hamburger-icon

Kliker.info

Definitivni početak kraja ere fosilnih goriva : Ovo su glavne točke sporazuma o klimi koji možda i spasi planetu

Definitivni početak kraja ere fosilnih goriva : Ovo su glavne točke sporazuma o klimi koji možda i spasi planetu

13 Decembra
08:23 2015

UN climate chief Christiana Figueres (C) speaks with French President Francois Hollande (L), United Nations Secretary General Ban Ki-moon (2ndL) and French Foreign Minister Laurent Fabius (R) after a statement at the COP21 Climate Conference in Le Bourget, north of Paris, on December 12, 2015. The years-long quest for a universal pact to avert catastrophic climate change neared the finish line today with conference host France announcing that the final draft had been completed in the early hours of the morning. AFP PHOTO / MIGUEL MEDINA

Ograničenje povišenja temperature mora se zadržati znatno ispod 2 stepena  Celzija, uz obavezne revizije svakih 5 godina i veću financijsku pomoć zemljama juga, glavne su točke usvojene pariškim sporazumom u subotu.Međunarodna zajednica se obvezala ograničiti povišenje temperature znatno ispod 2 stupnja Celzija i nastaviti poduzimati napore za ograničenje povišenja temperature na 1,5 stupnja Celzija.

Cilj od 2 stupnja Celzija u odnosu na predinudustrijsko doba je bilo zabilježen 2009. u Kopenhagenu, što nameće drastično smanjenje emisija plina s učinkom staklenika uz štednje energija, ulaganje u obnovljive enrgije i pošumljavanje.Brojnim zemljama, posebice otočnim, prijeti porast razine mora. One su u opasnosti i uz porast temperature od 1,5 stupnja Celzija.

Od 195 zemalja, 186 je najavilo mjere ograničenje emisija plina s učinkom staklenika do 2025/2030. U slučaju poštivanja, povišenje temperature će prema njihovim sadašnjim mjerama ipak biti svedeno samo naoko 3 stupnja Celzija.
Sada je cilj što prije postići postići vrhunac emisija plina s učinkom staklenika i zatim poduzeti brzosmanjenje kako bi postigli ravnotežu između emisija od ljudske djelatnosti i onih koje apsorbiraju bunari ugljikova dioksida tijekom druge polovine stoljeća, što se odnosi na šume i na tehnike prikupljanja i pohranjivanja CO2 iz atmosfere.

Jedna od ključnih odluka je pokretanje mehanizama revizije, svakih pet godina, dok će nacionalne obveza biti dragovoljne. Prva obvezna revizija će biti 2025. a ostale trebaju zabilježiti napretke.Prije toga međunarodna skupina stručnjaka za klimu (GIEC)  treba izraditi specijalno izvješće 2018. o načinima postizanja 1, 5 stupnja Celzija i o učincima tog zagrijavanja.

Iste godine 195 zemalja će predati izvješće o zajedničkoj akciji i 2020 . će biti pozvani na reviziju njihovih udjela.
Razvijene zemlje trebaju maksimalno smanjiti emisije, dok zemlje u razvoju moraju nastaviti poduzimati sve veće napore u borbi protiv zagrijavanja, prema stanju u zemlji.Do sada su razvijene zemlje bile obvezne pridržavati se strožih pravila u pogledu inventara i provjere poduzetih radnji, a sporazum iz Pariza predviđa da se isti sustav primijeni na sve. Ta točka je jako važna za Sjedinjene Države.

Predviđene su i fleksibilnosti koje uzimaju u obzir različite kapacitete zemalja.Godine 2009. bogate zemlje su obećale dati 100 milijardi dolara godišnje, počevši od 2020. za pomoć zemljama u razvoju kako bi financirale njihov tranziciju prema čistim energijama i za prilagođavanje na učinke zagrijavanja, čije su prve žrtve.

Te su zemlje tražile iznos od 100 milijardi dolara a novi bi bio utvrđen 2025.Razvijene zemlje ne žele jedine plaćati i tražile su doprinose zemalja poput Kine, Južne Koreje, Singapura i bogatih naftnih zemalja.Predloženo je da razvijene zemlje moraju pružiti financijsku pomoć zemljama u razvoju, a “pozivaju se druge zemlje da pruže financijsku podršku na dragovoljnoj bazi”.

Pomoć zemljama od učinaka zagrijavanja kada sustavi meteoroloških uzbuna, nasipi i slično nisu bili mogući, pri nepovratnim gubicima povezanim s topljenjem ledanjaka ili porastom voda.

Iako sve ne uređuje, sporazum iz Pariza posvećuje cijeli jedan članak tom pitanju, što je već samo po sebi pobjeda za najpogođenije otočke zemlje.Sporazum podržava međunarodni mehanizam nazvan “Varšavskim” koji se odnosi na taj problem, a čije operativne odredbe još treba razraditi.

To je osjetljivo pitanje za razvijene zemlje, posebice Sjedinjene Države, koje strahuju od pravosudnih postupaka zbog njihove povijesne odgovornosti za zagrijavanje, pa su uspjele ubaciti odredbu koja precizira da sporazum neće poslužiti kao baza za pokretanje procesa određivanja odgovonosti i naknada.

Merkel i Obama pozdravilI sporazum

Njemačka kancelarka Angela Merkel i američki predsjednik Barack Obama pozdravili su u subotu sporazum o klimi postignut u  Parizu.

“Današnjim usvajanjem sporazuma o klimi globalna zajednica se po prvi put obvezala na borbu protiv globalnih klimatskih promjena”, kazala je Merkel u Berlinu.

Zahvalila je francuskom predsjedniku na pažljivoj pripremi, spretnom vođenju pregovora i na gostoprimstvu.
Pariz će zauvijek biti povezan s ovom povijesnom prekretnicom u globalnoj klimatskoj politici, rekla je Merkel.
Američki predsjednik Barack Obama pozdravio je prvi svjetski sporazum o klimi postignut u Parizu, nazvavši ga najboljom šansom za spas planete od posljedica globalnih klimatskih promjena.

“Danas američki narod može biti ponosan jer je ovaj povijesni sporazum počast američkom predvodništvu. Tijekom proteklih sedam godina transformirali smo Sjedinjene Države u globalnog lidera borbe protiv klimatskih promjena”, rekao je Obama.Kazao je da sporazum pokazuje što je moguće kada je svijet ujedinjen.

“Ovaj sporazum predstavlja najbolju šansu za spas jedinog planeta koji imamo”, dodao je.

(Kliker.info-Hina)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku