hamburger-icon

Kliker.info

Emir Suljagić : Neću da budem u suživotu sa Rajkom Vasićem

Emir Suljagić : Neću da budem u suživotu sa Rajkom Vasićem

14 Novembra
06:55 2012

Proteklog vikenda novinarske obaveze još jednom su dovele e-novine u Srebrenicu, grad koji je zahvaljajući uspješnoj akciji prijavljivanja prebivališta građana protjeranih odavde tokom rata, poznatoj kao „Glasaću za Srebrenicu“, odbranio poziciju načelnika, koja je još jednom pripala predstavniku Bošnjaka, Ćamilu Durakoviću. E-novine bile su među prvima, koje su najavile proširenje akcije na cijelu Republiku Srpsku. Prije dvije sedmice zvanično se na tu temu oglasio i koordinator srebreničke kampanje, Emir Suljagić.

Kako je naveo u svom proglasu, „prvi korak će biti formiranje koalicije civilnog društva pod nazivom "Prvi mart", koja će uključivati organizacije civilnog društva od istočne Bosne do Krajine, sa ciljem registracije birača za opšte izbore 2014. godine."Naš plan je da osiguramo da svi građani Bosne i Hercegovine koji to hoće na opštim izborima za nešto manje od dvije godine glasaju tamo gdje su prvog marta 1992. godine glasali na referendumu za nezavisnost države“, napisao je, između ostalog, Suljagić.Trebala bi uslijediti zajednička lista stranaka u Republici Srpskoj i izborna borba za kvalifikovanu većinu, koja imala bi dovoljnu moć da promijeni Ustav Bosne i Hercegovine.O tome kako izgledaju pripreme platforme oko koje bi se trebale okupiti stranke u RS-u, ko je među njima dobrodošao, te o tvorcu omiljenog bloga e-novinara, razgovarali smo s liderom inicijative, Emirom Suljagićem.
 
Među strankama koje pozivate na saradnju nalazle se bošnjacke i hrvatske stranke.
 
Nigdje eksplicitno ne spominjem bošnjačke i hrvatske stranke.
 
Vi ste eksplicitno nabrojali ove stranke.
 
Ove stranke, koje u svom djelovanju priznaju pravosudno utvrđene činjenice o onom, što se u Bosni i Hercegovini događalo od apila ’92 do decembra ‘95. Dakle i u ovom slučaju, kao i u slučaju Srebrenice, temeljna vrijednost će biti priznavanje pravosudno utvrđenih činjenica, dakle zločina genocida počinjenog u Bosni i Hercegovini. I to su stranke koje to priznaju.
 
Zašto se među tim partijama ne nalazi nijedan od HDZ-a, a nalazi se HSP, koji možda i osuđuje genocid u Srebrenici, ali nikad do kraja nije se ogradio od režima Ante Pavelića?
 
Imam samo jedno pitanje: ko je otvarao Dretelj, ko je otvarao Heliodrom i kako se taj, koji je otvarao Dretelj i Heliodrom danas izjašnjava u odnosu na Srebrenicu. Dakle ni Božo Ljubić ni Dragan Čović nisu nikad ničim što su uradili u svom političkom životu stavili do znanja da su na bilo koji način priznali pravosudno utvrđenu činjenicu genocida u Srebrenici, da na bilo koji način priznaju pravosudno utvrđene činjenice o zločinima protiv čovjecnosti počinjenim i nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini u njenom delu koji se zove Republika Srpska. HSP jeste. Živko Budimir je bio, za razliku od Bože Ljubića i Dragana Čovića, u Potočarima.Vrlo jednostavno. Ja ne vodim kampanju ’42, ja je vodim 2011. Objasnite mi šta tačno ja treba da tražim od HSP-a?
 
