Kliker.info

Stranka koja se želi suprotstaviti kriminalu i korupciji mora prvo očistiti svoje redove. U SDA od te “čistke” nema ništa, navodi državni poslanik iz SDA Salko Sokolović.

Šemsudin Mehmedović kaže kako je nakon sastanka lidera SDA i SNSD-a jedini gubitnik Bakir Izetbegović, dok Vaš drugi kolega Šefik Džaferović tvrdi suprotno. Je li priča o prekrajanju mehanizma koordinacije bila samo “ujdurma” za narod, dok je glavni Dodikov cilj bio dobiti pare od MMF-a?

– Tvrdnja gospodina Mehmedovića je istinita. Potpisivanje pisma namjere je suštinski razlog sastajanja Dodika i Izetbegovića, a ne mehanizam koordinacije. Dogovorili su novo zaduženje Bosne i Hercegovine za jednu milijardu KM, od čega će većina novca otići na otplatu ranije uzetih kredita. Priča o prekrajanju mehanizma koordinacije bila je zaista samo, kako vi kažete, “ujdurma” za narod.

Probni baloni

Siguran sam da je Dodik dobio ono što mu je potrebno. To je aranžman sa MMF-om. Ekonomski kolaps RS-a ovim je dogovorom Izetbegović odgodio. Postavlja se pitanje zašto?

Ako je jedini razlog dolaska Dodika na sastanak u organizaciji Delegacije EU bio upravo kredit MMF-a, od kojih para će biti organizovan referendum o Danu RS-a, hoće li ga biti prije izbora ili ćemo se poslije oktobra vratiti priči o stranim sudijama i praznicima?

– Prema nezvaničnim informacijama, građane i poreske obveznike u RS-u referendum će koštati više od tri miliona KM. Novac se namjerava uzeti iz budžeta Vlade RS-a. S obzirom na to da je novi kreditni aranžman deblokiran potpisivanjem pisma namjere i da će ta sredstva biti uplaćena u entitetske budžete, onda je sasvim jasno od kog novca će biti organizovan referendum o Danu RS-a. Da li će referendum biti održan 25. septembra, ne znam. Ono što sigurno znam jeste da je održavanje referenduma svjesno negiranje Ustava BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma. Potpisnik sam pisma nekolicine poslanika Parlamentarne skupštine BiH koji traže od OHR-a i visokog predstavnika za BiH hitnu reakciju i zaustavljanje referenduma. Po našem mišljenju, OHR konačno mora reagovati i zaustaviti najdirektniju prijetnju stabilnosti BiH.

U Savezu za promjene tvrde da vlast RS-a ne želi provesti drugi referendum – onaj o pravosuđu, jer joj “trenutni nerad” Tužilaštva BiH odgovara. Iz SDA su opet ustvrdili kako je ta stranka uvijek bila za borbu protiv korupcije. Slažete li se s takvim ocjenama?

– Mislim da vlast RS-a oba referenduma tretira kao “probne balone” za onaj odlučujući referendum o izdvajanju RS-a iz BiH. Ovdje im je bitno da vide reakciju javnosti u BiH, kao i reakciju međunarodne zajednice. Očigledno je da je Dodikova procjena da bi referendum o pravosuđu ozbiljnije angažovao predstavnike međunarodne zajednice. Reakcija OHR-a i visokog predstavnika bila bi brža, konkretnija i efikasnija. SDA je uvijek bila za borbu protiv korupcije i kriminala, ali deklarativno. U kongresnim dokumentima, programskim i izbornim platformama, borba protiv kriminala i korupcije je na prvom mjestu. Politička stranka koja se iskreno želi suprotstaviti kriminalu i korupciji mora prvo očistiti svoje redove od takvih članova. Poznavajući predsjednika SDA i njemu bliske ljude, siguran sam da od te “čistke” nema ništa. Za takvo nešto potrebni su hrabrost i pokretanje snažnih demokratskih procesa u SDABiH.

I u SDA i u HDZ-u ističu kako su dali sve od sebe, ali da od izbora u Mostaru nema ništa. Koga onda kriviti za stanje u tom gradu i jesu li baš sve nade pale u vodu?

– Poseban aneks Dejtonskog mirovnog sporazuma govori o gradu Mostaru. U tom aneksu grad Mostar definisan je kao cjelovit i jedinstven sa teritorijom kakvu je imao prije 1991. godine, te sa zajedničkom gradskom administracijom organizovan kroz šest multietničkih opština. Poznavajući ovu činjenicu, lahko je zaključiti da je mostarskim Bošnjacima, Srbima, Hrvatima i građanima potrebna ravnopravnost, a ne hrvatska dominacija. Ista ona ravnopravnost za koju se HDZ zalaže za sve Hrvate u BiH tamo gdje su oni manjina. Na takav način dobili bismo rješenje koje bi garantovalo ravnopravnost građana i nacija u gradu Mostaru, a samim tim individualna i kolektivna prava za sve.
Poznajući naprijed navedene činjenice, potpuno je jasno da je SDA kasno krenula u priču oko izbora u Mostaru. Ne možete HDZ-u prilikom formiranja vlasti dati sve, obezbijediti mu potpunu ravnopravnost za hrvatski narod u institucijama vlasti, a da u tu priču ne uključite i rješavanje problema u Mostaru i Hercegovini, uzrokovanih HDZ-ovom težnjom za dominacijom na tom prostoru. Mislim da međunarodna zajednica, kroz aktivnu ulogu OHR-a, mora zaštititi međunarodni status grada Mostara dobijen u Daytonu.

Predsjednik HDZ-a BiH tvrdi da većine nema ni na jednom nivou, da se iz Sarajeva pokušava ugasiti bolnica u Mostaru, a da su Hrvati najveći zagovornici puta ka EU. Je li SDA baš za sve ovo kriva?

– Ulazak SBB-a u vlast pod velom “bošnjačkog jedinstva” sada je već vidljivo, nije stabilnost političkih prilika u BiH, niti formiranje jakog bošnjačkog fronta niti ubrzan proces ulaska BiH u EU. Predsjednik HDZ-a Dragan Čović, koji inače upravlja bosanskohercegovačkom političkom scenom, insistiranjem na eliminaciji Komšićevog DF-a i uvođenjem svog prijatelja Radončića i njegovog SBB-a u vlast, obezbijedio je mehanizam blokade na svim nivoima vlasti u BiH. Zato s razlogom može izreći takvu tvrdnju. Postavlja se pitanje zašto je SDA pristala na prekompoziciju vlasti u momentu kada je tadašnja dobro funkcionisala. Mislim da je to pogrešna procjena vrha SDA i njenog lidera i da je upravo tu njihova odgovornost.

Vaša je stranka na prošlim lokalnim izborima ostvarila zavidan rezultat. Može li se on ponoviti, budući da je SDA za ove izbore iznjedrila i nezavisne kandidate, a koji će, prema najavama stranačkog vrha, biti isključeni iz članstva?

– Siguran sam da SDA ne može ponoviti kvalitetan izborni rezultat lokalnih izbora 2012. Zato postoji objašnjenje. SDA je odavno izgubila demokratsku i akcijsku dimenziju svog imena. Demokratska već odavno nismo, jer nema slobode iznošenja stava bez posljedica. Stranku već neko vrijeme vodi uski krug ljudi s ciljem ostvarivanja i očuvanja svojih privatnih interesa. Nema definisanih politika koje bi se realizovale, te uspostavio sistem odgovornosti za njihovo neprovođenje, čime bi se jasno vidio rad i nerad svakog stranačkog funkcionera. Rezultat takvog stanja u stranci je sve veći broj članova SDA kao nezavisnih kandidata na opštinskim listama.

Jeste li se pokajali što ste dali ostavku na ponuđeno mjesto u GO SDA nakon posljednjeg stranačkog kongresa?

– Nisam se pokajao. Stanje u SDA je i dalje loše. Nagomilani dugogodišnji problemi se ne rješavaju. Procesi demokratizacije se ne pokreću.

Odgovora nema

Grupa za reformski put za BOLJU SDA, čiji sam član, uputila je u augustu prošle godine pismo predsjedniku SDA, želeći i tražeći da se počnu rješavati nagomilani dugogodišnji problemi. U pismu smo istakli da nam je cilj da budemo aktivni učesnici u projektu izgradnje BOLJE SDA kroz vraćanje povjerenja građana u SDABiH.
Naša namjera je bila kao dugogodišnji članovi stranke da damo svoj doprinos jačanju stranačkog jedinstva i ispunjenju misije radi koje je SDA osnovana. Do danas konkretnog odgovora nema, ali mi ćemo pritiskom i podrškom javnosti istrajati na ovom putu koji će ozdraviti SDA i pomoću kojeg će se SDA riješiti onih koji su zloupotrijebili pozicije za lični interes.

Jelena Milanović (Oslobođenje)