Kliker.info

Njemačka eurozastupnica Doris Pack poznata je po svojom pragmatizmu. Ova članica Izaslanstva za odnose s Albanijom, BiH, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom izvrsna je poznavateljica prilika u regiji, a često je zbog svojih stavova dolazila u sukob s lokalnim političarima, pa ju je jednom prigodom i predsjednik SNSD-a i tadašnji premijer RS-a Milorad Dodik “proglasio” personom non grata u RS-u. U otvorenom intervjuu za naš list Pack govori o posljednjim idejama preustroja FBiH, smanjivanjem broja ministarstava, trećem entitetu, Distriktu Posavina, regionalizaciji Republike Srpske. “Razlog za politički zastoj u BiH? Vlast, novac i lažna interpretacija potreba i interesa ljudi u BiH!”, istaknula je govoreći o neformiranju Vijeća ministara BiH.

 
Prošli tjedan posjetili ste Sarajevo. Kao predsjedateljica Odbora za kulturu i obrazovanje u Europskom parlamentu gostovali ste na jednoj konferenciji i tada ste, kako su prenijeli mediji, rekli da nikad ne biste dopustili da svaka županija ima svoje ministarstvo obrazovanja. Mislite li da postoji politička volja u međunarodnoj zajednici i u FBiH za ukidanje ovih i drugih ministarstava?

– Ja to nisam tako rekla, ali sam odgovorila na pitanje i to na ovaj način: “Da se mene išta pita u BiH, a ne pita me se, ja bih ukinula…” Već dulje vrijeme ja to ponavljam kao moje osobno mišljenje. No, to je jedino odluka institucija i političkih tijela u Federaciji. Ali svi u BiH znaju da ja godinama govorim da se trebamo riješiti ove neprirodne strukture u FBiH. Dati više vlasti općinama, riješiti se županijā, izgraditi funkcionalnu Vladu Federacije i Bosne i Hercegovine iznad svega. Struktura FBiH je neodrživa i sama od sebe prepreka za dobro kreiranje politike.Ako bi se FBiH ustrojila kao što sam ranije kazala, i Hrvati bi bili zadovoljni, jer bi imali neke općine kojima bi upravljali, a koje bi imale veće ovlasti nego danas. Vrijedno je razgovora i bi li trebale ostati neke županije ili regije. To bi jednako tako bila i jedna idealna promjena za Republiku Srpsku, da ima jače općine i neke regije. Treći entitet nije od pomoći, to nije rješenje, samo još više produbljuje podjele.

Prije rata u sjevernoj Bosni je živjelo više od 200.000 Hrvata i Bošnjaka. Postoji inicijativa i da se Posavina proglasi distriktom kako bi se stvorili bolji uvjeti za povratak prognanika. Jeste li čuli za tu ideju i je li to rješenje?

– Nisam čula za to, ali to nije rješenje. Posavina je i dalje devastirana regija, također jer se protjerani ljudi nisu mogli do sada vratiti. Već godinama se borim za povratak, primjerice, Hrvata koji i dalje žive u Hrvatskoj. Ali nepostojanje želje gradonačelnika u posavskim općinama da ih prijateljski prime i da im pomognu revitalizirati regiju je kontraproduktivno.

Godinu dana nakon izbora nemamo Vladu. Sve reforme su stale. Dobili smo od Europske komisije najnegativnije izvješće ikad. Čiji je to cilj, blokiranje cijele zemlje? Čuju se i optužbe kako srpski  i hrvatski političari u BiH žele pokazati kako BiH nije moguća i da bi se trebala podijeliti.

– Ako je o tome riječ, neće uspjeti! BiH će biti država i samo će kao takva ući u EU. No ne može se za aktualnu situaciju kriviti samo ove koje ste spomenuli: i treća strana se također neodgovorno ponaša. Razlog za politički zastoj u BiH? Vlast, novac i lažna interpretacija potreba i interesa ljudi u BiH!

Vijeće ministara BiH ima ograničene ovlasti i mali proračun. Treba li nam vlada, premijer i jača ministarstva umjesto slabog Vijeća ministara?

– Mi bismo svi bili sretni ako bismo imali najmanje vladu na razini države. Rasprava o povećanju njezine ovlasti bi došla poslije toga.

Jasna su 5+2 uvjeta i cilja za zatvaranje OHR-a, a prije toga BiH ne može aplicirati za članstvo u EU-u. No čuli smo i neka mišljenja (primjerice, Vaš kolega u Europskom parlamentu Jelko Kacin mi je to kazao u jednom intervjuu) da BiH može biti članica EU-a i s OHR-om, dajući primjer Zapadne Njemačke koja je bila i članica EU-a i protektorat.

– Ispunjavanje uvjeta znači približavanje Europskoj uniji. Biti funkcionalna država i imati funkcionalnu vladu i administraciju su bez sumnje uvjeti za apliciranje za članstvo. Poslije toga će se dati kandidatski status i počet će pregovori s Europskom unijom. To traje nekoliko godina, i kao što možemo vidjeti u Hrvatskoj – poslije toga slijedi najmanje jedna godina ratifikacijskog procesa u zemljama članicama. Bolje je i ne misliti da će OHR ostati toliko dugo i zbog toga je i samo vaše pitanje besmisleno. I da: usporedba gospodina Kacina je prije svega čudna i potpuno pogrešna. Zapadna Njemačka nije bila nikad bila protektorat, ni kad je ulazila u EU niti kad je bila njezina članica. Vjerujete li da su Adenauer, Brandt ili Kohl bili kancelari jednog protektorata? I tko je onda bio “OHR” u Njemačkoj?  Predrag Zvijerac (Dnevni list)