Pa, ako se obraćate svim strankama…
 
Mi se obraćamo svim strankama koje priznaju pravosudno utvrđene činjenice o genocidu i zločinu protiv čovječnosti počinjenim u entitetu koji se zove Republika Srpska. HDZ-ovi naprosto nisu dio toga. Kad budem vidio da jesu, mi ćemo im ponuditi, nije nikakav problem.I to je temeljna stvar, koja djeli ove koje će biti na ovoj strani i one koje će biti iz druge strane: odnos prema ovome sto se ovdje događalo ne tako davno. Drugo, ima tu cijeli niz stvari. Mogu da vam taksativno nabrojim šta ćemo tražiti u platformi koju ćemo im ponuditi. Nijedan od tih ciljeva nije deklarisani cilj HDZ.Druga stvar: ovo su sve partije koje se zalažu za ukidanje entiteta. Dva HDZ-a su partije koje se zalažu za još jedan enititet. Naprosto ne mogu biti dio ovog kluba, meni je žao. Njihova deklarisana politika je nastavak etnoteritorijalizacije države Bosne i Hercegovine.
 
Kad smo već na vrednostima pozvanih stranaka, da li je OK da neko bude mafijaš ili lopov pa bitno je samo da ne negira genocid?
 
Nije moje da to utvrđujem, to rade zakonom ovlašteni organi ove zemlje.Drugo, mi ćemo ovaj dokument, koji je u ovom trenutku u formi nacrta, ponuditi svim političkim partijama koje: a) priznaju pravosudno utvrđene činjenice o gencidu i počinjenim zločinima potiv čovječnosti; b) u svojim programima traže zabranu negiranja genocida i zločina protiv čovječnosti; c) zalažu se za zabranu ekstremnih desničarskih, nacionalističkih, vjerskih itd. organizacija.
 
Uz sve ovo mi ne idu "pravaši". Sama po sebi desničarska organizacija se zalaže za zabranu desničarskih organizacija i, pri tom, bolja je od najvećeg predstavnika jednog od konstitutivnih naroda BiH?
 
Ovo što sam ja sad nabrojilo se nalazi u tekstu političke platforme vlade Federacije, koju je takođe potpisao ovlašteni predstavnik HSP-a. Dakle, HSP očigledno nema takav problem s tim kao što vi mislite. Jer ljudi su jednom već stavili potpis na političku platformu čiji je integralni dio usvajanje zakona kojim će biti zabranjeno djelovanje ekstremnih desničarskih nacionalnih, vjerskih i političkih organizacija. Ja mogu suditi samo na temelju toga. HDZ se nikad nije potpisao ni pod šta slično.
 
Hoćete li vi kao i u slučaju Srebrenice biti lider ove akcije?

 
Ovo je mnogo ozbiljnija i mnogo veća stvar nego što je bilo ovo za Srebrenicu. Ovdje imamo prednost da nemamo više dva i po mjeseca nego imamo dvije godine. Ja ću sigurno biti jedan od ljudi koji će ovo raditi. U ovom trenutku mi se još uvijek dvoumimo kako ćemo to organizaciono posložiti, kakvu ćemu infrastukturu stvoriti. Hoće li to biti decentralizovana kampanja, dakle jedna za Krajinu u Prijedoru, druga za severoistočnu Bosnu u Zvorniku, treća u Višegradu i tako dalje.Ima ljudi koji su već zvali i pitali su na koji način se mogu prikljuciti.
 
Jesu li to neke javne ličnosti?
 
Ne, to su ljudi koji su na ovaj ili onaj način uključeni u borbu za prava žrtava, borbu za prava povratnika, borbu za činjenice, ako tako mogu da kažem.
 
Ima li reakcija iz stranaka?

 
Nisu još imale o čemu da se oglase. Mi ćemo im ponuditi dvije stvari. Prvo će to biti registracija i ona je manje sporni dio ovog projekta, registracija ljudi na njihova prijeratna prebivališta. Drugo će da bude zajednička lista i ja tu očekujem probleme, jer to dosad niko nije uspio dogovoriti.Stvar je u tome da smo mi uspjeli mobilizirati civilno društvo. Znači, to će biti zahtjev civilnog društva političkim partijama. Dakle, iza ovoga stoji 40 ili 50 organizacija civilnog društva, koje će od njih to da traže i koje će po mom uvjerenju to da izdjejstvuju. Jer pitanje hoćes li biti na zajedničkoj listi ili nećes nije pitanje šta ti mislis o zajedničkoj listi, nego je pitanje da li misliš da su genocid i zločin protiv čovjecnosti legitimni i legalni kao način ostvarivanja većine u ovoj zemlji, da li na to pristaješ i šta misliš o svakom pojedinačnom zločinu počinjenom u ovoj zemlji.
 
Nije li to demagoški postavljeno pitanje?
 
Postoji rizik da ćemo mi biti optuženi za demagogiju i ja nemam ništa protiv toga. Stvar je u tome što su to činjenice. Dakle, ja bih bio najsretniji da sam ja demagog, da vi me možete s razlogom optužiti za demogogiju. Ali ovdje u Bratuncu je 15. avgusta ove godine pred crkvom koncert počeo tako što je pjevač pet minuta vikao „Nermineeee“ rugajući se svakom Bošnjaku na ovoj planeti zbog toga što je jedan četnik jednog zarobljenog Bošnjaka natjerao da zove svog sina da mu se pridruži na streljanju. Jel’ to demagogija? To nije demoagogija, to je činjenica.

I još jedno. Mene apsolutno ne zanima nijedan aspekt sporazuma SDP-SNSD osim izbornog zakona. Apsolutno me ne zanima ko će imenovati tužioce, ni šta će raditi s rezervama Centralne banke, ni Elektroprivreda, ni zakon o državnoj sluzbi, ništa me to ne zanima. Ali boriću se da izborna pravila ostanu neizmjenjena. Ne može se Miloradu Dodiku dopustiti da on kroji i prekraja izbornu volju nesrba u Republici Srpskoj. Sa brojanjem na opštinskom nivou se naša izborna volja i integritet izbonog procesa daje u ruke upravo njemu. I drugo, sa zatvorenima listama se od danas zauvijek odbija mogućnost zajedničke liste u Republici Srpskoj.
 
Ovakva akcija će sigurno pokrenuti pojačanu mobilizaciju Srba a izbori će se ograničiti do borbe na nacionalnoj osnovi. Kakve to stvara perspektive zajednickog života u državi Bosni i Hercegovini?
 
Srpska mobilizcija traje manje-više od septembra 1987, otad traje srpska mobilizacija u Bosni i Hercegovini, dakle već 25 godina se oni mobiliziraju, samo s jednim ciljem: da nasiljem ovdje ostvare jednu etnički čistu srpsku državu. Republika Srpska je volja manjine da nasiljem ostvari vladavinu nad većinom. I onda tu većinu lijepo ukloni i stvori srpsku državu na teritoriji Bosne i Hercegovine. I ništa se neće promjeniti. Mislim, kakav zajednički život? Život s kim? Sa Srbima ili sa idiotima poput Rajka Vasića? Ja neću da budem u suživotu sa Rajkom Vasićem.
 
Ali državljani ste iste države.
 
Sa Rajkom Vasićem nikad. Sa Rajkom Vasićem, sa Miloradom Dodikom, sa Željkom Cvijanović, sa Igorom Radojčićem, sa Ognjenom Tadićem, sa Aleksandrom Pandurević. Ništa me ne obavezuje na zajednički život sa tim ljudima. Ništa, iz jednog vrlo jednostavnog razloga: to su ljudi koji bi, da su imali priliku, streljali takve kao ja između 11. i 16. jula 1995, odnosno aprila, maja, juna i jula 1992.Što se, na primjer, tiče Aleksandre Pandurević, postoji iskaz žene koju je ona držala u ropstvu. Ja sad da živim s njima? Živeću sa svakom ko hoće da budemo jednaki građani na svakom koraku ove zemlje, jednaki pred zakonom i jednaki u zakonu.A s ovima ja nemam namjeru da živim, niti živim zajedno sa njima, niti želim. Nek’ jedu govna. 
Paulina Janusz (E-novine)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku