Kliker.info

Božić nije simbolika, nego stvarnost i po Kristu Bog je pomirio cijeli svijet sa sobom, istakao je fra Lovro Gavran, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene. "Svi su pozvani da vjeruju u Isusa i po njemu postanu posinjena djeca Božja. Tko ovu poruku ne shvati i ne prihvati, sve mu druge poruke malo znače i gotovo ničemu ne služe", kazao je Gavran čestitajući Božić svim katolicima.

NN: Koja je ovogodišnja poruka Božića?

GAVRAN: Božićna poruka svake godine je u biti ista. Sveti Ivan apostol u svom evanđelju kaže: "Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinorođenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni." Krist se rodio prije 2009 godina za spasenje čovječanstva i svakoga čovjeka osobno.

NN: Kako su se vjernici pripremali za ovaj blagdan?

GAVRAN: Vjernici se za Božić pripremaju na razne načine, no bitna je duhovna priprema: obraćenje, pomirenje, ispovijed, pričest, molitva, pokora i dobra djela. U mnogim su župama vjernici svako jutro tijekom došašća sudjelovali na svetim misama – zornicama. Tijekom zornica vjernik sve od zore, tj. oduvijek, s čežnjom iščekuje Spasitelja. Osim duhovne pripreme, postoji i vanjska, koju neupućeni lakše zapažaju. To je uređivanje kuća i stanova, pravljenje betlehemskih jaslica, kićenje božićnog drvceta, pisanje i slanje božićnih čestitki, dijeljenje božićnih darova, pripremanje tradicionalnih božićnih jela. Sve su to formalnosti koje na vanjski način žele dočarati ono radosno duševno raspoloženje, koje se teško može riječima izraziti. Vjernici se za Božić počinju pripremati u vrijeme došašća, koje traje četiri tjedna. Pravimo vijence s četiri svijeće i svake nedjelje upalimo jednu. Vjernici na osnovu upaljenih svijeća znaju da se Božić približava.

NN: Šta simbolizira obilježavanje Božića?

GAVRAN: Božić nije tek neka simbolika. On je stvarnost, spomen na stvarni događaj, koji se dogodio u Betlehemu prije 2009 godina kad se rodio Isus Krist, Sin Božji. Po Kristu Bog je pomirio svijet sa sobom. Istina je da se uz slavljenje Božića služimo i mnogim simbolima. Na primjer, betlehemske jaslice sa figurama Isusa, Marije, Josipa, pastira, anđela simbolički prikazuju stvarnost koja se davno dogodila. Dijeljenje darova, osobito siromasima, podsjeća nas na veliki dar koji je Bog dao svima nama u djetetu Isusu. Prekrasne božićne pjesme simbolički nam predstavljaju silnu radost neba i zemlje zbog ovog velikog događaja spasenja ljudskoga roda. Brojna pomirenja pojedinaca i obitelji upravo za Božić govore o čvrstoj vjeri Božjega naroda da je upravo po Kristu Bog pomirio svijet sa sobom.

NN: Šta simboliziraju jaslice koje su neizostavan dio božićnog slavlja u svakom domaćinstvu?

GAVRAN: Zna se da Isus Krist nije rođen u svom gradu. Josip i Marija živjeli su u Nazaretu, 120 kilometara udaljenom od Betlehema. Bili su potomci kralja Davida, koji je rodom iz Betlehema. U vrijeme Isusova rođenja došla je naredba cara Augusta da bude popisano stanovništvo Rimskog carstva i svatko se morao upisati u mjesto svoga porijekla. Josip i Marija morali su iz Nazareta otići u Betlehem da se tamo upišu. Betlehem je malo mjesto, a mnogi su dolazili da se upišu. Josip i Marija našli su sklonište u špilji gdje su betlehemski pastiri sklanjali ovce. Tu se rodio Isus Krist. Umjesto u kolijekvu stavljen je u jaslice, koje na neki način i djetetu i starijim osobama živo prikazuju u kakvo se siromaštvo spustio Bog. Nije izabrao bogate, moćne, komoditet, nego najjednostavniji i najteži način života da kaže: "Ja volim svakog čovjeka i u najtežim prilikama. Od najsiromašnijeg načina rađanja i življenja u tuđini pa do smrti na križu".

NN: Kako bi vjernici trebalo da obilježe ovaj blagdan?

GAVRAN: Sve kršćanske svetkovine slavimo zajedničkim svetim misama na kojima čitamo biblijske tekstove o Isusovu rođenju, propovijedamo o značenju Kristova rođenja za nas i za smisao života uopće, a cijela je liturgija popraćena pjevanjem tradicionalnih božićnih pjesama. Prije Božića svi kršćani se nastoje ispovjediti i pomiriti sa svojm bližnjima, kako bi na božićnoj misi primili i svetu pričest. Nakon mise vjernici osobito prvi dan Božića uglavnom posvećuju svojoj obitelji. U danima između Božića i Nove godine nastojimo posjetiti susjede i rođake i podijeliti s njima radost Božića. Ostale formalnosti, koje su često u svezi s Božićem, mogu biti zaista lijepe i simpatične, ali se ne mogu usporediti sa značenjem mise, ispovijedi, pričesti, obiteljskog zajedništva, pomirenja i prijateljskog druženja s našim milim i dragim.

NN: Da li je slavlje Božića poprimilo oblike pomodarstva?

GAVRAN: Ako otvorite Internet, teško da ćete naći išta da valja pod temom Božića. To je pomodarstvo onih koji bi htjeli slaviti Božić, a niti znaju niti vjeruju u ono što je bit Božića. Hvataju vanjske efekte koji se mogu vidjeti i fotografirati, ali duše ne mogu uhvatiti. Snijeg, božićno drvce, Djed Mraz ili Djed Božićnjak nemaju ništa zajedničko sa Božićem. Ukrašavanje stanova i ulica, prijemi sporedni su efekti nečega mnogo važnijega. Ako netko nema tog osnovnog sadržaja u duši, a slijedi nekakvu modu, to bi bila takva glupost, kakvu ni u kom slučaju ne bismo smjeli vezati uz svetkovinu Božića.

NN: Kakav je, po Vašem mišljenju, položaj Hrvata u BiH?

GAVRAN: Isus Krist je došao u jedan mali, siromašni i porobljeni narod i u njemu nije izabrao najistaknutije, nego male, siromašne i nenametljive ljude. Položaj Hrvata u BiH danas je sličan položaju Izraelaca u Rimskom carstvu u vrijeme Kristova rođenja. Krist nije donio revoluciju, niti je pokrenuo oslobodilački rat. Nije se služio silom u borbi protiv zla. Miroljubiva borba je teška i dugotrajna. Ako je ustrajna, na kraju daje rezultate. Nastojimo biti miroljubiv narod. Na to nas obvezuje i naša kršćanska vjera. Uzdamo se u Boga i njegovu pravdu, ali ne možemo biti zadovoljni situacijom u kojoj smo. Ne možemo reći da je za sve naše nevolje kriv netko drugi. Za mnoge stvari smo i sami krivi. Ali jedan narod, pogotovo kad je on najmanji u državi, koliko god se zalagao i trudio za idealna rješenja, ne može sam. Bez dobre volje i suradnje drugih ne može ostvariti ni osnovna ljudska i nacionalna prava. Selma Velić (NN)