Kliker.info

Novi val gladi pogodio je istočnu Afriku prošle godine, te i dalje nastavlja odnositi živote ljudi. Procjenjuje se da je umrlo između 50 i 100 tisuća stanovnika, te da su čak polovica njih bila djeca. Humanitarne organizacije optužuju međunarodnu zajednicu, ali i same sebe, za presporu reakciju zbog koje su tisuće ljudi umrle, a milijuni dolara pomoći propali.Ujedinjeni narodi upozoravaju da takva smrt prijeti još 250 tisuća ljudi, a u širem području ugroženo je njih čak 13 milijuna. Riječ je, dakle, o mnogo većoj krizi, mnogo masovnijoj opasnosti za ljudske živote čak i od one u naftom bogatoj Libiji lani, ili Siriji, ali čini se da Vijeće sigurnosti zbog toga neće vijećati o invaziji na Somaliju (odnosno, na područje koje je nekad bilo ta država).Većina žrtava umrla je, naime, na području negdašnje Somalije, ali zahvaćene su i Etiopija, te dijelovi Kenije.

Poseban problem sa Somalijom je što se čak ni načelno ne može govoriti da ta zemlja postoji, jer je njen teritorij već 20-ak godina rascjepkan na međunarodno nepriznate paradržave i izmožden ratovima, kriminalom te djelovanjem ekstremista. Humanitarcima je tamo daleko najteže raditi.Uz to, organizacije Oxfam i Save the Children tvrde da su vlasti u Etiopiji podcijenile razmjere nestašica, a bogati donatori navodno su čekali potvrde da se doista radi o krizi, pa kad je oko srpnja 2011. godine glad dosegla vrhunac, tek tada su odlučili poduzeti mjere. ‘Svi snosimo odgovornost za tragediju i moramo iz ovoga izvući pouke’, izjavila je za AP Barbara Stocking iz Oxfama.Situacija je najteža na kaotičnim područjima središnje i južne Somalije, gdje operira Al-Šabaab – esktremistička paravojska koja promovira nasilni, radikalni islam i navodno je povezana s Al Kaidom.

Čak niti humanitarna pomoć sa Zapada navodno nije dobrodošla u te predjele.James Shikwati, kenijski libertarijanski ekonomist koji zagovara načelo slobodne trgovine kao sredstvo za iskorjenjivanje gladi u Africi, smatra da problem nije u domišljanju kako da se prikupi pomoć unesrećenima. On traži promjenu politike prema de facto nepostojećoj Somaliji.'Možete imati novaca za doniranje koliko hoćete, i žita koliko hoćete, ali ljudi će i dalje umirati od gladi ako Al-Šabaab ne pusti humanitarce na područje svoje kontrole’, izjavio je Shikwati.Relativna nezainteresiranost svjetskih sila za Somaliju mogla bi imati veze sa činjenicom da se tamošnja ekonomija uglavnom okreće oko poljoprivrede, a ne nafte, ili neke druge rude.Istovremeno, organizacije za pomoć gladnima upozoravaju da nova katastrofa, koju treba zatrti u nastajanju, prijeti u zapadnoj Africi. Zbog suše i rasta cijena hrane najugroženija su područja Nigera, Mauritanije, Burkine Faso, Čada i Malija. M. Stričević (Tportal)