Kliker.info

Prosjek života narkomana koji koristi heroin je 35 godina. Možemo vidjeti starog alkoholičara, ali ne i ovisnika o heroinu, kaže dr Branka Gavrilović-Zagajac, koja vodi Centar za liječenje bolesti zavisnosti "La Vita" u Istočnom Sarajevu.Ovaj centar koristi savremenu metodu liječenja upotrebom blokatora opijatskih receptora u mozgu. Ranije je bila rasprostranjena metoda liječenja metadonom, koji je takođe vrsta droge, samo manje štetan."Kada smo počeli u septembru 2004. godine, bili smo jedini u BiH koji koriste blokatore, a mislim da smo i sada", kaže ona.Kada odluči da prestane da koristi drogu, narkoman to mora saopštiti roditeljima, koji su neophodni radi psihološke podrške tokom liječenja, mora prekinuti kontakate s narkomanskim društvom te pristati na desetodnevnu kućnu izolaciju."Toliko traje fizička kriza, koja je strašno bolna, ali je neophodno da se organizam očisti od droge kako bi se moglo preći na uzimanje blokatora. Poslije pacijenti imaju psihičku krizu koja traje dugo. Međutim, ovi lijekovi smanjuju žudnju za drogom", objašnjava ona.Blokatori se mogu uzimati u vidu tableta ili injekcija, a najnovije sredstvo su implantati koji se hirurškim putem  ubacuju ispod kože."Imamo jako dobre rezultate. Onaj ko je motivisan i ko ispoštuje terapiju, ima ogrmne šanse da izađe iz svijeta droge", navodi doktorica Gavrilović-Zagajac i dodaje da se lijekovi uzimaju oko dvije godine.Ona ističe da ima pacijenata ovog centra koji već skoro tri godine ne uzimaju heroin i koji su nastavili fakultete ili se zasposlili, ali da, nažalost, ima i onih koji su prvih mjeseci prekinuli terapiju.Terapija je skupa, jer kutija lijeka potrebnog za mjesec košta 240 KM, međutim, kako ističe doktorica, ništa nije skuplje od heroina."U početku se uzima radi stvaranja izvjesnog doživljaja, a kasnije da bi se moglo funkcionisati. Kada dođu do samog dna, oni, ili odluče da se liječe ili se predoziraju ili ubiju", upozorava doktorica Gavrilović-Zagajac.Prisjetila se i slučaja majke koja je bila prinuđena da kupuje heroin svojoj djeci, koja ujutru nisu mogla ustati iz kreveta dok ne uzmu potrebnu dozu heroina.Od sedmorice drugova petorica umrli Jedan od prvih pacijenata ovog centra već dvije i po godine ne uzima heroin."On se osam puta predozirao. Skoro je nevjerovatno da sada radi vrlo odgovoran posao i ima porodicu", kaže dr Branka Gavrilović-Zagajac i prisjeća se da su od sedmorice njegovih drugova, koji su poslije rata kao srednjoškolci počeli da uzimaju heroin, samo on i još jedan živi."Jedan se liječio u komuni u Aleksandrovcu, gdje je ostao da radi. Dvojica su se predozirala, dvojica su se objesila, a jedan, koji je stalno obijao neku prodavnicu, nastardao je kada je povukao žicu i aktivirao bombu koju je valjda gazda te radnje postavio", ispričala je ona.Dvadesetčetvorogodišnji Sarajlija Vigor Sahadžić počeo se drogirati kada je imao samo 14 godina i zahvaljujući trogodišnjem liječenju u komuni u Međugorju uspio je da se izvuče iz pakla droge. "Počeo sam najprije s lakim drogama, na kraju je došao i heroin. Kada sam vidio da me to ničemu ne vodi, pokušao sam liječenje metadonom, ali bezuspješno", ispričao je Sahadžić i dodao da je u zajendicu krenuo sa 20 godina."Ljudi iz komune našli su mi posao i sada radim. Čim sakupim pare, namjeravam da upišem studij informacijskih tehnologija u Mostaru", dodao je ovaj mladić i savjetuje svim mladima da ni ne pomisle da uzmu drogu niti da se zavaravaju mišlju da će uvijek moći prestati.Prema posljednjim podacima Zavoda za alkoholizam i druge toksikomanije KS, u Sarajevu ima više od 3.000 ovisnika o heroinu, ali svi ovisnici nisu registrovani u ovoj ustanovi i broj je znatno veći.(Kliker.info/NN)