hamburger-icon

Kliker.info

Direktor SIPA-e Sredoje Nović: BiH je potencijalna baza terorista!

Direktor SIPA-e Sredoje Nović: BiH je potencijalna baza terorista!

Septembar 04
05:04 2006

BiH je područje gdje ne treba isključiti mogućnost terorističkih atata, tvrdi Sredoje Nović, direktor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

"Manje vjerujem da će se na teritoriji BiH izvoditi ofanzivne akcije, ali sam mnogo uvjereniji da je BiH potencijalno žarište baze terorista", kaže Nović.

U intervjuu za "Nezavisne novine" Sredoje Nović govori o razvojnom putu SIPA od njenog osnivanja do danas i kako je SIPA postala nezaobilazan bezbjednosni faktor u BiH. Nović je pojasnio i metode rada SIPA, njene prioritete u istragama tvrdeći da SIPA prerasta u bosanskohercegovački FBI.

NN: Kakav je bio razvojni put SIPA?

NOVIĆ: Mi smo 2002. godine osnovani kao agencija za informacije i zaštitu. Tada kada je zakon donesen, ta agencija nije imala nikakva policijska ovlaštenja već su ona bila djelimična. To je bio, praktično, jedinstven slučaj u svijetu da jeste policija i niste policija. Da smo tada sreli desetine osumnjičenih za ratne zločine na ulici, ne bismo bili u mogućnosti da preduzmemo akciju hapšenja tih lica. To znači da smo tada, kako imam običaj reći, invalidno dijete koje praktično nije imalo šansu da prohoda na svojim nogama.

Tada smo počeli lobirati u međunarodnoj zajednici da dođe do promjena nadležnosti agencije. Tada smo imali samo tri zaposlena – direktora i dvojicu zamjenika. Na našu nesreću tada nam niko u BiH nije dao niti jednu jedinu kancelariju. Mislim da je to jedinstven primjer da je na taj način počelo formiranje jedne ozbiljne agencije. Čisto privatnim odnosom dobili smo tri kancelarije u Domu policije u Sarajevu zahvaljujući ministru unutrašnjih poslova FBiH gospodinu Haliloviću. Tako je počela naša aktivnost.

NN: Koliko danas ima zaposlenih u SIPA?

NOVIĆ: U 2003. godini bilo je 85 zaposlenih, u 2004. godini 285, u 2005. taj broj se popeo na oko 450. Danas SIPA broji oko 950 zaposlenih. U punom kapacitetu SIPA će imati oko 1.700 ljudi.

Naš cilj je da do kraja godine zaposlimo još oko 250 ljudi i upravo smo u fazi završetka jednog konkursa. Kada to završimo, SIPA će imati 1.200 zaposlenih. Iduće godine taj broj će rasti do 1.500, a u 2008. godini SIPA će biti u punom kapacitetu.

Kada gledamo budžetska sredstva, 2002. godine je bilo predviđeno za nas 500.000 KM, 2003. 4,5 miliona KM, pa je rebalansom dodat još milion, 2004. smo dobili šest miliona, 2005. 28 miliona a za 2006. je predviđeno 30 miliona KM. Procjene su da kada SIPA bude u punom kapacitetu, biće potrebno u budžetu obezbijediti oko 60 miliona KM godišnje.

NN: Kakav je kadrovski kvalitet u SIPA?

NOVIĆ: Mislim da je jako bitno što smo sagledavali kadrovsku strukturu policije u BiH u cjelini. Mislimo da niko nema dovoljno kadrova i tu se susrećemo s mnogim problemima.

Naše analize ukazuju da BiH ima dosta "starog kadra" ili kadra koji razmišlja na stari način. Zbog toga smo prije nekoliko dana raspisali konkurs za prijem 26 mladih ljudi i to ekonomista, pravnika, kriminalista i s Fakulteta policijskih nauka u Banjoj Luci, koji moraju poznavati jedan strani jezik, rad na računarima, a potom ćemo učiniti sve da ih pošaljemo na jednu od akademija u BiH gdje će proći i policijsku obuku na četiri mjeseca. Nakon toga bi bili raspoređeni na poslove u SIPA a neke od njih planiramo poslati na dodatnu edukaciju u inostranstvo. Na taj način ćemo dobiti 26 kvalitetnih mladih kadrova. Vrlo brzo će uslijediti još jedan konkurs za još 25 do 30 ljudi, što bi značilo da će SIPA za dvije godine imati elitni kadar za najsloženija djela iz oblasti kriminaliteta.

NN: Da li ste zadovoljni saradnjom sa ostalim bezbjednosnim organima u BiH, entitetskim i državnim?

NOVIĆ: Ne treba kriti da smo bili osporavani od gotovo svih policijskih agencija u BiH. Mi nismo bili miljenici već smo u dobroj mjeri bili pastorčad uopšte i vlasti BiH dugo vremena, sve dotle dok nismo pokazali da možemo da budemo faktor BiH u bezbjednosnom smislu. To je bio trnovit put na kojem smo čak u nekim policijskim organima imali osporavanja odlazaka, prijetnji kadrovima koji su željeli aplicirati u SIPA. Neki su ilegalno aplicirali s molbom da se njihova imena ne saopštavaju.

Prošli smo taj put i mi smo se nametnuli kao ravnopravan partner drugim policijskim strukturama. Ne živimo u iluzijama da smo mi faktor iznad bilo kojeg policijskog organa u BiH, ni entitetskog, kantonalnog niti iznad Državne granične službe. Mi samo tražimo  ravnopravan status, da međusobno sarađujemo. Ta saradnja je iz dana u dan sve bolja, posebno dobro funkcioniše u segmentima predmeta organizovanog kriminala i imamo desetine slučajeva gdje radimo zajedno s predstavnicima drugih policijskih organa. Zatim, u vezi sa ratnim zločinima u posljednjih šest mjesci imamo jako dobru saradnju s MUP-om RS. To govori o potpuno novom odnosu sa drugim policijskim organima.

Sa DGS-om i OSA imamo veoma dobru saradnju. OSA je institucija koja ne spada u kategoriju policijskih organa, ali moram reći da je to dobra saradnja, imamo i korektne odnose privatno s njihovim rukovodstvom. Smatram da se SIPA i OSA  agencije koje moraju da nose bezbjednost BiH.

Odnos Tužilaštva i SIPA je izvanredan. Potpisali smo memorandum o načinu međusobne saradnje i pružanja pomoći što je u osnovi razrađivanje odredaba ZKP- a. U SIPA centar za istraživanje ratnih zločina je identično organizovan kao u Tužilaštvu BiH. To znači da je podijeljen u pet regija, plus Srebrenica, a u tim regijama je zadužen po jedan državni tužilac i uz njega nekoliko istražilaca SIPA. Dakle, oni su svakodnevno u međusobnoj komunikaciji.

NN: Znači, može se reći da će jednog dana SIPA biti bosanskohercegovački FBI?

NOVIĆ: Apsolutno može jer smo preboljeli, da tako kažem, dječje bolesti. Danas je SIPA nezaobilazan faktor bezbjednosti i vjerujem da će za koju godinu apsolutno biti dominantna policijska agencija u BiH, profesionalna i stručna.

NN: Kako komentarišete činjenicu da u BiH ne postoji plan za djelovanje u kriznim situacijama?

NOVIĆ: Možete to posmatrati različito. Ono što se meni ne dopada, kada je riječ o takvim pitanjima, jeste što se mi stalno nekome žalimo. Zaista ne znam kome se mi to žalimo, kako ne koordiniramo u oblasti bezbjednosti. Pa  valjda imaju organi koji bi trebalo da budu vodeći u tom pravcu.

