vanjsku politiku SAD jasno se vidi. Njegova aktuelna uloga kao izaslanika za Pakistan i Afganistan pozicionira ga kao ličnost od izuzetnog utjecaja i on će samo jačati. Autorski tekst koji je prošle godine objavio s Pedijem Ešdaunom (Paddy Ashdown) u „Dnevnom avazu", londonskom dnevnom listu „Times" i „Washington Postu", ne samo da trasira mogući put raspleta bh. čvora, nego je i dobar osnov za angažman bh. zvaničnika. Neko bi morao meritorno početi razgovarati s Vašingtonom i Briselom. Interesa za dijalog, očito, ima.    Sead Numanović (Dnevni avaz)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku