hamburger-icon

Kliker.info

Dragan Čović: Stabilnu BiH obezbijediće novi ustav

Dragan Čović: Stabilnu BiH obezbijediće novi ustav

16 Decembra
13:40 2007

Dok god ne dobijemo svoj ustav koji apsolutno štiti prava jednog, drugog i trećeg naroda tako da ne može neko treći preglasati jedne ili druge, biće nesporazuma u BiH, smatra Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH.Pojašnjava da će se s novim ustavom koji će garantovati apsolutna prava za sva tri konstitutivna naroda u BiH brže dolaziti do kompromisa i smatra da će se politički lideri ubrzo dogovoriti o njegovim osnovnim načelima.Čović tvrdi da je vraćeno povjerenje među političke lidere u BiH i misli da su našli zajedničko rješenje kroz četiri federalne jedinice."Srpska strana je jasno kazala da je ono što smo predložili apsolutno prihvatljivo. Što se tiče Bošnjaka, i to je dosta blizu, s tim što Tihić to rado ne bi zvao federalna jedinica, ali bi sadržaj bio isti. Silajdžić, pak, ima tvrđi stav. On se zalaže za građansku državu sa regionima koji imaju ekonomsku dimenziju, nemaju sadržaja. Vjerujem da ćemo se vrlo brzo dogovoriti oko tih načela", kaže Čović.

NN: Lideri šest političkih partija u Laktašima su postigli okvirni plan za kreiranje i usvajanje zakona potrebnih za uspostavljanje državnih tijela. Da li ste optimista?

ČOVIĆ: Optimista sam iako ponekad treba postaviti pitanje da li je to i realno. Razgovori u Laktašima su dosta dobro prošli, ali imam osjećaj da je stvoren ambijent u kojem mi radimo sedam sati, a na kraju se u zadnjih petnaest minuta sve dogovorimo. Tako je bilo i u Sarajevu i u Mostaru. Sedam sati sjedimo bez veze i kada sve zbrojite, moglo se sve i ranije dogovoriti. Da smo bili racionalniji, mogli smo se dogovoriti, jer nije bilo ni ekstrapopuštanja, ni ustupaka. Visoki predstavnik je navikao na to i uopšte se ne miješa u naš razgovor. Kada smo se razilazili, samo je rekao: "Znao sam da ćete se na kraju dogovoriti." Ovaj put radimo uz izuzetnu potporu visokog predstavnika. On je čovjek koji evidentno razumije šta se ovdje dešava. Možda ga jedino mi ne razumijemo, ali on poznaje nas, naše prilike i mentalni sklop naših ljudi. Visoki predstvanik je više kao lider, kao prijatelj i mislim da nije participirao na sastanku u Laktašima ni dva odsto vremena. To me veoma ohrabruje. I svaki put on je kazao da što god mi dogovorimo, on će provesti. Sve što smo dogovorili u Laktašima, mi smo potpisali. To je osnova. Što se tiče Vijeća ministara BiH i funkcioniranja države, to je riješeno, a pogotovo se oko reforme policije našao balans i stanje je normalizovano. Ono što smo dogovorili u Mostaru i Sarajevu sada je već na putu realizacije i na redu je pisanje zakona o policiji, na čemu će raditi eksperti.

NN: Kada je riječ o ustavnom preuređenju, HDZ BiH je izašla sa svojim prijedlogom o četiri federalne jedinice?

ČOVIĆ: Što se tiče Ustava, najvrednije je da su svi kazali da ćemo morati odmah ići u reformu Ustava. Srpska strana je jasno kazala da je ono što smo predložili apsolutno prihvatljivo čak u odnosima 95 odsto, kako je Ivanić rekao, dok je Dodik kazao da odmah potpisuje sve. Uvjet je da se ne dira RS, odnosno da je jedna federalna jedinica RS. Što se tiče Bošnjaka, i to je dosta blizu, s tim što Tihić to rado ne bi zvao federalna jedinica, ali bi sadržaj bio isti. Silajdžić, pak, ima tvrđi stav i misli potpuno drugačije. On se zalaže za građansku državu sa regionima koji imaju ekonomsku dimenziju, nemaju sadržaja. Vjerujem da ćemo se vrlo brzo dogovoriti oko tih načela, da idemo na tri razine vlasti i da se vrlo jasno kaže da svaka razina ima izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu vlast. Time odmah otpada Silajdžićev koncept. Načelno je dogovoreno da sredinom januara posjetimo Brisel svi zajedno na tu temu, a do tada bi mi načela trebalo da usaglasimo. To je neki moj optimizam iako treba da radimo mnogo brže.

NN: Otkud takav preokret?

ČOVIĆ: Svi predstavnici međunarodne zajednice bi po jednom dogovoru do 30. juna trebalo da napuste ključne funkcije, a uvjet za to je ustav. Moramo se opredijeli za brži put ako smo za to i mislim da ćemo to i uspjeti.

NN: Znači, vraćeno je povjerenje među političke lidere u BiH?

ČOVIĆ: Meni se čini da jeste, iako bih jednog lidera izdvojio, neću navoditi kojeg, sve bi išlo mnogo brže – kao da pijemo kavu. Apsolutno sve bi bilo riješeno.

NN: HDZ BiH je, čini se, odigrao ključnu ulogu u svemu ovom?

ČOVIĆ: Da, to nam je bila pozicija da pokušamo pomiriti odnose i mislim da smo u tome uspjeli.

NN: Kada bi se politički lideri mogli sastajati bez prisustva OHR-a?

ČOVIĆ: Ja ću osobno imati sastanke pojedinačno sa svima u narednih sedam dana na ovu istu temu. To je u prilog tome da pokušamo sjediti i dogovarati se i stvari raspravljati da što prije približimo stavove. Kada se sastajemo sa predstavnicima međunarodne zajednice, uvijek ima ono što ostaje u zagradi, jer se svi trude da se pokažu u najboljem izdanju. U osnovi mislim da smo našli rješenje kroz četiri federalne jedinice i ne može biti drugačije. Tri federalne jedinice neće biti, jer asociraju na podjelu. Ako Srbi prihvataju četiri federalne jedinice, od kojih je jedna RS, i ako mi kažemo da je to nama prihvatljivo da jedna od četiri bude s većinskim hrvatskim stanovništvom, uopšte nas ne opterećuje hoće li dvije ili jedna biti s većinskim bošnjačkim. Mi smo predložili dvije kako bi Sarajevu dali posebnu dimenziju. Ali, tu Tihić ima rezervu prema Sarajevu kao distriktu, što je razumljivo od njega. Tihić ide na to da Sarajevo bude glavni grad sa posebnim zakonom o glavnom gradu, a što se tiče teritorija, da bude prepoznata sa većinskim bošnjačkim stanovništvom. Ovdje govorim o Sarajevu i to nema veze sa Istočnim Sarajevom. Sve su to već finese u dogovoru koje su između nas.

NN: Da li bi došlo do pomjeranja entitetskih granica?

ČOVIĆ: U ovom trenutku to je teško reći i mislim da će do toga doći sigurno, ali za sada neće. To će biti potreba zbog realnog života, a ne zbog tog da će neko nešto nametnuti. Ali u ovom trenutku prihvatamo da govorimo samo o strukturi, ali ne i pomjeranju granica.

NN: Kako će se zvati hrvatska federalna jedinica, Herceg Bosna?

ČOVIĆ: Tu je sada puno rasprava. Imamo mi kojekakvih prijedloga, ali oni moraju biti prihvatljivi. I to je moguće riješenje, koliko god nekom smetalo zbog dimenzije. Želja je da te federalne jedinice i ti prostori budu prepoznati prije svega kao zemljopisne kategorije. Ako je kroz zemljopisne, onda i Heceg i Bosna dolazi u obzir, znači, Hercegovina i Bosna ili neka druga varijanta. Možda bi neko htio da se i drugačije zove, ali da bude nešto hrvatsko. Mislim da je to u ovom trenutku sekundarno pitanje, prije svega mi moramo dogovoriti strukturtu i suštinu. Ako je suština nešto što odražava ovo što ja pričam, onda smo mi uspjeli, a naziv ništa ne znači ako ne sačuvate suštinu. Šta bi značilo Republika Srpska da se zove RS, a da nema svoj paralament, svoju vladu?!

NN: Da li ste optimista da će BiH zakon o policiji dobiti do 15. februara naredne godine?

ČOVIĆ: Do 15. decembra bi trebalo da bude uspostavljen radni tim, da se dogovori način rada i mislim da ćemo zakon dobiti do zacrtanog roka.

NN: Liderima Tihiću i Silajdžiću se spočitava u FBiH da su pristali na opstanak policije RS?

ČOVIĆ: Ne vidim razlog za to. To je jedna realnost. Ne možete urediti policiju izvan institucija koje prate policijski rad. Policija mora biti organizirana kao tužiteljstvo, kao sustav. To tako mora. Ako sudstvo organiziramo na nivou entiteta, moraće i policija da bude tako organizirana. Saradnja tih institucija je neminovna i ne može se odvojiti. Kada budemo organizirali federalne jednice, to mora biti tako. Danas postoji tajna samo kako ćemo to organizirati i zato se spekulira. Da smo ustavom to riješili, spekulacija ne bi bilo.

NN: Kada očekujete da bi mogao biti potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom?

ČOVIĆ: Siguran sam da bi to moglo biti već u martu ili aprilu naredne godine, ako ispoštujemo zakonske rokove i dinamiku rada koju smo dogovorili.

 NN: Kako komentarišete tvrdnje američkog ambasadora da neće biti etničke podjele BiH, niti izdvajanja nekog od dijelova iz BiH, kao ni vladanja većine nad manjinom?

ČOVIĆ: Nisam to tako shvatio i s njim sam dugo pričao. Naš prijedlog je američkom, britanskom i drugim ambasadorima u znatnoj mjeri prihvatljiv. Jasno je da nema nijedne federalne jednice u ovoj podjeli, a da je ona nacionalna jedinica samo jednog naroda. I svi narodi koji žive u RS participiraju u vlasti, a kako se uspiju nametnuti, to je nešto drugo, i od toga će ovisiti svaka buduća federalna jedinica. Evidentno je, kako god da se dogovorimo, jedan narod će biti u većini, i da imamo sedam federalnih jedinica, neko će biti većina. Suština je kako zadovoljiti potrebu manjinskog naroda. U Ustavu RS i Ustavu FBiH je sada riješeno to pitanje. Model neki će se već naći i to kako zadovoljiti interese manjina, ali jedan narod će u federalnoj jedinici uvijek biti brojno dominantan i ko god želi zanemariti da se ova država sastoji od tri konstitutivna naroda, ne čini dobro BiH. Povijest nas uči da moramo uvažavati realnost. Nije to samo naša realnost, već vidimo da se i druge zemlje u okruženju koje danas imaju mnogo veću tradiciju u demokraciji ponašaju tako. U Belgiji se danas raspravlja o njenom uređenju, a sve institucije EU su smještene tamo.

NN: Središnji odbor Vaše stranke u Mostaru usvojio je platformu kojom izražava svoje viđenje budućeg ustavnog uređenja BiH. Kakva bi bila struktura državne vlasti Predsjedništva i Savjeta ministara BiH?

ČOVIĆ: Naš prijedlog je da na razini države imamo predsjednika i dva zamjenika, te predsjednika vlade s ministrima. HDZ BiH se zalaže za BiH sa četiri federalne jedinice, odnosno tri federalne jedinice sa Sarajevom kao distriktom kojim bi upravljala država. HDZ BiH je razradio precizan prijedlog federalne BiH s tri razine vlasti. Na srednjoj razini vlasti predviđamo četiri federalne jedinice, od kojih bi jedna bila državni distrikt Sarajevo. Na državnoj razini bismo imali dvodomni parlament sa zastupničkim i domom naroda, potom vladu i predsjedništvo. BiH bi novi ustav mogla dobiti do 30. juna iduće godine.

NN: Da li predviđate da ostane jedan vid entitetskog glasanja na sve federalne jedinice?

ČOVIĆ: Postoje dvije mogućnosti. U federalnoj jednici imaće zakonodavnu vlast koja će biti primjerena jednom građanskom modelu. Sve što idemo niže od države, sve više će biti zastupljeniji građanski model i to je vještina da se ne ovisi o kolektivnom koje će biti na razini države. To je taj paritet o kome smo govorili. Kako koja općina ima strukturu, tako će se i odlučivati. To je što se tiče nižih razina vlasti. Kolektivno imate u zakonodavnoj vlasti države, a s obzirom da ćemo opet morati imati u Zastupničkom domu strukturu koja će proizići po građanskom modelu prvenstveno – Dom naroda. Tu su varijante da se taj dom naroda zove dom federalnih jedinica. Drugi je da bude samo jedan dom naroda, u kojem bi bili ad hok klubovi jednog, drugog i trećeg naroda, koji bi predstavljali u biti dom naroda tako da za jednu odluku Zastupničkog doma mora glasati adekvatna većina iz svakog nacionalnog kluba. To je jedan od modela koji je protočan, mada nama još nedovoljno prihvatljiv, jer neki ne vjeruju da je to dovoljna zaštita. To je možda najbolja zaštita, jer ako imate u Zastupničkom domu 17-18 Srba, da bi bilo koja odluka prošla većina tih Srba mora glasati. Ako imate elektronsko glasanje, u svakom trenutku biste znali da li je odluka prošla ili nije. Ali, evo većina misli da treba da budu dva doma i to smo predložili. Dom naroda bi ostao sa vrlo jasnom zaštitom i vjerovatno bi tu išli na 15 zastupnika Hrvata , 15 Bošnjaka i 15 Srba i ostao bi model kako izabrati ljude, ali kroz taj element bi se štitila prava.

NN: A, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH ?

ČOVIĆ: Nismo o tome raspravljali, ali je naša ideja da pojednostavimo proceduru donošenja zakona, a s druge strane do kraja zaštitimo da ne može neko drugi nadglasati.

NN: Sada se sve čini lakšim za dogovor?

ČOVIĆ: Nije ni teško. Pošto sam previše razgovora obavio s kolegama, meni se čini da postoji rješenje. Optimista sam.

NN: Kažete da nije bilo pritisaka visokog predstavnika da dogovor bude postignut?

ČOVIĆ: Nema pritisaka. Dogovor je na liderima. Visoki predstavnik je partner u razgovorima i jedna od strana koja nastoji da, ako neko bude previše radikalan, upozori da spustimo malo tenzije. Nije čak ni koordinator. I s te strane je napravljen veliki iskorak. E, sada da li se mora uvijek napraviti kriza da bismo iz nje izašli brže, vjerujem da ne mora. Ali, dok god ne dobijemo svoj ustav koji apsolutno štiti prava jednog, drugog i trećeg naroda, da ne može neko treći preglasati jedne ili druge, biće takve situacije. U onom dijelu kada mi shvatimo da ja ne mogu pobijediti nekog zato što govori u ime srpskog naroda ili obrnuto ili bošnjačkog, tada ćemo se svi morati potruditi da nađemo kompromis. Tada ćemo postavljati igru tako da bude u pravcu kompromisa, a ne pobjede jedne strane.

NN: Čak se i visoki predstavnik u svom tumačenju odluka u Savjetu ministra BiH, htjeli to priznati ili ne, zalagao za to?

ČOVIĆ: Ali, kada je stvar krenula potpuno u krivom smjeru i kada nam je prijetio potpuni raspad sustava, a on ima ovlasti visokog predstavnika, logično je da i od njega neko traži odgovornost. Znači, on ima bonske ovlasti, nijedna nije ukinuta, i njemu kažu: "Izvoli raditi, vlast mora funkcionirati…" Obavio sam s njim na desetke razgovora i vjerujem tako i svi drugi predstavnici. On je rekao da će se truditi svim silama da nema sankcija. Rekao sam mu da pokuša da bude strpljiv da još malo izgubi vremena s nama i da će doći do rezultata. On je to na kraju i priznao da se mora više imati strpljenja i u konačnici doći će do rješenja. Ako nastavimo raditi kao na prethodna dva-tri sastanka, vjerujem da ćemo izaći iz ovih problema i da smo vrlo blizu saznanja kakva nam država treba, i Bošnjaci iz Sarajeva, i Hrvati koji danas nemaju taj svoj većinski prostor, ali i Srbi iz Banjaluke.

NN: Pravno ga nemaju, fizički imaju?

ČOVIĆ: Suština je konzumirati svoje pravo kroz institucije. Mi se danas u RS možemo truditi koliko hoćemo da kažemo da smo jednakopravni ili ne znam kakvi smo… U Vladi RS imate tri mjesta, a Vlada odlučuje sa 17 glasova, 16 ministara i tu je sve jasno, u Sarajevu isto tako. Znači, nedostaje mjesto gdje možete prava i nadležnosti konzumirati i odatle poslati poruku. To je pitanje novog ustava, jer stabilnu BiH možemo dobiti samo sa novim ustavom koji će garantirati apsolutna prava za sva tri konstitutivna naroda. U našem prijedlogu ustava koji smo načinili napravili smo strukturu ustava od preambule do završnih odredaba. Preradili smo samo ona načela koja su bitna u ovoj fazi da se dogovorimo oko konstrukcije države.

NN: Koja su Vaša očekivanja od sastanka u Širokom Brijegu?

ČOVIĆ: Na dnevnom redu je isključivo ustav i dogovorićemo se da nakon tog svakodnevno radimo na tom pitanju. Do tada bi svi trebali dati svoje prijedloge. Lideri su kazali da je naš prijedlog ustavnog preuređenja dobra osnova, ali svi moraju dati svoj komentar šta su manjkavosti. Sve ovo dodatno ohrabruje.

NN: Ante Josipović, kandidat za predsjednika RS stranke Radom za boljitak želi funkciju potpredsjednika RS?

ČOVIĆ: Njegovo pravo je da želi, a da li će to i dobiti, vidjećemo. RS ima potpredsjednika iz reda hrvatskog naroda, a predsjednik RS je izabran voljom naroda. Gospodin Josipović i mnogi drugi mogu se nadati za tri godine da se kandidiraju za predsjednika, a kako će se tada zvati RS vidjećemo. Vjerujem da kandidat stranke Radom za boljitak nikad neće predstavljati hrvatski narod. 

Sanader će sastaviti vladu

NN: Kada je Hrvatski sabor u pitanju, vjerujete li da će Ivo Sanader sastaviti vladu?

ČOVIĆ: Hoće, jer je dobio preveliku razliku u odnosu na SDP. Deset mandata je veliko, a sa druge strane, vještina pregovaranja koju Sanader ima i ta pozicija sadašnjeg premijera je prevelika. On igra vrlo pametno, koliko sam vidio, i sa manjinskim predstavnicima dobiće ubjedljivu većinu. Njemu treba 77, a imaće i 85-86 poslanika.

NN: Šta bi sa pozicije BiH značio uspjeh Zorana Milanovića, predsjednika SDP-a, za odnose Zagreba prema Hrvatima u BiH?

ČOVIĆ: To se više nikad ne može mijenjati, bez obzira ko bio na vlasti. Hrvatska je postala moderna suverena država koja je našla svoj put ka Evropi i sama činjenica da je put Brisela njoj vrlo blizu govori da nema miješanja u odnose druge zemlje. S obzirom da Vlada Hrvatske ima neka ograničenja ako se nešto želi provesti što nije u skladu sa evropskim standardima, odmah stižu upozorenja iz Brisela. Premijer Sanader u posljednje četiri godine pokazao je da se ne želi miješati u odnose u BiH. Čak, mislim da je dobro bilo da je nekad zbog interesa svih naroda u BiH bila tješnja saradnja, ali upravo da ga neko ne bi optužio za to, on se distancirao. BiH je druga država za njih. I svako drugi ko dođe za premijera Hrvatske na sličan način bi se ponašao. To je takva pozicija i ja priželjkujem da će Sanader u ovom mandatu Hrvatsku uvesti u EU, a naše bi trebalo da bude da taj put slijedimo i da što prije takve pozicije steknemo za BiH i da se oslobodimo aveti prošlosti. BiH je ostala na kraju repa bilo kakvog institucionalnog približavanja svijetu, a to nam se ne smije desiti. Koliko je danas Albanija iza nas?! Oni su postali dio jednog sustava i mi možemo umišljati da smo bolji od nekog drugog, ali ako nas svijet gleda kao crnu rupu, bojim se da nam se ne piše dobro.

Sukobi zbog Kosova mogu biti inicirani izvana

NN : Kada je Kosovo u pitanju, kako vidite dalji rasplet događaja?

ČOVIĆ: Siguran sam da će Kosovo dobiti neovisnost, jer je danas neovisno i fiskalno i vojno i na svaki drugi način. Ja mislim da će za takvu odluku trebati vremena, možda mjesec, godina ili dvije… Odluka je trebalo da bude 10. decembra, pa se ništa nije desilo. Ono što bi bilo dobro za sve nas je da tu ne bude nikakvih posebnih sukoba, mada ne treba da iznenadi želja mnogih izvana i onih koji dijele svijet u smislu upravljanja da protežiraju takvu nestabilnost. To nije nepoznato. D. Jerinić,V.Popović(NN)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku