Dnevnik : Svaki peti građanin podržava deklaraciju o Srebrenici
Po istraživanju rađenom za potrebe Nacionalnog savjeta za saradnju s Haškim tribunalom, deklaraciju kojom bi Skupština Srbije osudila zločine u Srebrenici podržava 20,6 odsto građana Srbije, dok je 46,2 odsto za to da parlament usvoji jednu rezoluciju kojom bi bili osuđeni svi zločini u bivšoj Jugoslaviji. Rezultati su pokazali da čak 55,2 odsto ispitanih građana vjeruje da je u Srebrenici počinjen zločin „čije su razmjere neprijatelji i mediji zlonamjerno preuveličavali“. Da li je u sklopu takvog raspoloženja građana Srbije moguće sačiniti dokument u kojem bi se sagledala istina o tom stravičnom masakru, najtežem počinjenom u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, kao i odnos prema toj tragediji?Lider SDU-a Žarko Korać bio je svojevremeno inicijator baš rezolucije o Srebrenici, ali je nisu prihvatile ni vlast ni opozicija. Korać objašnjava da je riječ o prijedlogu grupe nevladinih organizacija i da joj je naziv bio „Odgovornost Srbije kao države u odnosu na genocid u Srebrenici“.– Očigledno se nešto u međuvremenu promijenilo. A promijenilo se to što je usvajanje dokumenta o Srebrenici predložio šef države Boris Tadić, što je važna politička činjenica. Međutim, ne znamo da li koalicija na vlasti ima konsenzus, pošto su neki njeni dijelovi, kao JS Dragana Markovića Palme sa svojih nekoliko poslanika, već najavila da neće glasati – ističe Korać.Po njegovom uvjerenju, „nema nikakve svrhe glasati za takvu rezoluciju ako ljudi misle da je ona nametnuta, ako nedostaje iskrenost, već se to čini samo zato što to neko traži“.
– Smisao može biti samo u želji da Srbija sa sebe skine hipoteku, jer imate snimak koji je prikazan na TV-u u Srbiji kako Ratko Mladić kaže: "Konačno sam ovaj grad oslobodio od Turaka i predajem ga srpskom narodu". Niko nije pitao srpski narod za to, niti je srpski narod ovlastio generala Madića da to čini u njegovo ime. I zato srpski narod i treba da pokaže da ne želi da prihvati odgovornost, koja pripada zločincima koji su zločin planirali i učinili. Ovo je trenutak kada naša politička elita, i to ne samo u vlasti nego i u opoziciji, mora da pokaže zrelost i učini nešto što je dugoročno potrebno Srbiji i što će joj svakako pomoći da sa sebe skine odgovornost za tu užasnu tragediju.Korać, inače, procjenjuje da u Srbiji ipak postoji evolucija javnog mnjenja kad se govori o Srebrenici:– Neposredno poslije tog događaja iz leta 1995. godine, kada biste pomenuli Srebrenicu, odgovor bi bio da se tamo ništa nije desilo. Sada smo došli do tačke da ljudi prihvataju da je tamo učinjen jedan težak zločin i ostaje da se odgovori na dva pitanja: kojeg karaktera je taj zločin i kako će Srbija, odnosno Skupština, reagovati. Što se tiče prvoga, u presudi Međunarodnog suda pravde u Hagu iznijeta je kvalifikacija da se radi o genocidu. To je činjenica koja ima ogromnu, ne samo pravnu nego i političku težinu, jer ju je donela najviša pravna instanca UN koja eksplicitno navodi argumente zbog čega se radi o genocidu. Srbija je suverena država i može da uradi šta god hoće, ali ako već postoji takva presuda, ako Evropski parlament traži od svih zemalja članica da bude uspostavljen komemarativni dan vezan za Srebrenicu, onda se postavlja pitanje šta znači kada Srbija izbegne da to učini. Neke opozicione stranke, pre svega DSS, traže da svi zločini budu spomenuti u jednoj rezoluciji, što je put kojim se izbegava preuzimanje odgovornosti za Srebrenicu – zaključuje Korać.Šef poslaničkog kluba SRS-a Dragan Todorović ima drugačije mišljenje i ističe da njegova stranka smatra da je nemoguće usvojiti ovakvu rezoluciju, insistirajući na tome da prije svega treba da se dođe do istine kad je u pitanju Srebrenica i događaji vezani za nju.
– Da ne bi bilo dileme, što se SRS-a tiče, mi osuđujemo sve zločine, bilo ko da ih je počinio. I svi koji su ih počinili treba da budu dostupni pravdi i da odgovaraju – kaže Todorović. – Ali, postoje mnoge stvari koje još uvijek nisu rasvjetljene i tražimo potpune informacije o događajima u Srebrenici.Na pitanje odakle bi se mogle dobiti te informacije, on upućuje na „nekoliko komisija, između ostalog i komisija RS”, kao i na nekoliko publikacija o tome „šta se stvarno dogodilo u Srebrenici”.– Očigledno je da se te informacije ne slažu s predstavom koju žele da nametnu da je u Srebrenici počinjen zločin i da bi zbog toga trebalo usvojiti jednostranu deklaraciju koja bi praktično dovela srpski narod u poziciju da sam prihvati da je odgovoran za navodni genocid u Srebrenici. I na to ne smijemo pristati. Za zločin nad muslimanima u Srebrenici jedino je odgovarao Dražen Erdemović, Hrvat iz BiH, koji se nagodio s Tužilaštvom. Ima indicije da je u to umiješana u francuska obaveštajna služba, a tu je i odgovornost holandskog bataljona – izričit je Todorović.Istoričar Čedomir Antić navodi da je posebno pitanje šta se želi postići rezolucijom o Srebrenici.– Ako se želi kažnjavanje zločina i ukazivanje na njihovu veličinu, to je već učinjeno. Srpski narod je već kolektivno kažnjen, jedino je njemu na Balkanu, kada je riječ o BiH, oduzeto pravo na državu. Vođe srpskog naroda iz tog perioda takođe su kažnjene, a njihovi protivnici, koji su takođe vršili zločine, većinom su oslobođeni, odnosno nisu čak osuđeni ni pro forme – kaže Antić.Po njegovim riječima, kampanja koja se vodi u proteklih deset godina često je imala politički cilj – kolektivu stigmatizaciju srpskog naroda. Oni koji sprovode tu kampanju, dodaje Antić, nemaju poštovanja prema žrtvama, baš kao ni oni koji opravdavaju ili relativizuju zločine nad nesrpskim življem BiH.
– U Srbiji se i dan-danas milioni evra upotrebljavaju iz fondova EU i SAD da bi se poistovijetio srpski narod iz devedestih godina prošlog vijeka s njemačkim iz četrdesetih. S obzirom na to da su i Srbi u BiH, a posebno u Hrvatskoj i na Kosovu, bili velike žrtve tokom ovih ratova, takav stav nije pošten i prirodno izaziva reakciju velikog dijela građana. Tek, čitava ova rasprava o rezoluciji u ovom tonu i s neozbiljnim izjavama – koje su klumninirale riječima Dragana Šutanovca da su neki iz sadašnje opozicije u Srbiji ispraćali tenkove na Srebrenicu – vode ka tome da se na neki način prihvati kolektivna krivica. A ona bi onda imala i neku vrstu političke implikacije: u BiH ukidanje RS, a u Srbiji – da sadašnja vlast dobije „kredit“ od EU da napravi još jedan korak ka punopravnom članstvu – kaže Antić. Predsjednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica ocijenio je da „niko nema pravo da na Srbiju, Republiku Srpsku i srpski narod stavi žig odgovornosti da je u njihovo ime počinjen zločin”. On takođe tvrdi i da je ovo trenutak kada Srbija, „umjesto što podriva Republiku Srpsku”, treba upravo s RS da se dogovori o zajedničkom tekstu deklaracije kojom bi se bez razlike osudili svi zločini na prostoru nekadašnje Jugoslavije i koja bi istovremeno bila usvojena u Beogradu i Banjaluci. Lider DSS-a ocenio je "nemoralnom i nečovječnom” politiku koja, kako je naveo, „put u Evropu utire preko razdvajanja mrtvih i omalovažavanja nevinih srpskih žrtava”. "Takav put ne vodi nikud osim u ponižavanje sopstvenog naroda. Ako Skupština Srbije, umjesto jedne deklaracije kojom se osuđuju svi ratni zločini, treba da donese neku posebnu deklaraciju, onda bi to trebalo da bude deklaracija o Jasenovcu, gdje je izvršen genocid nad Srbima", zaključio je Koštunica. (Kliker.info-Dnevnik)
Komentari