Moramo napraviti plan djelovanja u kriznim situacijama i Ministarstvo bezbjednosti treba da to koordinira. SIPA već duže vrijeme vodi razgovore s kolegama iz država u okruženju i u Evropi oko mogućnosti osposobljavanja SIPA za talačke krize. Mi već idemo da stvorimo uslove kako bi se to pitanje u dogledno vrijeme razriješilo.

NN: Na kojim istragama trenutno radite? Šta su vam prioriteti?

NOVIĆ: Naš  apsolutni prioritet je pitanje terorizma. Policijske strukture moraju dati odgovor gdje se BiH nalazi u tom smislu. To je pitanje kojim se svi moramo baviti i koje moramo istražiti i dati odgovor gdje je BiH u odnosu na terorizam. Da li može biti meta terorističkog napada, da li može biti izvoznik terorista i da li može biti baza terorista.

Drugi prioritet je organizovani kriminal, a pod njim se prevashodno podrazumijeva pitanje privrednog kriminala, pranje novca, trgovina drogom, ljudima… Zajedno s Tužilaštvom procijenili smo koje su ciljne grupe koje SIPA treba u ovom trenutku da markira. Određeni su prioriteti, formirali smo grupe u SIPA, dok se na čelu za sprovođenje istražnih radnji nalazi tužilac za određenu oblast.

Treći naš veliki prioritet su pitanja ratnih zločina. SIPA vrlo snažno učestvuje u rasvjetljavanju predmeta ratnih zločina. Mi smo u samo prvih šest mjeseci ove godine tretirali oko 130 predmeta u vezi sa ratnim zločinima a od toga ih je više od polovine završeno.

Jedan od naših prioriteta je i traganje za osumnjičenima za ratne zločine. SIPA je pokrenula inicijativu a dobili smo podršku na nivou svih policijskih organa i OSA i formirana je radna grupa, koja se isključivo bavi pitanjima lociranja osumnjičenih za ratne zločine na teritoriji BiH. Ta grupa stalno zasjeda, prikuplja i dobija informacije koje analizira i šalje na teren da se svaki od tih podataka provjeri na terenu. U toj radnoj grupi je stalno prisutan i predstavnik Haškog tribunala, koji ima mogućnost da vidi šta to policijske snage u BiH preduzimaju na tom planu.

NN: Šta je do sada otkriveno?

NOVIĆ:  Na bazi tih istraživanja u toku prošle i ove godine nije se došlo do saznanja da optuženi za ratne zločine za kojima se traga borave na teritoriji BiH.

NN: Dokle je stigla istraga o Atifu Dudakoviću?

NOVIĆ: Područje na kojem je djelovao Peti korpus Armije RBiH se istražuje već dugo vremena a gotovo godinu dana traju aktivnosti SIPA. U mnogim segmentima je to rađeno i s predstavnicima MUP-a RS. SIPA je dostavila nadležnom tužilaštvu na desetine izjava, dokumenata, predmeta, koji se odnose na zločine počinjene na toj teritoriji. Jasno je sada da su tužioci u fazi privođenja kraju procjena postojećeg materijala i prikupljanja novog ukoliko to bude potrebno.

NN: Očekujete li podizanje optužnica?

NOVIĆ: Očekujem da će Tužilaštvo vrlo brzo izaći u javnost sa svojim konačnim stavom.

NN: Napreduje li istraga o miniranju groba Alije Izetbegovića?

NOVIĆ: Potrebna su vještačenja izuzetog materijala posebno video nadzora. Pokušava se doći do identifikacije određenih vozila i lica za koja se pretpostavlja da su mogla biti u vezi ili da su izvršioci tog čina. Očekujemo da će tužilac relativno brzo doći do konačnih rezultata.

NN: Kolika je realna opasnost da se BiH nađe na udaru terorista?

NOVIĆ: BiH je područje gdje ne treba isključiti mogućnost terorističkih atata. Mnogo manje vjerujem da će se na teritoriji BiH izvoditi ofanzivne akcije, ali sam mnogo uvjereniji da je BiH potencijalno žarište baze terorista. Mora se znati da je na stotine ljudi učestvovalo u vojnim operacijama u BiH za koja do danas ne znamo ko su, ne zna se ko je od njih dobio državljanstvo po veoma sumnjivim pa i lažnim dokumentima, koja su to lica koja su u vezi s terorističkim aktivnostima. To znači da razne terorističke organizacije u svijetu mogu i te kako biti zainteresovane da se u BiH stvori baza iz koje bi se regrutovali budući teroristi.

Ono što moraju svi da shvate jeste da u BiH ima pojedinih organizacija koje se mogu vrlo ozbiljno dovesti u sumnju da u svom krilu gaje ekstremističke stavove. Ne bih htio da budem prorok, ali ukoliko se snage u BiH ne suprotstave takvim organizacijama, udruženjima, pa makar one bile u okviru vjerskog ili nekog drugog patronata, mislim da BiH može biti ozbiljno dovedena u pitanje u narednom periodu. To se ne bi smjelo dogoditi i te sumnjive organizacije moraju biti pod budnim okom nadležnih organa.

NN: Ima li SIPA svoje izvore informacija, ili se oslanja na druge policijske strukture?

NOVIĆ: Naravno. SIPA je koncipirana da njena sva odjeljenja, kriminalističko-istražno, finansijsko-obavještajno, ratni zločini… svi imaju dvije vrste odjeljenja. Jedno odjeljenje koje se bavi isključivo obavještajnim radom, a to znači prikupljanjem kompletnih podataka na terenu i istražna odjeljenja. To znači da obavještajno odjeljenje isključivo ima zadatak da se oslanja na svoje izvore saznanja, podatke od građana, od informanata, od lica koja pružaju podatke na ovaj ili onaj način, a posebno što dobijamo podatke u razmjeni podataka sa drugim obavještajnim službama i policijskim organima i od tužilaštva.

NN: Postoji li u SIPA "operativna kasa" za plaćanje informanata?

NOVIĆ: Mi nemamo u ovom trenutku, nažalost, takvu mogućnost. ZKP je predvidio u okviru posebnih istražnih radnji da se može pristupiti otkupu određenih predmeta koji čine predmete krivičnog djela. U budžetu SIPA još nisu predviđena takva sredstva, ali to ne znači da ne možemo da radimo u saradnji sa drugima.

NN: SIPA se bavi i kontrolom svih bankovnih računa u BiH?

NOVIĆ: SIPA ne vrši kontrolu bankovnih računa. U okviru SIPA funkcioniše finansijsko-obavještajno odjeljenje. To odjeljenje se isključivo bavi borbom protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Ono u svom sastavu ima tri odsjeka: upravljački, administrativni i istražni. Prva dva odsjeka su u osnovi potpuno civilna struktura. Oni imaju zadatak da prate transakcije novca. Finansijsko-obavještajno odjeljenje je elektronskim putem povezano sa svim bankama. Prati sve račune građana na koja se uplaćuju sredstva preko određenog iznosa kao i sve sumnjive transakcije. Sve se analizira, da li dolazi prljav novac pa se na taj način pere, kud je novac usmjeren, iz kojih izvora dolazi.

Ako se dođe do sumnjivih transakcija, takvi slučajevi se predaju istražnom odjeljenju koje sprovodi operativne istražne radnje i utvrđuje da li je došlo do pranja novca i da li ima finansiranja terorizma. Samo te dvije stvari ovo odjeljenje radi.

To je sistem koji besprekorno funkcioniše. Odjeljenje je hermetički izdvojeno, unutar SIPA, sa zabranom ulaska bilo kome, osim onih koji tu rade. Odjeljenje je pod video nadzorom kako bi se držala potpuna kontrola, da ne bi bilo zabranjenih ulazaka, da bankovni računi građana ne dođu u pitanje itd. Ne može se ništa unijeti, ništa iznijeti iz tog odjeljenja.

NN: Da li je bilo konkretnih rezultata?

NOVIĆ: Imali smo sjajne rezultate. U prošloj godini smo imali oko 29 lica koja su bila lišena slobode zbog pranja novca a u toku ove godine 10 lica. Na desetine slučajeva pratimo.

NN: Kako funkcioniše Odjeljenje za zaštitu svjedoka?

NOVIĆ: To odjeljenje radi na novi način. Zakon o zaštiti svjedoka donesen je prije dvije godine i ta dužnost je povjerena SIPA. U okviru Tužilaštva se procjenjuje koji je to svjedok kojem se mora ili treba pružit zaštita na bazi procjena koje se vrše od strane SIPA. Mi smo u prvih šest mjeseci ove godine 40 predmeta tretirali operativno, tehnički, fizički, da li je potrebna zaštita tim licima a 30 lica je dobilo takvu zaštitu. Posebno se radilo o licima koja su bila zaštićeni svjedoci u nekim složenim predmetima organizovanog kriminala na Sudu BiH.

Pod zaštitom je bio i jedan broj lica koji su išli u Srbiju da svjedoče u slučaju "Škorpioni", odnosno u Split za svjedočenje u slučaju "Lora". Treba naglasiti da su strogi kriterijumi u zaštiti svjedoka. Prije svega, lice mora da želi da prihvati zaštitu. Imali smo nekoliko slučajeva kada je rečeno šta sve moraju poštovati pa su svjedoci rekli da ne bi baš takvu vrstu zaštite željeli. U tom slučaju ne spadaju u zaštićenog svjedoka već se preduzima druga mjera. Primijetili smo i pritiske da se dođe do informacija o zaštićenim svjedocima.

NN: Da li je bilo pritisaka iz struktura vlasti?

NOVIĆ: Niko od vlasti nije tražio bilo kakvu informaciju u tom smislu, ali privatne linije su sigurno te koje su zainteresovane.

Najelitnija specijalna jedinica za borbu protiv terorizma

NOVIĆ: Krajem prošle godine formirana je specijalna jedinica SIPA koja je bila predviđena samo za pružanje podrške u hapšenju osumnjičenih za ratne zločine, za borbu protiv terorizma, trgovine ljudima i drogom i organizovanog kriminala. Nekoliko mjeseci smo radili na tome i formirali tu specijalnu jedinicu.

Imali smo srećnu okolnost da je Savjet ministara BiH podržao tehničko opremanje te jedinice tako da smo za nju odvojili gotovo pet miliona KM. Potom smo ušli u novu priču s predstavnicima međunarodne zajednice, gdje smo dogovorili da unutar te specijalne jedinice formiramo jednu posebnu jedinicu za borbu protiv terorizma. Raspisali smo konkurs na koji se javilo oko 130 kandidata od kojih je odabrano 26 po najspecifičnijim svjetskim normama za rad u specijalnim jedinicama. Tu su bili i pripadnici američkih snaga koji su vršili odabir tih kandidata.

Nakon toga je u dogovoru sa američkom ambasadom u BiH dogovoreno da se oni obučavaju u SAD. Već dva mjeseca cijela jedinica se nalazi na obuci a nakon njenog povratka uslijediće dodatno tehničko opremanje te jedinice tako da će BiH dobiti najelitniju specijalnu jedinicu za borbu protiv terorizma koja je uopšte ikada bila na našim prostorima.

Mislimo da je to krupan iskorak naprijed. U ovom trenutku je teško procijeniti koliko je to važno za BiH, a i ne samo za BiH, jer su moje procjene da neće dugo trebati čekati brisanje granica u Evropi i svijetu u borbi protiv terorizma, pa će elitne policijske snage morati da združeno djeluju na prostorima više država i da budu dio međunarodnih snaga u borbi protiv terorizma.

BiH treba u ovom trenutku da bude ponosna što će moći vrlodobro da parira i da učestvuje sa drugim državama u borbi protiv terorizma sa svojom elitnom specijalnom jedinicom.

 

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *