hamburger-icon

Kliker.info

Dodik: Ako BiH ne bude funkcionisala, mi svoj put znamo

Dodik: Ako BiH ne bude funkcionisala, mi svoj put znamo

02 Septembra
14:02 2008

Na popisu stanovništva u BiH ili u RS želim da se izjasnim kao Srbin, hoću da kažem da govorim srpskim jezikom, da sam pravoslavac i niko me ne može sprijačiti u tome.Onaj ko to ne želi da kaže – i ne mora. To je njegovo pravo, koje poštujem, ali i on mora poštovati moje pravo. Ovdje se nama pokušava onemogućiti da to uradimo, sa zahtjevom da se popis uradi bez ovih elemenata, kaže u intervjuu za "Fokus" predsjednik Vlade Republike Srpske, Milorad Dodik.- Utisak je da koncepciju krnjeg popisa u BiH prave neki stranci. Multietničke zemlje u pravilu su zasnovane na konstitutivnosti naroda. Ustav BiH, član dva, kaže da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstituitivna naroda. Sada bi neko da ide u takav popis koji će uništiti konstitutivnost, odnosno temelje BiH. Onda postaje upitan i prvi dio definicije o dva entiteta – dodaje Dodik.Popis koji podrazumijeva nacionalno, religijsko i vjersko izjašnjavanje stanovništva, kaže premijer RS, ustavno je zagarantovano pravo čovjeka, zbog čega će RS samostalno krenuti u popis svojih građana ako ne bude dogovora na nivou BiH.

– Već nam prijete da na taj popis neće izaći Bošnjaci. To mi je rekao Sulejman Tihić, za koga smatram da nije jedini reprezentativni predstavnik Bošnjaka u BiH. Smatram da Bošnjaci u RS nemaju razloga da ne izađu na popis, jer je on u opštem interesu. Oni uvijek imaju problem kada im neko iz Federacije govori šta treba da rade. Sjetite se šatorskog naselja iz Srebrenice u Sarajevu – kaže Dodik.

FOKUS: Hoće li budžetom RS iduće godine biti predviđena sredstva za aktivnosti neophodne za pripremu popisa?

DODIK: Organizovali smo stručni tim koji će procijeniti sve neophodne korake koje bi trebalo da preduzmemo da u RS do toga dođe. Ako bude procjena da nam trebaju sredstva u budžetu, ona će biti planirana.

FOKUS: Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike, uz pomoć pojedinih predstavnika međunarodne zajednice iz BiH, pojačao je kampanju za izmjenu Dejtonskog sporazuma, s ciljem ukidanja RS. Kako ćete reagovati na takve aktivnosti?

DODIK: Mi smo već ranije reagovali. Mislim da taj kongres ima veću medijsku pažnju nego što ima snagu. Onima koji poznaju američke odnose nije nepoznato da se tamo mogu naći neki od jakih ljudi, kao što je kongresmen ili senator, koji će biti glasnogovornici nečijih stavova. Zvanični stav američkih institucija jeste da je Dejtonski sporazum okvir za BiH i svaka aktivnost koja ide protiv toga ne bi trebalo da bude institucionalno podržana od bilo koga sa američke strane. Čak i da uspiju nešto iskarikirati o tome, nije obavezujuća stvar za nas. Ali ta aktivnost odaje jednu drugu poruku po kojoj je zvanično Sarajevo, ali i neke nevladine organizacije, usmjereno na rušenje Dejtona i same RS. Kao da ne vide da njeno postojanje uopšte nije upitno. Trajanost RS ne zavisi od političke volje bilo kog Bošnjaka iz Sarajeva, već od volje ljudi koji žive u Republici Srpskoj, što znači i Bošnjaka koji žive ovdje, u RS. BiH zbog ovakvih akcija ima sve manje uspjeha u razvoju zajedničkih institicija, pa danas neki u Sarajevu govore o raspadu BiH.

FOKUS: Plašite li se montiranih procesa iz Sarajeva?

DODIK: I ranije sam bio žrtva montiranih procesa, prije svega od strane tada aktuelnih vlasti u RS. Neću medijski da objašnjavam hajku koja se protiv mene vodi, jer bi ispalo da se branim. Ali, u suštini ću se suprotstaviti svakoj hajci koja ide da zloupotrijebi Tužilaštvo i Sud BiH, u kojima rade i stranci. Koliko znam, tu vrstu priče protiv mene vode upravo stranci. Njihova praksa je veoma jasna. Kada neko politički ne sluša njihove velike "znanosti", onda je logično da se neko medijski počne satanizovati, s namjerom pripremanja domaće javnosti da posumnja u tvoj kredibilitet. Nakon toga idu instrumentalizovane institucije, kao što je Tužilaštvo ili Sud, koji pokreću razne procese. Kakva je sudbina tih procesa vidi se i u slučaju Mladena Ivanića, koji je moj politički oponent, ali koji je primjer na koji način se sve dešava. Kada se, zajedno sa svima nama, suprotstavio Ešdaunovom konceptu reforme policije, onda su mu kreirali sudski proces. Oni znaju da ne mogu ništa da urade na tom planu, ali žele provući ljude kroz to smeće, koje se zove sudska procedura. U tom trenutku slijede natpisi veoma nesklonih medija iz Federacije, prema bilo kome iz RS, a pogotovo prema meni. Čovjek koji to dnevno prati, naravno, može da pomisli da tu nešto ima. To što je sudski proces završen oslobađanjem, na kraju nema nikakvog značaja. Tako je bilo sa Mirkom Šarovićem i Draganom Čovićem. Mi imamo način da se tome suprotstavimo. Svaki građanin nekog može da prijavi, ali to mora biti na osnovu činjenica. Ne možete na bazi virtuelne prijave pokretati proceduru. Ali, to čine stranci, s namjerom da se dodvore ljudima i medijima u Sarajevu. Tužilaštvo i Sud BiH nemaju ništa s izgradnjom zgrade Vlade RS, s privatizacijom Rafinerije u Bosanskom Brodu, niti sa bilo čim sličnim u RS. Organi RS, koji su nadležni, nisu pokrenuli nijednu akciju, iako su više pod uticajem stranaca nego Milorada Dodika. Sud u Sarajevu ima isključivu nadležnost da se bavi ratnim zločinima i organizovanim kriminalom u formi zločinačkog poduhvata. Ko ozbiljan može da misli da je Dodik ili Ivanić dio zločinačkog poduhvata? Ko god dođe iz Banje Luke, zločinac je! Šarović je proveo godinu dana u zatvoru, da bi se pokazalo da nije kriv. Nijedna od takozvanih nevladinih organizacija, koje uzmaju pare od stranih fondova, ne pokreće pitanje zaštite ljudskih prava. Gdje je sad Transparensi internešnel? Gdje je Helsinški odbor? Nema povjerenja u pavosudni sistem BiH. On, ili će se transformisati i postati pravi sitem, ili će sve ovo propasti.

FOKUS: Nedavno je predsjedavajući Savjeta ministara, Nikola Špirić, rekao da bi RS mogla biti istjerana iz BiH. Vjerujete li u njegovo mišljenje?

DODIK: Naša politika jasno je vezana za Dejtonski mirovni sporazum, ali samo u izvornom smislu, koji je jasno napravio balans. Takva BiH može da funkcioniše. Ali, to podrazumijeva da se dogovara šta je zajednička politika, a ne da se nameće iz Sarajeva, kao moranje. RS je osporavana od strane bošnjačke političke elite. Sakodnevno se nalazimo i na meti napada službenika Islamske vjerske zajednice u BiH i njihove koncepcije kako doći do ukidanja RS. Na meti smo i nekog takozvanog kongresa Bošnjaka. Čuj, Kongres Bošnjaka?! Mi ne želimo bilo kakav nasilan projekat. Naša projekcija jeste funkcionisanje BiH. Ali, mnogi su i u Jugoslaviji željeli da ta zemlja funkcioniše, ali se raspala, jer su se neki u njoj bavili omalovažavanjem drugih. Ako se to nastavi i u BiH, nema te Amerike ili sile koja može spriječiti isti scenario. Šta ako jednog dana ljudi odluče da više ne žele biti funkcioneri u Sarajevu? Dakle, pitanje je da li sa nama žele da razgovaraju kao s partnerima, ili neće. Kako je moguće da neko želi BiH, a da ljude koji žive na 49 odsto njenog prostora konstatntno omalovažava. A zna se da bez tog, kako kažu, manjeg entiteta, nema BiH.

FOKUS: Da li bi ste vi prihvatili neku funkciju u Sarajevu?

DODIK: Meni je već dosta funkcija. Ali, u svakom slučaju, jedini način da prihvatim nešto slično jeste da to bude interes RS, njene odbrane i njene pozicije. Mada, još ne razmišljam o tome, nije mi na dnevnom redu.

FOKUS: Podržavate li stvaranje hrvatskog entiteta u BiH?

DODIK: Hrvatski entitet pitanje je ukupne budućnosti BiH. Ratno vrijeme nosi potrebu da se dođe do brzih rješenja, u pravilu pod pritiskom, za mirovnim stolovima. Tek sada znamo da je značajan dio ljudi u američkoj administraciji radio da oformi muslimansko-hrvatsku federaciju, kao protivtežu RS, koja treba da stabilizuje prilike i kasnije da ukine RS. To nije nepoznato i znamo imena ljudi koji su tada bili visokopozicionirani i radili na tom pitanju. Zbog toga je Amerika krenula u program "Opremi i obuči" i zbog toga je podržala "Oluju" u Hrvatskoj, gdje se nad Srbima desilo etničko čišćenje. Danas su Srbi u Hrvatskoj građani drugog reda. Dio tog koncepta bilo je ujedinjenje Muslimana i Hrvata u BiH, kao pandan RS. Čak je Hrvatima obećano da će ta feredacija biti u konfederalnom odnosu sa Hrvatskom, čime su priznali da je Federacija država, jer samo države mogu ući u takve odnose. Tvorci te federacije odustali su od toga, svako iz svojih razloga: Tuđman, zato što mu je to bilo dovoljno da dobije saglasnost za "Oluju", Amerikanci, da bi se okrenuli daljem provođenju Dejtonskog sporazuma, a Hrvati u BiH postali su kolateralna šteta takvog sporazuma. Već su imali svoju političku i terotorijalnu organizaciju, Herceg-Bosnu, koja je, uz malo više mudrosti, mogla opstati i trajno riješiti te odnose u BiH. Smatramo da BiH treba da bude federalna, s koliko hoće federalnih jedinica, pod uslovom da jedna od njih bude RS. U suštini, Hrvati su kolateralna šteta svojih odluka, jer su izašli na referendum gdje su, zajedno sa Muslimanima, glasali da se BiH odvoji od Jugoslavije. Poriv im je bio nalog iz Zagreba, da glasaju na taj način, jer je to trebalo potvrditi ispravnost odvajanja Hrvatske. Nedugo nakon toga ušli su u sukob s Bošnjacima.

FOKUS: Može li BiH u Evropu, zajedno s mudžahedima i vehabijama?

DODIK: Zašto ne, kad mudžahedina ima i u Evropi. Koliko znam, glavni mudžahedinski finansijski centar jeste u Beču. Ali, ovdje, kod nas, sve ima drugu dimenziju. Mudžahedini su počinili zločine u građanskom ratu u BiH, kao što je sječenje glava i fotografisanje sa njima. Mnogi od njih su, takođe, danas zavjetovani i čekaju trenutak da krenu u političku akciju. Ovakva BiH, kakva je sada, bila je kreirana iz nekih krugova iz Amerike i Evrope, sa ciljem da se ne stvori islamska država na Balkanu, kako bi se Hrvati i Srbi zadržali u BiH i bili neka vrsta kontrole i suodgovornosti za mudžahedine, sa kojima nemamo nikakve veze.  Radmilo Šipovac (Fokus)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku