hamburger-icon

Kliker.info

Dodik: Naš cilj je jaka Republika Srpska

Dodik: Naš cilj je jaka Republika Srpska

21 Septembra
20:18 2008

Sadašnja situacija u BiH je potpuno besmislena jer bošnjački političari samo očekuju od međunarodne zajednice da žestokim mjerama modelira neku novu BiH, tvrdi u intervjuu za "Nezavisne novine" Milorad Dodik, predsjednik Vlade Republike Srpske i lider SNSD-a. "To vrijeme je prošlo. Nijedna mjera prisile ili bilo čega prema institucijama RS neće proći i onaj koji se odluči da preduzme takve mjere može samo da povuče okidač političke krize u BiH", kaže Dodik.

NN: Haris Silajdžić je pokrenuo ustavni spor protiv RS. Da li je to samo predizborna kampanja?

DODIK: Nije. Oni koji su skloni da idealizuju situaciju u BiH obično kažu da je to dio kampanje, ali nije. To je dio ukupne kampanje protiv RS i to je tačno. Konkretno vezano za pitanja u sporu koja je pokrenuo Haris Silajdžić mislim da može u svojoj sobi da ih objesi kao notornu glupost.Jedan komercijalni ugovor, na koji RS ima pravo, doveden je pred Ustavni sud. Taj sud nije nadležan za komercijalne ugovore. Ovdje su u pitanju opšte slobode i krajnja poruka Silajdžićevog zahtjeva je da se nama zabrani da politički mislimo i djelujemo i to bi vjerovatno trebalo da zabrani sud.Meni kao predsjedniku najjače političke partije u BiH po broju dobijenih glasova i ključne partije u vršenju vlasti u BiH sad neko hoće da kaže da nemam pravo da se bavim politikom i da ne mogu da pričam o BiH, da ne mogu da pričam o određenim problemima i procesima i da nemam pravo na svoj stav. Ne vjerujem da to može da presudi sud.Haris Silajdžić pokazuje svoj patološki loš odnos prema RS i on je sebi stavio u zadatak da svaki dan nešto loše učini za RS. On na taj način egzistira i funkcioniše i uporno pokušava da pokaže kako je RS osnovni problem u BiH. Mi mislimo da je on nešto najbolje što se moglo pojaviti jer je nas u RS on dovoljno otrijeznio i oslobodio uljuljkanosti koju su stranci napravili ovdje, da samo BiH treba da bude naš interes, a da ne vodimo računa o RS. Shvatili smo da je jedina i prava naša destinacija RS, a BiH kao zajednička zemlja mora da ima isti princip prema svima i da bude zemlja u kojoj ćemo se dogovarati o odnosima unutar nje.

NN: Evo i SDA Sulejmana Tihića predlaže vraćanje predratnog ustava BiH…

DODIK: To je još jedna nebuloza koja nema veze s realnošću. Apsolutno je nemoguće to uraditi na bilo koji način. Za nas postoji Dejtonski mirovni sporazum i on je osnova našeg djelovanja. U Ustavu piše da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Dva entiteta su konstante i one se ne mogu mijenjati bez volje svih. Nemamo volju da mijenjamo poziciju RS, nego da je jačamo. Ne sporimo međunarodnu poziciju BiH i činjenica je da iza toga stoga stoji značajan dio međunarodne zajednice.Imamo politički program da jačamo RS u njenim dejtonskim okvirima ali naše aktivnosti nisu usmjerene da onemoguće dogovor u BiH. Ali za dogovor nije dovoljna jedna strana.Sadašnja situacija je potpuno besmislena – bošnjački političari samo očekuju od međunarodne zajednice da žestokim mjerama modelira neku novu BiH, a to vrijeme je prošlo. Nijedna mjera prisile ili bilo čega prema institucijama RS neće proći i onaj koji se odluči da preduzme takve mjere može samo da povuče okidač političke krize u BiH.Haris Silajdžić očekuje da je Amerika ta koja treba da napravi novi ustav, da Amerika treba da kazni Dodika, da kazni RS, da samo on ima pravo da razgovara s institucijama Amerike, da je istina samo ono što misle on i njegovi sljedbenici.Reisu-l-ulema Mustafa Cerić hoda i drži političke govore po Americi, ali to niko ne smatra da nije izvan Ustava nego samo ono što rade RS i Milorad Dodik. Naprosto se nameće pitanje kako ćemo mi onda sarađivati na bazi ovolikog nepovjerenja koje se stalno manifestuje optužbama protiv RS?

NN: Pa kakva je onda budućnost BiH?

DODIK: Ja sam za to da se trajno uspostave mehanizmi koji će obezbijediti da se ovdje nikakav oblik nasilja ne može primijeniti. Politički procesi su nešto što nije stvar ovog trenutka nego budućnosti, a kako će oni teći ne zavisi samo od jedne strane nego od dvije. Nama je savršeno jasno da svaka politička akcija i promjena, bez obzirana to u kom smjeru ona išla, apsolutno podrazumijeva konsenzus u BiH.

Kada će doći do konsenzusa na ovom ili onom pitanju to je sada stvar nekih drugih stvari, pitanja, razumijevanja… Razumijevanja koje danas ne postoji i povjerenja kojeg uopšte nema. Želja za osvetom je u samoj srži politike bošnjačkih lidera. Reis Cerić je neki dan govorio, negdje u Hercegovini, o tome da su oni dosta trpjeli, da je krajnje vrijeme da nametnu svoju volju. To je volja koju Haris Silajdžić provodi ili da produžim dalje da je ta volja ista kod Tihića i Lagumdžije. Tu nema nikakve razlike, samo je pitanje koga će Cerić podržati na izborima i taj pobjeđuje. Onog trenutka kada Cerić podrži Lagumdžiju on će i pobijediti.

Postavlja se realno pitanje da li je to ono što međunarodna zajednica u svom projektu pokušava da nametne kao rješenje. Moramo daleko više da budemo oprezniji nego što smo bili u bližoj političkoj istoriji vezano za ovaj proces. Ako nam onemogućavaju da se izjasnimo kao pripadnici jednog naroda, kojim jezikom govorimo ili kojoj vjeri pripadamo, iako se smatra da je to po svim međunarodnim konvencijama apsolutno ljudsko pravo, onda je jasno zašto, jer ovdje neko želi da napravi jednu naciju, jednu vjeru, jedan jezik…Mi u RS takav popis nećemo prihvatiti. Ako prihvatimo, recimo, da idemo na takav popis desiće se da ste večeras legli kao Srbin, a probudili se kao Bosanac. Ja neću da budem Bosanac. Uopšte se ne identifikujem s tom vrstom priče. Ja sam Srbin pravoslavne vjeroispovijesti, govorim srpskim jezikom i nemam ništa protiv da u ovoj zemlji postoje Bošnjaci koji govore bošnjačkim jezikom i da su islamske vjeroispovijesti, da postoje Hrvati katolici, koji govore hrvatskim jezikom. Samo ne želim da neko ugrozi moje pravo da se osjećam Srbinom, da sam pravoslavac i da govorim srpskim jezikom.

NN: Mogu li izbori u Americi uticati na njihovu aktivniju ulogu u ustavnoj reformi?

DODIK: Bošnjački lideri to i očekuju. Čak su dobitno dočekali imenovanje senatora Bajden za potpredsjedničkog kandidata. Prošlo je to vrijeme. Jeste Amerika moćna, sve je to u redu ali pitanja vezana za naš unutrašnji razvoj su naša pitanja.

Naš cilj su Brisel i integracija RS i BiH, izgrađene na dejtonskim principima, u Evropsku uniju. Zato moramo da radimo na ispunjenju preostalih uslova, da nađemo rješenje za pitanje državne imovine i Brčko distrikta.

NN: Da li je Dejtonskim sporazumom predviđeno formiranje "Elektroprenosa BiH"?

DODIK: Nije. To je bila puka sila međunarodne zajednice. Izvršen je atak na kapital RS, a silu je predvodio Pedi Ešdaun i doveo do donošenja zakona kakvog nema nigdje u svijetu. Jedno akcionarsko društvo je tako postavio da apsolutno ne može dugoročno da funkcioniše. U mnogim evropskim zemljama postoji više operatera za prenos električne energije ali ovdje se uvijek htjelo i sve se gledalo samo kroz politički pritisak i kako nanijeti štetu Republici Srpskoj.Zna se da Bošnjaci ne pokazuju nikakav interes za dogovor ni u kom pitanju, oni samo pokazuju interes za dominaciju i prizivaju međunarodnu zajednicu na intervenciju. To je politika Bošnjaka i tu nema nikakvog dogovora. Upravo to pokazuje "Elektroprenos BiH" na najbolji mogući način. Mi smo predložili racionalna rješenja i spremni smo ponovo da ih razmotrimo i da vidimo na koji način da riješimo problem ali ukoliko neko to stalno ignoriše i neće, onda je to neko drugo pitanje i mi moramo reagovati ovako ili onako. Znamo da taj zakon postoji u BiH ali isto tako su postojali i mnogi zakoni u bivšoj Jugoslaviji pa sada više ne postoje.

NN: Bilo je puno reakcija upravo da je formiranje jedinstvenih korporacija predviđeno Dejtonskim sporazumom.

DODIK: Ali nije izričito rečeno kojih. To je navedeno kao mogućnost, a sve mogućnosti se ovdje pretvore u silu OHR-a i nametanja. To se tako i desilo. Predviđeno je da bude formirana korporacija u oblasti saobraćaja i to je urađeno. Ali ovo je natjerano da se uradi, a nije bilo potrebno. Nemam ništa protiv da pokušamo još jednom da sjednemo i da vidimo može li to funkcionisati na bazi principa koji će biti statutarno uvaženi. Ako nije tako onda ćemo vidjeti na koji način ćemo ići dalje.

NN: Kako ocjenjujete dosadašnji tok izborne kampanje? Kakve rezultate očekujete?

DODIK: Pored nekih malih pojedinačnih incidenata kampanja je fer i korektna. Mislim da SNSD pokazuje veliku mobilnost i vidljiva je velika podrška građana koja se ostvaruje na skupovima SNSD-a. Kampanju smo usmjerili na to da afirmišemo ono što je uradila Vlada RS kroz razvojne programe. To je vlasništvo SNSD-a kao vodeće političke snage u vlasti RS.SNSD je uvjeren da će pobijediti u velikom broju opština i tako građanima pružiti priliku da na lakši način izvrše realizaciju novih razvojnih programa. Moram reći da neki načelnici opština u posljednja dva-tri mjeseca pokazuju potpunu opstrukciju na realizaciji programa i razvojnih programa navodno iz razloga da se ne bi pokazalo da je to uradila Vlada. A ko će drugi uraditi nego Vlada? Ali oni se boje uticaja na samo biračko tijelo.Vidimo da pojedini sada nas osporavaju i govore kako razvojni program Vlade RS ne treba da bude prezentovan kao aktivnost SNDS-a. Zbog toga definitivno moram da kažem da SNSD ima apsolutno većinu i u Vladi i u parlamentu RS i da je SNSD osmislio ovu politiku razvoja. SNSD je ponosan na sve što je do sada urađeno. A moram da ih obavijestim da mi samo na jednom skupu, kao recimo u Tesliću, imamo više ljudi nego sve političke partije zajedno za sedam dana u svojoj kampanji. To dovoljno govori o opažanju ljudi, a nama je to veoma važno jer je naša politika da u svakoj opštini imamo razvojni program, da bude poboljšana infrastruktura…

NN: Prema procjeni dosadašnje kampanje SNSD-u su veći konkurenti na izborima partije iz vlasti PDP i DNS od opozicione SDS. Može li to narušiti odnose na republičkom nivou?

DODIK: Apsolutno je stvar političke procjene tih partija. Mi imamo partnerstvo na nivou BiH i RS s PDP-om, DNS-om i SP i to nije sporno. Sa Socijalističkom partijom negdje smo uspjeli da nađemo zajednički jezik na lokalnom nivou, a negdje nismo. Naravno da to nije dobro za globalno partnerstvo ali i u takvim uslovima odvija se fer i korektna kampanja.Što se nas tiče, ako oni misle da treba da napuste partnerstvo u vlasti mi nemamo ništa protiv i to je stvar njihove procjene.

NN: Kakva su očekivanja SNSD-a za istočni dio RS zbog kritika da Vlada zanemaruje i ne ulaže u te opštine?

DODIK: To je potpuna besmislica. I ovo je prilika da se kaže da je znatno veći dio sredstava uložen za projekte na istoku nego na zapadu RS. Za SNSD i Vladu RS ne postoji priča o istoku i zapadu RS. Mi ćemo i u tom dijelu RS pobijediti od Sokoca do Višegrada, u Vlasenici, Osmacima, Zvorniku, Šehovićima… i time ćemo definitivno demantovati tu patološku priču o zapostavljanju istoka. Pobijedićemo u Trebinju, Bileći, Nevesinju, Rudom, Čajniču i mnogim drugim opštinama, pa neka onda poslije izbora govore kako je neko zapostavio te ljude. Da ih zapostavljamo ne bi glasali za SNSD.

Cijene treba da padaju

NN: Više od dvije godine ste premijer RS. Smatrate li da ljudi bolje danas žive nego prije dvije godine?

DODIK: Mislim da je to tako i da ljudi to osjećaju. Međutim, to pitanje nije za Vladu već za građane. Vlada može da iznese statističke podatke i kaže da su plate porasle za 100 odsto u protekle dvije godine, da imamo investicije i povećan broj zaposlenih. Da li je to dovoljno da svi budu zadovoljni – nije. Nije dovoljan nivo svih plata i one mogu da idu samo dalje. Mi smo učinili mnogo da poboljšamo status radnika u prosvjeti, zdravstvu, upravi, ali ostaje problem radnika u privredi. To je izvan domena intervencije Vlade, ali smo bili uporni da ljudima u privredi odobrimo olakšanja kako bi ih transformisali prema platama zaposlenih.Penzije su veće, ali su i kao takve niske i nedovoljne. Ipak su duplo veće otkako smo došli na vlast. Povećati nešto 100 odsto nije jednostavno. Pored upornih nastojanja da se pokaže kako su cijene rasle toliko da se to sve anuliralo, statistika govori da su značajnije rasle plate nego što su rasle cijene. Sada smo u jednom periodu kada će cijene morati da idu nazad, pod pritiskom tržišta, jer je pošteno da oni koji su jedva dočekali porast cijene nafte da povećaju cijene, sada kada pada cijena nafte treba da smanje i cijene. Vlada će da prati te aktivnosti… D. Jerenić (NN)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku