Kliker.info

Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine u Pressingu na N1 je kazao da susjedne države pored teritorijalnog integriteta moraju poštovati i suverenitet BiH te da će se na tome insistirati.

Zvizdić je prije tri mjeseca napustio SDA čiji je član bio 30 godina. Komentarisao je komentar pojedinih stranaka, posebno SDP-a da je kasno otišao iz ove stranke.

“Taj je argument neozbiljan. Mi govorimo o potrebi da trojka ima ozbiljno kredibilnog kandidata koji raspolaže svim potrebnim iskustvom u vezi s funkcionisanjem državnih organa od Vijeća ministara do Predsjedništva BiH. Ako to uspiju naći onda zaista možemo reći da će član Predsjedništva BiH biti onaj kojeg predloži trojka biti dobar kandidat”, naglasio je.

Među imenima člana Predsjedništva BiH se ovih dana pojavljuje i Haris Silajdžić.

“To je samo ispred Stranke za BiH, nisam siguran da bi se mogao okupiti veći broj stranaka koji imaju veliki koalicioni i izborni kapacitet. Međutim, Silajdžić je jedan od ljudi na čiji background se ne može staviti nikakva primjedba”, dodao je Zvizdić.

Upitali smo Zvizdića ko javno brani BiH, a tajno dogovara njen raspad?

“U BiH postoje dvije dominantne struje i potpuno vidljiva razlika između onih koji su proevropski orijentirani i to su sve probosanski orijentirane partije. Kada je riječ o HDZ-u i oni također imaju ovakav stav, ali i prihvatljiviju retoriku od Milorada Dodika i oni koji rade u Predstavničkom domu su oni koji zaista osjećaju domovinu BiH. Ne vjerujem da se može provoditi tajni projekat na rastakanju i podjeli jedne međunarodne i suverene BiH. Hrvatskom narodu to nije u interesu već da žive komotno u BiH. Bilo je perioda kada su neke radikalnije ideje isplivavale na površini, ali mislim da su svjesni da od toga nema ništa. S druge strane imamo politike koje se deklarativno zalažu za evropske integracije poput SNSD-a, a ustvari suštinski rade na potpunoj blokadi sa željama da bi oni trebali biti dio srpskog i ruskog svijeta”, naglasio je.

Komentarisao je i šutnju Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije kada se govori o ujedinjenju Republike Srpske i Srbije.

“Šutnja je uvijek odobravanje, barem nam to pokazuje životna praksa. Mislim da je uvijek kada se ide u pravcu izbjegavanja državnih institucija i osoba koje obnašaju državne funkcije, naši susjedi, među kojima je i Vučić, prave ogromnu grešku. U ovoj situaciji Vučić se trebao sastati sa članovima Predsjedništva BiH, to je njegov pandan, a nikako sa Izetbegovićem. Institucije pripadaju svim građanima i onaj ko obnaša neku funkciju bez obzira na ime i prezime on ustvari predstavlja građane, a političke stranke samo njihove članove. Dakle, kada Vučić govori samo o teritorijalnom integritetu to je poruka za međunarodnu zajednicu, ali je jednako važan i suverenitet kako unutrašnji tako i vanjski. To znači da je država uspostavila po vertikali vanjski suverenitet, jednak odnos sa drugim državama koje nemaju pravo da se miješaju u unutrašnje poslove BiH, a unutrašnji suverenitet je suverenitet državnih institucija na području cijele države. To nije korektno i dobrosusjedski, nismo naivni znamo o čemu pričamo i zaista ćemo insistirati da svi i Srbija i Hrvatska poštuju i teritorijalni integritet, suverenitet i političku nezavisnost BiH”, poručio je Zvizdić.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Denis Zvizdić je u večerašnjoj emisiji Pressing govorio o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, odnosima i potencijalnim posljedicama za BiH. Kako je istakao, na sceni je kulminacija politike koju provodi Dodik više od 10 godina.

“Mislim da je ovo kulminacija politike koju provodi Dodik više od 10 godina, posebno od momenta kada je član Predsjedništva i članovi SNSD-a imaju ministarske pozicije. Ne postoji takav sporazum, sporazum je bio samo o podjeli funkcija. Ovo je bio samo povod, bazni uzrok je da se BiH pokaže kao nefunkcionalna država, primat prepusti entitetima”, kazao je Zvizdić.

“I dalje se insistira na etno, a ne demokratskim principima rješavanja problema u BiH. To nije svojstveno ni duhu ni kodu BiH, mi se moramo boriti za standarde koje važe u demokratskim državama. Nema efikasne države bez efikasnih institucija. Građani kada izađu na izbore, svaki građanin je nosilac ukupnog suvereniteta BiH, on taj suverenitet prenosi na državne institucije. Pravosuđe, vojska i policija su ključne institucije i upravo te tri institucije Dodik targetira kao one koje bi sa državnog trebalo spustiti na entitetski nivo“.

Ističe da je on lično bio za drugačiji model raspodjele funckija.

“Ovu vrstu raspodjele funkcija, konkretno za ovakvu raspodjelu, ja nisam bio, ja sam bio za drugačiji model. Nisu bitne ni više funkcije, ko ima koju funckiju, u ovome trenutku sa izuzetkom programa koji ima trojka, mi nemamo većinu koji je baziran na jasnim programskim ciljevima koji znače napredak BiH u onom dijelu teritorije gdje se obnaša ta vlast”.

Izborni zakon?

“Ja sam jako iznenađen novom listom prioriteta, iznenađen sam i jednim dijelom izjave Palmera koji je nazvao ovo što Dodik radi samo “radikalnom retorikom”. Nije riječ o retorici nego vrlo konkretnim aktivnostima koje vode ka rušenju pravnog sistema u BiH. Ovo što se u ovom trenutku dešava, to je početak rušenja ustvano-političkog sistema BiH. Poslije toga slijedi rušenje teritorijalnog integriteta, kroz priču o mirnom razlazu na koji ne reaguju međunarodni zvaničnici. Ne postoji mirni razlaz, to je samo lijepa poruka za međunarodnu zajednicu da ih smiri kao da će u BiH biti sve uredu i da neće doći do bilo kakvih sukoba i da ne treba da se brinu“, poručio je Zvizdić.

“Ja mislim da prije svega obavezu imaju i domaće institucije, mi ne trebamo da se okrećemo međunarodnoj zajednici i od njih tražimo rješenje problema. Ako to Tužilaštvo ne želi da radi, poslije toga dolazi visoki predstavnik, on ima pravo i obavezu da mora zajedno s domaćim vlastima raditi na očuvanju integriteta i suvereniteta na putu integracija”.

“Vučić ima kapacitet jer je predsjednik i ima većinu u Skupštini. Na koji način to može provesti Izetbegović? Koje će biti teme? Ne može se izvući ništa korisno, a može se baciti pojas za spašavanje Dodika”, kazao je u večerašnjem Pressingu Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH.

“Ne vjerujem u takve teorije, pod broj jedan Dejtonski mirovni sporazum je najkvalitetniji sporazum u Evropi poslije Hladnog rata. Ne vjerujem da naši prijatelji kao SAD ili prijatelji uEvropi rade na bilo kakvom razbijanju BiH. Mislim da su “uljuljani” s obzirom da je ovo po ko zna koji put Dodikovo djelovanje. Pregažene su brojne crvene linije, lično mislim da SAD neće ići ispod standarda demokratskog društva koje vladaju u SAD i mislim da naši prijatelji u svijetu neće “izdati” evropsku budućnost BiH”, kazao je Zvizdić.

“Sankcije su jako dobar instrument da se djeluje protiv ovakvog djelovanja. Prema zadnjim anketama, 76 posto građana BiH se izjašnjava za EU integracije i kada bi bio referendum u BiH o pristupanju NATO inegracijama bio bi izglasan sa minimum 70 posto”, dodao je.

“Mogu razumjeti zašto tu igru igraju Dodik i Čović”

Kako je istakao Zvizdić, može razumjeti zašto određene igre igraju Čović i Dodik.

“Ovo čemu svjedočimo jeste insistiranje na etno principima i mogu razumjeti zašto tu igru igraju Čović i Dodik; jer njima odgovara da Ustav ostane na etno, a ne demokratskim principima. Izetbegović još nije otišao u Beograd, i nije mi jasno zašto bi otišao pod ovakvim okolnostima. Ne znamo šta može donijeti da posjeta, znamo da ne može donijeti ništa korisno osim višestruku štetu. Može biti iskorišteno da pokrije aktivnosti koje vodi Vučić, koji se predstavlja kao mirotvorac koji može razgovarati sa svima. S druge strane, problem je da Izetbegović nema legitimitet da predstavlja čitav bošnjački narod. Ne znam zašto na sebe preuzima takvu ulogu iz koje ne može donijeti rezultat. Evo sve i da dogovori nešto sa Vučićem, kako će to provesti? Koji kapacitet ima? Vučić ima kapacitet jer je predsjednik i ima većinu u Skupštini. Na koji način to može provesti Izetbegović? Koje će biti teme? Ne može se izvući ništa korisno, a može se baciti pojas za spašavanje Dodika“.

“Ja ne sporim bilo kome da razgovara ali u kapacitetu funkcije koju obavlja i institucijama države. Nema nikakvih problema da Izetbegović kao predsjedavajući Doma naroda PS BiH ode u posjetu Srbiji i razgovara sa svojim pandanom pa i ako treba sa Vučićem. Zašto ne dođe Vučić u Sarajevo i nađe sve svoje sagovornike?”.

Da li bi on otišao na sastanak u Beograd?

“U ovoj trenutnoj situaciji ne, ali kao predsjedavajući Predstavničkog doma da se nađem sa svojim pandanom i da me pozove, da. To nekada nije bilo tako. Kada sam bio predsjedavajući Vijeća ministara, sa Vučićem sam se sastao 15-20 puta ali u funkcijama koje smo obavljali. Razgovarali smo institucionalno i u institucijama. Razgovarali smo, ali ne pregovarali. Ne može se pregovarati o suverenitetu BiH, teritorijalnom integritetu. Možemo razgovarati samo o tome kako ćemo prekinuti blokadu, kako ćemo ubrzano raditi na reformama”.

“Tanak led”

“Tanak led na koji nas pokušavaju navući, Dodikova ideja da se o sudbini BiH govori trilateralno. Turska je veliki prijatelj BiH. Ne mogu govoriti u ime Erdogana, ali da je Turska prijatelj BiH to je nesumnjivo”.

“Garantujem da ćemo za godinu i po najdalje pričati o istim temama, u daleko težoj situaciji u kojoj će tada biti BiH. BiH sada ne trebaju ad hoc rješenja, nego trajna evropska rješenja, na bazi jednog normalnog dogovora bez trulih kompromisa”, istakao je.

O reakcijama na pismo koje su on i Izetbegović poslali EU i SAD zvaničnicima, kazao je:

“I jedna i druga reakcija su bez bilo kakvog ozbiljnog argumenta. Što se tiče odgovora Špirića moram reći da sam siguran da on nije pisao tu “škrabotinu”, on bi to drugačije napisao. Onaj ko je pisao naređeno mu je da što više i teže uvrijedi Izetbegovića i mene ali to ne može uspjeti jer ja gledam ko mi šta kaže, a ne šta mi se kaže. Niko nije okrivio srpski narod nego režim koji rodi RS. 1991. godine na teritoriji koji se danas zove RS je živjelo 450.000 Bošnjaka, prema zadnjem popisu ih je 200.000. Koji god parametar da uzmemo od ukupnog broja državnih službenika, u ovom trenutku radi manje od 3 posto Bošnjaka. Ako to nije definicija aparthejda, onda neka mi gospodin Dodik kaže šta je”.

Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine u Pressingu na N1 je govorio, između ostalog i o uređenju Bosne i Hercegovine bez postojanja Dejtona naglašavajući da će ona i dalje imati svoj kontinuitet kao republika, ali bez entiteta.

Zvizdić je naglasio da postoji mogućnost da entiteti prave paralele sa drugim državama, ali samo pod uslovom kada to odobri Parlament BiH, referirajući se na projekte izgradnje hidrocentrale na Drini i aerodroma u Trebinju koje zagoavara RS sa Srbijom.

“To znači da je projekte moguće raditi, ali to ne može jednostrano odrediti Republika Srpska, to mora biti usvojeno, analizirano i određeno na nivou BiH. Ako takvi projekti dođu u parlamentarnu proceduru i procjenimo da donose korist BiH i onima koji to žele da ulažu nema razloga da se to ne desi. Ali jedna stvar koja se mora desiti prije svih tih projekata jeste činjenica da Srbija i BiH mora potpisati aneks ugovora u kojem ćemo razmijeniti teritorije koje su bitne za nas. Npr., zemljište naših ljudi u Janji, ali mora se pokazati ugovor o granici kojim se pokazuje da se trajno prihvata integritet i suverenitet BiH, a onda ćemo ćemo se dogovarati o prekograničnim projektima”, naglasio je Zvizdić.

Kako je istakao, on je za razgovor države BiH sa državom Srbijom, a ne Bošnjaka i Srba koji bi trebao odrediti budućnost države i državnih institucija.

“Ponavljam kada sam bio u Vijeću ministara viđao sam se i sa Vučićem i ostalima i može se razgovarati samo sa državnim institucijama, nije srednji vijek da se razgovara u ime određenih naroda. Govori se institucionalno”, kazao je Zvizdić.

Milorad Dodik je ranije rekao da ako RS proglasi nezavisnost da bi to podržalo sedam evropskih zemalja. Zvizdić kaže da ne vjeruje u to.

“Nema nijedna takva zemlja koja bi u ovom trenutku zvanično dala takav stav. Ja sam to i napisao u odgovoru u nekoj od mojih izjava gdje sam rekao da je moguće da se takva stvar čuje u zadimljenom restoranu kada je previše glasna muzika i možda Dodik i neko od njegovih saradnika ne čuju dobro. Ne postoji nijedna zemlja EU koja bi prekršila standarde međunarodnog prava i međunarodno priznate suverene BiH”, istakao je.

Kazao je da ako RS izađe iz Dejtonskog sporazuma da to znači vraćanje na stanje Republike BiH.

“Ako se ugrožava Ustav, ako nema Dejtona, onda nema ni njega, prvi član Ustava je jasan, BiH nastavlja kontinuitet Republike BiH kao BiH sa članstvom u svim međunarodnim institucijama, ali i kraj tog sporazuma je jasan da bi se vratili na startne pozicije – Republika BiH bez entiteta. I želim da se međunarodna institucija ponaša tako da kaže da nema secesije RS kao što se tako ponaša i prema ostalim takvim najavama. Međunarodna zajednica nije spremna kvariti komfor u kojem živi u BiH. Evropa neće rušiti ustavni poredak BiH”, rekao je Zvizdić.

Upitali smo kako će na kraju završiti implementacija odluke Ustavnog suda BiH kada je riječ o poljoprivrednom zemljištu te da li treba insistirati na donošenju zakona o denacionalizaciji i restituciji.

“Titular državne imovine je samo država BiH kao što su sukcesor državne imovine u svim drugim državama bivše Jugoslavije bile Srbija, Hrvatska i Crna Gora i zašto bi izuzetak bila i BiH. Dakle, titular državne imovine je BiH, ali ona zakonom o državnoj imovini treba tu svoju imovinu usmjeriti u onom pravcu za koji smatra da je najefikasniji i opravdan. Zato je pravo vrijeme da se donese zakon o denacionalizaciji i restituciji jer sada imamo restitucionu masu u činjenici da je država vlasnik zemljišta i šuma i to bi bilo najpoštenije”, naglasio je Zvizdić.

Konstatuje da je neprihvatljivo da BiH već skoro 20 godina praktično Evropa i ostali upozoravaju na usvajanje ovog zakona.

“Činjenica je i to da smo mi jedini pored Albanije koje nismo usvojili takve zakone u čitavoj EU i na Balkanu. Vrijeme je da se to uradi i da fizička i pravna lica vrate ono što im je bilo oteto, a da se ostali dio dobara rasporedi na ostale jedinice lokalne samouprave. Da je to urađeno općine i gradovi bi pokrenuli investicioni ciklus koji je po procjenama stručnjaka bio na nivou između 500 i 600 miliona eura”, poručio je Zvizdić.

(Kliker.info-N1)