Glavni tužilac BiH Milorad Barašanin : Pod našim istragama su mnoga zvučna imena
Hrabrim objavljivanjem rata građevinskoj mafiji u BiH, glavni tužilac Tužilaštva BiH Milorad Barašin s pravom je sredinom ove sedmice izazvao pažnju javnosti i pobrao velike simpatije građana. Uprkos snažnim pritiscima, pogotovo onim iz Republike Srpske, gdje ga često tituliraju kao "lošeg Srbina", pa čak i "izdajnika", svojim snažnim angažmanom ovaj agilni pravnik vratio je povjerenje javnosti u pravosudne institucije države i uvjerenje građana kako je ideal pravde ipak moguć i dostižan. U intervjuu našem listu Barašin govori o djelovanju građevinske mafije, mafiji uopće, vezama "zvučnih imena" sa kriminalnim podzemljem u našoj zemlji i procesuiranju najviših zvaničnika u BiH. Također, iznosi svoje ocjene o slučaju Jurišić, potezima pravosuđa Srbije i nastojanjima da se ugase Državni sud i Tužilaštvo, prijetnjama tužiocima, Miloradu Dodiku…
Dosta hrabro objavili ste rat građevinskoj mafiji u našoj zemlji. Da li se trenutno vode istrage u vezi s djelovanjem te mafije i koliko je osoba obuhvaćeno?
– U BiH je primjetno da postoje određena lica koja se bave izgradnjom poslovnih i stambenih objekata, i ti građevinski investitori su za kratko vrijeme zgrnuli ogromno bogatstvo. Vidite da je izgradnja u ekspanziji, stanovi se prodaju, a postoje indicije da su cjelokupne procedure oko lokacija, nabavka materijala, radovi i prijavljivanje radnika, izvršeni na sumnjiv i nezakonit način. Postoje indicije da se velike količine opranog novca u redovne tokove ubacuju upravo kroz izgradnju stanova i poslovnih prostora koji se prodaju. Zbog toga se u bliskoj budućnosti mora krenuti u borbu protiv ove vrste kriminala.
Svojim kolegama na konferenciji u Beogradu postavili ste jasno pitanje da li u našem regionu postoji mafija. Šta nakon svega izvlačite kao zaključak, postoji li uistinu mafija u našoj zemlji?
– U našoj zemlji zaista postoje organizovane kriminalne grupe koje djeluju po hijerarhijskom principu. U predmetu istrage i hapšenja Darka Eleza i njegove grupe, vidjeli ste da postoje grupe od više desetina ljudi koji djeluju u više država. Ja ću sada Vama postaviti pitanje – može li se organizovana kriminalna grupa, koja radi kao preduzeće, s hijerarhijom i šefovima, a bavi se izvršenjem krivičnih djela, smatrati mafijom. Ja mislim da može!
Slažem se. Ali, da li pipci mafije dolaze do nekih osoba iz vrha vlasti u BiH. Mafija, zar ne, ne može bez osoba u vrhu države koji ju štite. Je li moguće da i neka "zvučna imena" budu procesuirana zbog veza s ovom mafijom?
– Često u istragama utvrdimo da kriminalci na ovaj ili onaj način imaju veze s određenim političarima i političkim strukturama. Vidjeli ste da smo nedavno lišili slobode više policijskih službenika osumnjičenih za različita krivična djela. Pod našim istragama nalaze se mnoga zvučna imena, ali te podatke ne otkrivamo, jer smo profesionalci, ali vjerujte mi, kada bi se objavilo ko je sve i zbog čega pod istragom, bh. javnost bi sigurno bila iznenađena i zaprepaštena.
Da li će Tužilaštvo BiH, osim Dodika, Čovića i Bičakčića, otvori istragu i protiv drugih visokih dužnosnika. Građani, naime, očekuju još snažniji obračun s "velikim ribama".
– Mi otvaramo istrage protiv osumnjičenih za koje imamo dokaze da su počinili određena krivična djela. S obzirom na to da radimo i na vrlo složenim istragama organizovanog kriminala, vrlo često istraga ukaže na odgovornost određenih osoba na političkim ili javnim dužnostima. Uglavnom, protiv svih onih lica, za koja prikupimo dokaze da su odgovorni za krivična djela, pokrećemo istrage i podižemo optužnice. Naravno, ne mora značiti da ako je neko na položaju, odmah automatski ima veze s kriminalom.
Da, ali, primjerice, naš list je pisao o pokušaju pljačke prirodnog blaga BiH. Za taj slučaj vezano je i ime Harisa Silajdžića, člana Predsjedništva BiH. Hoćete li se pozabaviti time?
– Vidite, Tužilaštvo BiH prati dešavanja u državi i informacije koje bi mogle biti zanimljive sa policijskog ili tužilačkog aspekta. Naravno, o tim aktivnostima ne govorimo u javnosti. Također, moram reći i da sam primijetio da u nekim medijima u BiH postoji tzv."medijski rat" određenih struktura koje se međusobno optužuju za krivična djela. Mi svoj posao radimo kao profesionalci, informacije pratimo, ali se u medijske sukobe ne želimo niti hoćemo miješati.
Mediji su izvještavali o Dodiku, pa je otvorena istraga. Dokle se došlo u "predmetu Dodik"?
– Istrage koje su u toku, i predmete koji su "živi" nikada ne komentarišem.
Šta možete reći o presudi Iliji Jurišiću? Iz cijelog regiona dolaze ocjene da je riječ o političkoj presudi.
– Tužilaštvo BiH je, kada je u pitanju slučaj Jurišić, poduzelo mnoge aktivnosti, dane i dane proveli smo pišući dopise i zahtjeve, učestvovali na sastancima, kako bi se taj predmet prepustio na procesuiranje pravosudnim organima BiH. I dalje ponavljam svoj stav da se za predmete ratnih zločina počinjenih u BiH treba suditi u našoj zemlji. Nažalost, zbog mnogih neriješenih i pravno nereguliranih pitanja kada je riječ o radu na predmetima ratnih zločina u regionu, gospodin Jurišić našao se u jednoj vrsti "pravnog vakuuma". Ali, uvjeravam Vas, Tužilaštvo BiH i ja lično nećemo odustati od naše inicijative da se taj predmet prepusti BiH.
Pitam Vas kao pravnika, da li je dobro za pravdu i pravo u našem regionu da se donose presude kao u "slučaju Jurišić"?
– Što se tiče presude u ovom predmetu, radi se o prvostepenoj presudi koju je izrekao sud u drugoj državi i to zaista ne želim komentarisati. Međutim, ovih dana vidio sam neke izjave kolege Vladimira Vukčevića, tužioca za ratne zločine, u kojima on ulazi u komentare živih predmeta koji se vode u BiH, i eventualnom angažmanu Srbije u tim predmetima. To je apsurdno i to je isto kao kada bih se ja počeo izjašnjavati i komentarisati kako Tužilaštvo BiH ima određene stavove prema predmetima ratnih zločina na Kosovu i radu na tim predmetima. Uglavnom, to smatram neprimjerenim.
Dokle je došao proces izrade izmjena i dopuna sporazuma o međunarodnoj pravnoj suradnji sa Srbijom i šta bi te izmjene mogle i trebale donijeti?
– Mi se zalažemo za saradnju i koordinaciju, ali naš je stav da se predmeti ratnih zločina koji su počinjeni u BiH, protiv osumnjičenih koji su državljani BiH, trebaju krivično procesuirati pred institucijama BiH. Kolege iz Srbije mogu se, naravno ako žele, baviti predmetima ratnih zločina protiv državljana Republike Srbije, osumnjičenih za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH. To mogu biti predmeti protiv raznih ratnih dobrovoljaca, "Škorpiona", "Crvenih beretki" itd. Mi ćemo pružiti svu pomoć i saradnju.
Jeste li zadovoljni odnosom države prema instituciji na čijem ste čelu? Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso upozorila je da se Državni sud želi ugasiti. Imate li i Vi osjećaj da je na sceni nastojanje da se na mala vrata ugasi i Tužilaštvo BiH?
– Postoje političke strukture koje bi željele da vide da sutra ne postoji Sud ili Tužilaštvo BiH, a uglavnom su razlozi takvih stavova strah da bi mogli biti krivično gonjeni i kažnjeni upravo od tih institucija. Međutim, i građani i javnost svjesni su uloge Tužilaštva i Suda BiH, a političke strukture više ne mogu imati puno utjecaja na pravosuđe, to su situacije iz prošlosti.
Kako gledate na odluku vlasti BiH, koje su produžile mandat međunarodnih sudija i tužilaca do kraja 2012., ali samo onima u Apelacionom odjelu u predmetima ratnih zločina?
– Predsjednica Suda BiH gospođa Kreso i ja već duže vremena upozoravamo na važnost ostanka međunarodnih kolega. Njihov odlazak umnogome bi otežao naš rad i doveo do teške i složene situacije, zato se nadam da će institucije vlasti imati sluha i produžiti mandat međunarodnim kolegama. To su pravnici koje ne plaća naša država, niti su na trošku budžeta, a njihov angažman višestruko je koristan. Zamislite kakvu bi poruku neproduženje mandata poslalo međunarodnoj zajednici – oni nam nude besplatnu pomoć, a mi to odbijamo. Nelogično, zar ne?
Kakve su posljedice ovog poteza?
– Međunarodni tužioci u Odjelu za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju (POOK) rade na jako velikom broju složenih predmeta, i ako bi otišli, rad na takvim predmetima ne bi bio zaustavljen, ali bi bio prolongiran na duži rok, što bi bilo vrlo štetno za BiH i našu sigurnosnu situaciju.
Jeste li zadovoljni tokom procesuiranja ratnih zločina u BiH? Da li se uistinu može očekivati da najveći dio odgovornih za ratne zločine u BiH dođe pred lice pravde?
– Dao sam sve od sebe da se krivično gonjenje predmeta ratnih zločina ubrza. I u budućnosti dat ću sve od sebe. Iskreno se nadam da će veći dio posla biti završen u narednih 10-15 godina. Međutim, predmeti ratnih zločina ne zastarijevaju, i pojedini predmeti vjerovatno će se raditi i u daljoj budućnosti, jer počinioce ratnih zločina nećemo ostaviti na miru dok su god živi.
Da li ima dvostrukih aršina u procesuiranju ratnih zločinaca, kako često tvrde porodice žrtava? Naprimjer, u Bugojnu tvrde da Tužilaštvo procesuira ratne zločine nad Hrvatima, dok je za Vrbanju kod Bugojna, gdje je ubijeno više od 40 Bošnjaka, odgovarala samo jedan osoba?
– To nije tačno. Evo, kad već spominjete Bugojno, za Vrbanju postoji pravosnažna presuda, a za stradanja hrvatskih žrtava još nema pravosnažne presude, tako da se može reći da je situacija obrnuta. Sve zavisi kako se gleda. Nema dvostrukih aršina i sva stradanja tretiraju se jednako. Nemojte zaboraviti da je Tužilaštvo BiH prva institucija koja je pokrenula pitanja zbog čega se nakon Dejtonskog sporazuma nisu radili predmeti za određena područja.
Kako gledate na nedavna okupljanja hrvatskih i srpskih udruženja pred Sudom i Tužilaštvom BiH. Oni tvrde da je previše presuda protiv Hrvata i Srba.
– Tužilaštvo radi pošteno i korektno i to građani i žrtve prepoznaju, tako da neka udruženja imaju sve manje podrške u javnosti. Mi smo od početka rekli da ćemo biti apsolutno imuni na bilo kakve pokušaje politizacija. Zbog toga i ne komentarišemo izjave političara i političkih struktura.
Prošle su tri godine od miniranja mezara prvog predsjednika Predsjedništva Alije Izetbegovića i krivci nisu otkriveni? Ko je zakazao?
– Nije zakazao niko. Svi su dali maksimum da se to riješi i siguran sam da će se to ipak riješiti. Radi se o krivičnom djelu koje su počinili kriminalci profesionalci i nema dokaza koji bi ukazivali na počinioce. Nadam se da će se ipak uspjeti pronaći inicijalni dokaz koji će pomoći da se to razriješi.
Mislim da miniranje groba gospodina Izetbegovića, kao i atentat na doministra FMUP-a Jozu Leutara, koji je neriješen već 10 godina, predstavljaju mrlje na pravosudno-bezbjesnosnoj slici naše zemlje, i nadam se da će to ipak biti riješeno i rasvijetljeno.
Šta bi trebale donijeti izmjene sporazuma o međunarodnoj pravnoj pomoći sa Hrvatskom. Hoće li se konačno moći na taj način stati ukraj zloupotrebama dvojnog državljanstva?
– Iskreno vjerujem da će daljnji pregovori između zemalja regiona dovesti do toga da se niko neće moći skrivati iz dvojnog državljanstva. Na koji način će se to riješiti ne znam, vjerovatno će se za početak uvesti obaveza izdržavanja kazne u drugoj državi. Uglavnom, u integracijskom procesu u EU to će se pitanje morati riješiti.
Ima li pritisaka na Tužilaštvo BiH zbog aktuelnih istraga i procesa koje vodite?
– I moje kolege i ja često smo izloženi prijetnjama, kako suptilnim tako i otvorenim. Prije desetak dana jedna je tužiteljica dobila ozbiljne prijetnje i zbog toga je dobila fizičku zaštitu. Tužilac mora biti spreman na to da se kriminalcima ne sviđa to što ih namjerava staviti iza rešetaka, ali to je cijena našeg posla. Žao mi je jedino moje porodice, koja trpi zbog toga što se bavim ovim poslom. Faruk Vele (Dnevni avaz)
Komentari