hamburger-icon

Kliker.info

Diskriminacija ili neznanje :Zašto terapijske zajednice u Bosni i Hercegovini ne primaju narkomanke?

Diskriminacija ili neznanje :Zašto terapijske zajednice u Bosni i Hercegovini ne primaju narkomanke?

28 Januara
11:59 2008

Slu­čaj Emi­ne H., ko­ju su kra­jem no­vem­bra slu­žbe­ni­ci MUP-a Kan­to­na Sa­ra­je­vo pro­na­šli dro­gi­ra­nu na uli­ci, na­kon što je po ko zna ko­ji put po­bje­gla od ma­kroa i ko­joj i po­red broj­nih in­ter­ven­ci­ja na kra­ju ni­je pro­na­đen ade­kva­tan smje­štaj, po­vu­kao je za so­bom pi­ta­nje gdje ovi­sni­ci žen­skog spo­la mo­gu pro­na­ći uto­či­šte? Na­ime, od se­dam te­ra­pij­skih za­je­dni­ca, ko­li­ko ih ima u BiH, sa­mo dvi­je pri­ma­ju oso­be žen­skog spo­la "Mar­ja­no­vac" kod Ba­nja Lu­ke i "Će­na­ko­lo" u Me­đu­gor­ju. Osno­vni ra­zlog to­me je ka­ko, sa­zna­je­mo od Sa­mi­ra Ibi­še­vi­ća, pred­sje­dni­ka Udru­že­nja gra­đa­na "Proi" Sa­ra­je­vo, ne­mo­gu­ćnost nji­ho­vog ade­kva­tnog li­je­če­nja.- Za li­je­če­nje žen­skih ovi­sni­ca prven­stve­no je po­tre­bno obu­če­no oso­blje, ko­je bi se sas­to­ja­lo od že­na ko­je su us­pje­šno pro­šle te­ra­pi­ju, te pro­fe­si­onal­no edu­ko­va­nih oso­ba ko­je ima­ju is­kus­tva s ovom pro­ble­ma­ti­kom. Na­ime, žen­ske ovi­sni­ce ima­ju mno­go kom­plek­sni­je pro­ble­me od mu­ška­ra­ca, jer se one na taj put sa­mo­uni­šte­nja dro­gom ve­ći­nom odlu­ču­ju zbog pre­živ­lje­nih tra­uma, ko­je na taj na­čin po­ku­ša­va­ju za­bo­ra­vi­ti. Zbog to­ga je za nji­ho­vo li­je­če­nje po­tre­bno do­da­tno edu­ko­va­no oso­blje, ko­je će im po­mo­ći da se ne sa­mo izlje­če od ovi­snos­ti, ne­go i od tra­uma, ko­je su ne­ri­jet­ko iza­zva­ne si­lo­va­njem, zlos­tav­lja­njem . – objaš­nja­va Ibi­še­vić.  Do­da­tan pro­blem, ka­že on, pred­stav­lja i to što su že­ne vi­še ve­za­ne za po­ro­di­cu od mu­ška­ra­ca, odno­sno što ne­ke od njih ima­ju dje­cu.- S ob­zi­rom da ni­je pre­po­ruč­lji­vo odva­ja­ti maj­ku od dje­ce, je­dna ta­kva te­ra­pij­ska za­je­dni­ca tre­ba­la bi ima­ti i ade­kva­tan smje­štaj za ma­li­ša­ne, a tim ka­pa­ci­te­ti­ma ko­li­ko sam ja upo­znat za sa­da je­di­no ra­spo­la­že vjer­ska ko­mu­na "Će­na­ko­lo" u Me­đu­gor­ju – ka­že Ibi­še­vić.Ovi­sni­či ži­vot že­na je, po­jaš­nja­va Ibi­še­vić, pu­no dru­ga­či­ji od mu­škog i zbog to­ga što one za ra­zli­ku od ja­čeg spo­la te­že do­la­ze do sred­sta­va za na­bav­ku opi­ja­ta. – Že­ne su i u tom slu­ča­ju u po­tči­nje­nom po­lo­ža­ju, jer ni­su u mo­gu­ćnos­ti ba­vi­ti se ne­kim kri­mi­nal­nim ra­dnja­ma ili na­sil­ni­čkim po­na­ša­njem ka­ko bi do­šle do sred­sta­va, ne­go se ve­ći­nom pros­ti­tu­išu, što opet za po­slje­di­cu ima iza­zi­va­nje tra­ume – ka­že on.Iako ne­ma­ju ka­pa­ci­te­ta za pri­ma­nje žen­skih ovi­sni­ka, Ibi­še­vić ka­že da se u Udru­že­nju gra­đa­na "Proi" ne­ri­jet­ko su­sre­će sa ovim pro­ble­mom, te da ono po­pri­ma sve alar­man­tni­je raz­mje­re. – Ka­da je u pi­ta­nju žen­ska po­pu­la­ci­ja sta­nje je vi­še ne­go za­bri­nja­va­ju­će, a po­se­ban pro­blem u li­je­če­nju pred­stav­lja to što se že­ne zbog stra­ha od si­gma­ti­za­ci­je i od rea­kci­ja oko­li­ne ri­jet­ko odlu­ču­ju po­tra­ži­ti po­moć. Pre­ma ne­kim na­šim pro­cej­na­ma za­sno­va­nim na re­do­vnim is­tra­ži­va­nji­ma oko 30 pos­to ovi­sni­ka otpa­da na že­ne. Mi ima­mo vrlo do­bru sa­ra­dnju sa "Maj­či­nim se­lom" iz Me­đu­gor­ja, ku­ćom za dje­voj­ke ko­je su pre­ži­vje­le tra­umu, pa ih ta­ko na­kon što se na­ma obra­te za po­moć upu­ću­je­mo nji­ma, oda­kle on­da one odla­ze u dru­ge te­ra­pij­ske za­je­dni­ce u ze­mlji ili u su­sjed­stvu – ka­že Ibi­še­vić. U BiH pos­to­je tri te­ra­pij­ske za­je­dni­ce ko­je ni­su vjer­ske Dom za opo­ra­vak od ovi­snos­ti Ka­kanj, za­je­dni­ca "Mar­ja­no­vac" Ba­nja Lu­ka, te "UG Proi" iz Sa­ra­je­va, te če­ti­ri vjer­ske, dvi­je u Me­đu­gor­ju – za­je­dni­ca "Će­na­ko­lo" i "Maj­či­no se­lo", te Cen­tri za du­ho­vnu re­ha­bi­li­ta­ci­ju Tu­zla i Ili­jaš. (Kliker.info-San)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku