hamburger-icon

Kliker.info

Dino Mustafić : Priča o etničkoj ugroženosti dio je mitologije dejtonske BiH

Dino Mustafić : Priča o etničkoj ugroženosti dio je mitologije dejtonske BiH

Septembar 29
18:38 2019

Dino Mustafić, nagrađivani bh. filmski i pozorišni redatelj, jedan je nekolicine mislećih ljudi iz naše zemlje koji se ne miri sa općim stanjem beznađa u koje je upalo bosanskohercegovčako društvo te svoje političke misli i ideje redovno iznosi na društvenim mrežama ali i kroz vlastiti aktivizam. Mustafić je suosnivač Naše stranke, danas jedne od vodećih političkih opcija u gradu Sarajevu i FBiH te, također, dugogodišnji direktor MESS-a.

U intervjuu za Inforadar govori o općem stanju u bh. društvu, položaju i fragmentiranosti ljevice te o nužnosti depolitizacije javnog sektora i vraćanja Sarajeva antifašističkim vrijednostima.

Kako komentarišete posljednja zaoštravanja političke situacije u BiH – reizbor Bakira Izetbegovića za predsjednika stranke, rezoluciju SDA, i na kraju odlazak Dodika i predstavnika stranaka iz RS na konsultacije u Beograd?

MUSTAFIĆ: Jasno je da se tu radi o manipulaciji građanima i skretanju pažnje javnosti, prije svega, sa teških ekonomskih, privrednih, socijalnih i drugih problema. Nema državne vlasti godinu dana. Partoktrate pričom o deklaracijama, zapravo spašavaju svoje pozicije, i potpuno nekritički i uprkos poraznim rezultatima svog političkog djelovanja, žele pošto-poto sačuvati status quo i privilegije bogaćenja i vladanja bez odgovornosti i polaganja računa eutaniziranim građanima.

Prije rezolucije SDA, izglasane su i rezolucije SNSD-a i HDZ-a. Svaka je na kraju rezultirala samo dizanjem nacionalnih tenzija. Kako komentarišete činjenicu da se stvaranjem „atmosfera straha“ u ovoj zemlji uspješno vlada već više od dvije decenije?

MUSTAFIĆ: Priča o etničkoj mržnji i ugroženosti dio je mitologije dejtonske BiH, koja se njeguje uz pomoć medija i režimskih trabanata u javnosti. Svi građani BiH, bez obzira da li žive u Republici Srpskoj ili bilo kojem kantonu Federacije BiH, u istoj su situaciji – žrtve su etničke demokratije u BiH, zemlje bez minimuma socijalne pravde, zemlje siromašnih i obespravljenih, potištenih i frustriranih, zemlje u kojoj su oni koji ih kradu nacionalni heroji, a oni kao građani reducirani na amorfnu masu kojom se sredstvima etno-političkog marketinga straha od drugog drže mase u stanju latentnog sukoba i nastavka rata političkim sredstvima.

Postoji uvriježeno mišljenje da se opća letargija i beznađe u koje je uvedeno bh. društvo može promijeniti samo potpunom smjenom političara i dolaskom novih ljudi. Dijelite li to mišljenje i da li je to izvodivo u skoroj budućnosti?

MUSTAFIĆ: Trenutačne bh. političke stranke i njihovi lideri su imali gotovo 25 godina vremena da pokažu da umiju i žele da vode ovu zemlju. Rezultat je vidljiv: zemlja u agoniji, zemlja koja odumire, napuštaju je mladi. A baš su oni potrebni, potpuno novi ljudi, novi etos u državi i društvu, nova svijest da je moguća drugačija i bolja BiH. Zato se novostverena elita njih plaši i nečinjenjem tjeraju mlade i školovane ljude jer ugrožavaju njihovu nekompetenciju. Na kraju će ostati etno-diktatori, sami u opustošenoj zemlji.

Zemlja je u agoniji, napuštaju je mladi

Sa oskarovcem Danisom Tanovićem 2008. godine osnovali ste Našu stranku. Međutim, u njoj više nema ni Vas, a ni Tanovića, kao niti nekih drugih ljudi koji su udarili pečat njenom razvoju. Da li je NS i dalje ista ideja i ideal s kojim ste je pokrenuli?

MUSTAFIĆ: Kada smo prije više od deset godina osnovali Našu stranku, bili smo svjesni izazova sa kojim se suočavamo. Članovi i članice Naše stranke su bili ljudi koji ne prihvataju ‘naknadu’ za socijalni mir i tiho prihvatanje korumpiranog društva. Većina članova Naše stranke su ljudi koji postoje izvan politike, ostvareni su ljudi i bavljenje politikom treba da smatraju dužnošću u smislu općeg dobra, a ne prilikom za ličnu dobit. Kao i u svakoj političkoj organizaciji ima i izuzetaka, neke od njih sam prepoznao i ranije, oni će iz te stranke sami otpasti kao strano tijelo. Ja se sa tom strankom nisam razišao ideološki niti konceptualno, već sam izašao kada sam zagovarao zajedničke platforme i nastup ljevice, a mnogi su to doživjeli kao stranačku nelojalnost ili izdaju. A ja sam samo lojalan izvornom motivu Naše stranke, a to je da se nismo osnovali da sjedimo u udobnim foteljama opozicije, nego da ponesemo odgovornost. A to sada breme nosi Forto i njegova Vlada u KS, mislim uspješno i transparentnije nego prethodna vlada predvođena SDA. Naša stranka je morala napraviti neke kompromise, razumljivo. Međutim, očekujem depolitizaciju javnog sektora i jasnu poziciju vraćanja Sarajeva antifašističkim vrijednostima. Čekam da to učine do kraja mandata, što će ih diferencirati od drugih, a ako to ne urade napustili su početne ideale koji su nas okupili.

Činjenica je da je ideja izvorne socijaldemokratije u BiH prilično obesmišljena, neki istaknutui ljevičari imaju retoriku i djeluju kao desničari i obrnuto. Šta treba uraditi, ili šta se treba dogoditi, da se to promijeni? Da li je potrebno ideju izvorne socijaldemokratije vratiti na izvorne postavke?

MUSTAFIĆ: Otako je socijaldemokratija ušla u krizu na Zapadu, rekao bih da se to dogodilo i kod nas jer je bila anemična u borbi protiv neoliberalnog kapitalizma, pristavši na ideologiju „trećeg puta“. Kod nas je ljevica zanemarila i borbu protiv nacionalizma, nekad je čak i koketirala sa tim, ili otišla u desnu ljevicu. Držim da se autentična ljevica mora suprotstavljati i kapitalizmu i nacionalizmu. Solidarnost i zajednički nastup može biti nova nit lijevog djelovanja. To, naravno, neće ići lako sa ovim ljudima koji je vode, jer je njihov ego veći od stranačke infrastrukture i organizacije.

I pored svih kritika na račun socijaldemokratije, promjena vlasti na nivou Kantona Sarajevo, kako ste i zaključili, ipak daje rezultate. Vlada Kantona Sarajevo, nakon smjene političkih stranaka u vlasti, je vjerovatno i prva koja u zadnje dvije decenije pokazuje da želi da čuje građane, da bude transparentna i aktivna. Koje je Vaše mišljenje o inicijativama koje pokreće Fortina vlada?

MUSTAFIĆ: Djelomično sam to već odgovorio, poznajem Fortu, vjerujem mu i znam da će učiniti sve za politički preokret. Već sada se prepoznaju takve namjere, i zato im treba dati podršku i rezultat će doći. Siguran sam u to. Skandal sa zaposlenjem Zornića kao ratnog osuđenika jeste ozbiljan propust, ali je način na koji je Vlada reagovala, sa javnim izvinjenjem porodicama žrtava i javnosti, nešto posebno i nesvakidašnje na političkoj sceni. Ovu Vladu KS krasi interakcija sa javnošću i sposobnost korekcije svojih odluka.

Vjerujem u Fortu, siguran sam da će rezultat doći

Mnogi su ocijenili da je nedavno održana „Parada ponosa“ bila znak da ipak postoji nada da se moguće oduprijeti beznađu koju nam nudi vlast, i da BiH može da bude dio demokratske zajednice. Kako ste Vi doživjeli ovaj događaj?

MUSTAFIĆ: Iznimno važnim za razvoj demokratije u Sarajevu. I dalje treba jako puno raditi na podizanju svijesti u društvu o dijelu populacije koji se identificira kao LGBT. Prajd se ne razlikuje od bilo kojeg drugog mirnog protesta kojim se zahtijevaju određena prava, i kao takav je neophodan, bez obzira da li je društvo spremno ili ne, a Sarajevo je pokazalo da ima taj potencijal za razumijevanje drugih. I sretan sam radi toga.

I pored svih finansijskih problema uskoro će biti otvoren Festival MESS. Federalno ministarstvo kulture i sporta umanjilo je duplo sredstva za ovaj festival u zadnjih deset godina. Da li je ikad dato obrazloženje takve odluke iz Ministarstva?

MUSTAFIĆ: Ne postoji nijedan festival u Sarajevu koji je izašao iz sistema. To su uglavnom bili timovi zanesenjaka. To su ljudi koji su sanjali i voljeli grad Sarajevo i državu, željeli na određeni način pokloniti svome gradu umjetničke događaje i festivale. Bez tog zanesenjaštva ne bi ništa bilo moguće, ne bi bio moguć ni MESS festival. Naš problem nije samo problem finansiranja. Naš problem je taj što ne znamo da se ophodimo prema kulturnoj baštini i kulturnom kapitalu, u koji sigurno spada i ovaj festival. Odnos jedne sredine prema prošlosti, govori o tome kako živimo sadašnjost. Nažalost, mi živimo ovu sadašnjost vrlo fluidno i u tome jeste najveći problem i trauma svih kulturnih djelatnika i festivala. Iza ideje demetropolizacije Sarajeva jeste etnički koncept kulture koji međunarodne festivale sa sarajevske adrese tretira kao bošnjačke. Na tu primitivnu politiku nikada nećemo pristati, i zato se HDZ-ova ministarka Zora Dujmović brutalno osvetila sa umanjenjem 60 posto budžeta za pet godina.

Šta publika može očekivati od ovogodišnjeg MESS-a?

MUSTAFIĆ: Fragmentarnost života, izlomljenost, na određen način provejavat će kroz sve predstave, prepoznavaćemo je kroz globalne i akutne teme, od klimatskih problema do esencijalnih problema s kojim se Evropa hrve, porastom radikalizma, nacionalizma, odnosa prema prošlosti, potrebe za istinom, dakle svim onim temama koje okupiraju savremene umjetnike. Repertoar MESS-a će biti veoma heterogen, imaćemo priliku vidjeti predstave koje su u širokom registru scenskog izražaja od performansa i instalacija, dokumentarnog teatra – do predstava koje imaju ispovjedni ton, koje kombiniraju ličnu ispovijest i literaturu. Od predstava koje preispituju klasiku, koje su politične i socijalno kritički intonirane, do predstava koje se baziraju na neverbalnom, tjelesnom, fizičkom ili plesnom teatru. To će biti pravi fluidni MESS.

Adis Šušnjar (Inforadar)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *