hamburger-icon

Kliker.info

Dževad Karahasan : Kultura je ta koja drži na okupu ovo malo Bosne što još živi i postoji

Dževad Karahasan : Kultura je ta koja drži na okupu ovo malo Bosne što još živi i postoji

30 Oktobra
05:38 2015

Karahaso99Književna manifestacija 54. sarajevski dani poezije počeli su 27. oktobra, a ovaj praznik lijepe riječi trajat će do 31. oktobra. Svoju poeziju predstavit će pjesnici iz BiH, Srbije, Hrvatske, Njemačke i Austrije. Manifestaciju je organiziralo Društvo pisaca BiH, na čelu s cijenjenim profesorom i akademikom Dževadom Karahasanom.Ovaj književni velikan za „Dnevni avaz“ je govorio o Sarajevskim danima poezije, stanju u Društvu pisaca BiH i drugi veoma zanimljivim temama.

Šta će ljubiteljima pisane riječi ove godine ponuditi Sarajevski dani poezije? 

– Sarajevski dani poezije su jedan od najstarijih književnih festivala u Evropi. Uživao je i još uživa visoki ugled. Bili su oduvijek jedno od mjesta na kojima su se pjesnici iz različitih političkih blokova susretali i razmjenjivali misli, knjige i pjesme. Ovo je festival koji je u vrijeme sveopće zatvorenosti svijeta pokazao otvorenost ovog grada. Već neko vrijeme prolazi kroz velika iskušenja, jer vlast koju imamo trudi se da razori kulturu onoliko koliko je moguće. Tako da niko ne podržava Sarajevske dane poezije. Organiziramo ih zahvaljujući ljubavi, prijateljstvu, solidarnosti.

Srećom, tako i opstaju, uporno traju i dokazuju se, okupljaju sjajne pjesnike i čitaoce. Uspjeli smo okupiti pjesnike uistinu vrhunske vrijednosti, različitih opredjeljenja, poetskih i poetoloških. Vodimo računa o tome da sama poezija i Sarajevski dani poezije ne mogu prekinuti vezu s obrazovanjem, kulturom u cjelini. Naglašeno smo ga vezali za školu i univerzitet. Imat ćemo zanimljive konferencije o poeziji i prevođenju, razgovore sa studentima, gostovanja pjesnika u školama.

Dani poezije, slično kao i druge kulturne manifestacije, najviše opstaju uz pomoć ljubavi. Nemaju podršku koju zaslužuju i trebaju?

– Prirodno je da umjetnost i kulturni rad opstaju zahvaljujući ljubavi. Književnost jeste stvar ljubavi i prije svega razgovor. Mi pišemo u nadi da ćemo imati sagovornika, knjige su pisma napisana još nepoznatim prijateljima. Međutim, stvari tako stoje iz perspektive pisca i čitaoca. Umjetnost, osim što je razgovor autora i uživaoca umjetnosti, ujedno je duhovna infrastruktura jedne zajednice. Zato je potrebo i važno da zajednica pomaže i priznaje umjetnost koja u njoj nastaje kao forma i oblik svijesti zajednice o sebi samom. Mi smo ono što je naša književnost o nama rekla. Književnost je refleksija i samoosvješćenje jedne zajednice. Ne čudi me da Bosna ovakva kakva jeste danas želi odustati od svoje književnosti, jer ovakva Bosna je totalno alogična. Nadam se da će književnost opstati i duboko vjerujem da će upravo ona jednim dijelom pomoći da osvijestimo sebe i da se vratimo sebi.

Ima li naše društvo osjećaja za sve ovo što umjetnici rade?

– Društvo, to jest ono malo što je od njega ostalo, u BiH itekako ima i smisla i želje i potrebe za svim što umjetnost nudi. Svi znamo koliko su ljudi u BiH siromašni, a knjige se ipak prodaju i to mnogo njih. Teatri su, ako se nađe dobra predstava na repertoaru, ipak puni. Vrijednost nije pitanje statistike. Jasno je da će uvijek više posjetilaca otići na koncert nekog turbofolk pjevača nego na koncert na kojem se izvodi Mocart ili Bah. Ali, ovi koncerti klasične muzike su zaista posjećeni iznenađujuće dobro u odnosu na ekonomsko stanje. Problem koji umjetnost ima da bi dobila potrebno i neophodno priznanje u današnjoj BiH dolazi isključivo iz politike. Ova zemlja je tvorevina kulture. BiH nije stvorio nikakav politički pokret niti su je stvarale vojske. Ona je bila kultura prije nego što je postala svjesna sebe. Političari su ljudi koji se trude oko zajednice i uključivanja, ne oko isključivanja. Kultura je ta koja drži na okupu ovo malo Bosne što još živi i postoji.

Nakon otvaranja Zemaljskog muzeja BiH ukazao se tračak nade da će biti bolje u oblasti kulture.

– Dok je Dejtona, u BiH ne može biti dobro niti bolje. Također, dok su na vlasti ljudi koji su formalno birani, ali smatraju i tvrdo vjeruju da su vlasnici naroda i države. Ljudi, koje postavljaju kao ministre uopće ne vjeruju, ne znaju da je ministar sluga, osoba na službi zajednice. Dok se to ne promijeni, ne može biti bolje. Pod velikim pritiskom javnosti, zahvaljujući velikim pritiscima svojih pokrovitelja iz inozemstva, oni su pristali na trenutak i privremeno otvoriti Zemaljski muzej. Nisu su se stidjeli što je on zatvoren toliko. Nacionalnu univerzitetsku biblioteku i Nacionalnu galeriju ne žele primiti kao ni delegaciju Društva pisaca.

Ipak, nada i duh ljudi koji tu rade nikada nisu splasnuli.

– Strašno je što moramo braniti zemlju od ljudi koji bi je trebali braniti. Nisam u tom smislu pesimista, siguran sam da će ovo društvo opstati. Navikli smo na svašta. Užasava me jedino što mi najveći dio svoje energije potrošimo na to da dođemo do početka, mnogo više pameti, ljubavi, kreativnosti na to da uklonimo prepreke koje leže između nas i početka našeg posla. Pitam se šta bismo sve radili kad bismo dobili normalne uvjete za rad.

Kakvo je sada stanje u Društvu pisaca, već neko vrijeme ste Vi na čelu?

– Proces pomlađivanja Društva pisaca je veoma uznapredovao i mislim da je već itekako vidljiv. Ovogodišnje dane poezije organizirao je tim mladih ljudi. Već je pokrenuta internetska stranica, broj sudionika je znatno veći nego prošle godine na Sarajevskim danima poezije. Prošle godine smo izgurali ovu manifestaciju zahvaljujući prijateljstvu, poznanstvu i i ljubavi. Ove godine to ozbiljno liči na dobar, suvisao književni festival. Nemamo nijedan razlog da se zastidimo pred ijednim festivalom koji se danas organizira u Evropi. Status Društva pisaca u državnim institucijama je jednak kao što je bio i prije godinu. Pretpostavljam zato što sam ja predsjednik. Nadam se da će ministri biti milostiviji kad se ja maknem. Svečano obećavam da ću se maknuti čim Društvo počne normalno funkcionirati.

Ima li noviteta na polju pisane riječi?

– U julu smo predstavili trilogiju posvećenu mistiku Omaru Hajamu (Hajjam) „Što pepeo priča“. Do sada je prodato više od polovine tiraža od 4.000 primjeraka. Jučer je otišao u štampu rukopis njemačkog izdanja, koji će se pojaviti do kraja januara naredne godine. Pišem jako sporo, kad ono hoće, ne kad bih ja htio. U procesu rada su paralelno dvije pripovjedačke knjige i jedna esejistička. Dugo radim na knjizi koja bi bila posvećena šutnji. Šutnja je jedna od mojih opsesija, strašno mi je važna.

Kako gledate na izbjegličku krizu. Lome li se opet koplja velikih sila na malima?

– To uvijek tako biva. Bio je veličanstven pokušaj da se tome doskoči, takozvana politika nesvrstanih zemalja, koja je vodila bivša Jugoslavija. Naravno, to je bila lijepa iluzija i utopija. No, utopija nije nevažna. Izbjeglička kriza se instrumentalizira, napuhuje kao prividni problem, više nego što je stvaran.U  Njemačku se 1945. godine slilo više od 10 miliona izgnanika iz Pruske, Sudetske oblasti, današnje Češke. U relativno siromašnoj Turskoj živi više od tri miliona izbjeglica. Kad se dva miliona izbjeglica hoće skloniti u Evropsku uniju, u tome se vidi ogroman problem. Razni desničari i fašisti urlaju kako to ugrožava nacionalni identitet. Ako će mali broj izbjeglica ugroziti njihov nacionalni identitet, onda nešto nije uredu s njihovim identitetom.

T. Đević (Avaz)

 

Podijeli

34 0 komentara

  1. Kaycee
    Kaycee 14 Maja, 09:18

    e6Wacalaykum Assalaam Waraxmatullaahi Waiaarkaatuh,Qambirka degdega waa midka dhaqsada kaca oo aan loo baahnayn in la-qaso. Af-Ingiriis-ka waxaa loo yaqaanaa (instant dry yeast).f1

    Odgovori
  2. Lawanda
    Lawanda 15 Maja, 02:06

    There is no way they could possibly make a movie half as good as the '80s version. Whenever Holly Wood tries to do a B movie they acaledntcliy make a F movie.And if they can't find their copy of it anymore I have one.

    Odgovori
  3. Lanette
    Lanette 20 Oktobra, 23:03 Odgovori
  4. Jody
    Jody 21 Oktobra, 05:43 Odgovori

Napiši komentar

Kliknite ovdje da poništite odgovor.

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku