Kliker.info

 Dan nakon što se ovaj broj Globala pojavi u prodaji Danis Tanović će svojim četvrtim igranim filmom Cirkus Columbia otvoriti 16. Sarajevo Film Festival. Tradicionalno odan sarajevskoj publici, Tanović je ovaj put odlučio da se svjetska premijera desi upravo u njegovom gradu. Šta se promijenilo u njegovoj karijeri u odnosu na 2001. godinu, kada je s debitantskim filmom Ničija zemlja, za koji je uz brojne druge prestižne svjetske nagrade osvojio i Oscara, govori u iscrpnom intervjuu za naš magazin. Danis Tanović otvoreno komentira kolege reditelje, rad Fondacije za kinematografiju, Emira Kusturicu, Jasmilu Žbanić, Refresh..Istovremeno s rediteljskom karijerom, Tanović gradi i političku. Osnivač Naše stranke konačno je odlučio da se i sam lično kandidira na oktobarskim izborima jer, kako kaže, želi da učestvuje u donošenju važnih odluka, u izboru naših ministara.

GLOBAL: Zašto je važno da cijela priča s filmom Cirkus Columbia krene upravo iz Sarajeva, gdje će imati svjetsku premijeru?

TANOVIĆ: Nismo dugo razmišljali o mjestu premijere. Sarajevo Film Festival je izrastao u svjetsku filmsku manifestaciju na koju dolaze poznati svjetski filmski kritičari i novinari iz, recimo, Screena ili Hollynjood Reportera i ostalih profesionalnih magazina, ljudi iz našeg posla, distributeri, producenti, tako da premijera u Sarajevu neće biti ništa manje medijski popraćena nego da je u Veneciji ili na nekom drugom A festivalu. Čak postoji i mala prednost jer je Sarajevo Film Festival relaksiraniji i atmosfera nije zagađena borbom za mjesta na top-listi, nego je sve podređeno filmskoj umjetnosti. Naravno, tu je i najvažniji, emotivni dio priče, a to je da je Sarajevo moj grad i da sam sretan da film prije svega pokažem svojim prijateljima i sugrađanima. Cirkus se bavi ozbiljnim temama koje i danas potresaju naše društvo i koje još uvijek nisu riješene u glavama ljudi i jako me zanimaju reakcije publike. Afilm će odmah nakon Sarajevo Film Festivala biti prikazan u Veneciji i Torontu, tako da će svi profesionalci koji su željeli da ga vide a nisu mogli doći u Sarajevo imati priliku da ga vide već u septembru.

GLOBAL: Posljednji put na SFF-u bili ste s debitantskim i ujedno najuspješnijim bh. filmom ikad Ničija zemlja. Šta se u Vašoj karijeri otad do danas promijenilo, izuzev činjenice da ste između prvog i posljednjeg snimili još dva dugometražna igrana filma i jedan kratki?

TANOVIĆ: Da vas ispravim, posljednji put na SFF-u sam bio s Paklom, a Ničija zemlja je otvorila SFF prije devet godina. Mislim da je još rano za neko sagledavanje karijere. Ja se još uvijek osjećam kao da sam na početku. Svakom projektu prilazim s ljubavlju i respektom, još uvijek učim svoj zanat i mislim da je to ono što mi se najviše dopada u mom poslu. Taj stalni proces učenja koji nikad ne završava. Možda je najveća promjena u mojoj karijeri to što sada stalno dobijam ponude, pravim filmove, ponude koje stižu sa svih strana svijeta. Možda je to najvažnija stvar.

GLOBAL: Emir Kusturica je u intervjuu za Global rekao da, ako izuzmemo sve ideološke razloge i sukob sa sredinom iz koje je iznikao, ne bi mogao u Sarajevu živjeti jer ne zna kako bi snimao filmove. Vi ste s Cirkusom Columbia dokazali da možete snimati filmove u Sarajevu, odnosno BiH. Naravno, uz inozemne koproducente. No, da li je bilo teže realizirati ovaj film u odnosu na prethodne koje ste snimali u inozemstvu?

TANOVIĆ: Ja ne vjerujem da je u Srbiji nešto lakše snimati filmove nego u Bosni i Hercegovini. I jedna i druga su male zemlje i same teško mogu izdržati jednu veliku produkciju, tako da su producenti prisiljeni da idu tražiti koproducente u drugim zemljama. A snimati filmove u današnje vrijeme je sve teže. Recesija utječe i na budžete filmova i broj filmova koji se snimaju. Istina je da Sarajevo nije filmski centar, ali mi se ne čini da zaostajemo za našim komšijama. Po uspjesima koje postižu naši filmovi, čak smo daleko ispred Beograda, Zagreba i Ljubljane. A što se tiče režiranja Cirkusa, moram reći da sam uživao radeći s ekipom iz BiH i nadam se da neće proći dugo vremena prije nego što se opet nađemo na nekom domaćem projektu.

GLOBAL: Koliko je zaista Oscar utjecao na Vašu daljnju karijeru u evropskim ili svjetskim okvirima?

TANOVIĆ: To su teško mjerljive stvari. Šta bi bilo da nisam dobio Oscara? Vjerovatno se ne bi puno promijenilo. Oscar je samo jedna od prestižnih nagrada koju je dobila Ničija zemlja, nagrada Američke filmske akademije. Ničija zemlja je prije toga nagrađena i u Cannesu, dobila je i nagradu Francuske filmske akademije, pa nagradu Evropske filmske akademije, pa Zlatni globus, da nabrojim samo neke velike nagrade koje sam dobio za taj film. Dakle, ne mislim da je Oscar promijenio moju karijeru. Ta promjena bi se svakako desila jer, kad dobijete ijednu od ovih nagrada, svjetla padnu na vas, kamoli kada ih dobijete sve.

GLOBAL: Kad smo kod Oscara, nedavno su se Vaše kolege javno sukobile u vezi sa sredstvima Fondacije za kinematografiju. Srđan Vuletić je izjavio da Jasmila Žbanić nije glasala za kandidaturu Vašeg filma za Oscara, što je ona kasnije demantirala. Kako Vi to sve komentirate?

TANOVIĆ: Da li je Jasmila glasala da Ničija zemlja bude predstavnik Bosne i Hercegovine na oscarima – ja ne znam, ali joj dajem za pravo da bude i protiv. Zašto da ne? Ne možete nekoga natjerati da mu se dopadne film. Uostalom, demokratsko glasanje i služi za to. Pa, ako više ljudi misli da nešto vrijedi, onda ta stvar i prođe. Ali još uvijek ne vidim kakve veze to da li je Jasmila bila za ili protiv mog filma ima sa sukobom interesa oko sredstava Fondacije. Ja zaista želim da vjerujem vlasnicima Refresha da im se desio kiks, ali da povlače pitanje da li je Jasmila glasala za Ničiju zemlju umjesto da odgovore na postavljeno pitanje oko sukoba interesa smatram neprimjerenim.

GLOBAL: Kada ste osnovali Našu stranku, uputili ste pismo građanima Bosne i Hercegovine u kojem ste ih zamolili da glasaju. Mislite li da će ove godine odziv birača biti bolji, kako je najavila direktorica Centralne izborne komisije?

TANOVIĆ: Ja zaista vjerujem da hoće. Mi smo jako puno energije potrošili na to da uvjerimo ljude koliko je važno da glasaju. Jer kada ne glasaju, ljudi najčešće, i ne znajući, daju glas ovoj dosadašnjoj vlasti. A svi vidimo dokle su nas doveli – nigdje. Ne želim da zvučim dramatično, ali trećeg oktobra sudbina ove zemlje je u rukama njenih građana i ako su oni spremni za promjene, mi smo spremi da ih sprovedemo. Mi imamo programe i imamo viziju nove, moderne BiH, ali mi to možemo ostvariti samo ako nam glasači daju povjerenje.

GLOBAL: Da li samo promjene vlasti mogu ovu zemlju pokrenuti naprijed?

TANOVIĆ: To je samo početak. Promjene koje mi želimo sprovesti su duboke, radikalne, one raskidaju s dosadašnjim načinom razmišljanja i ponašanja. Mi hoćemo moralnu reformu društva, hoćemo da promoviramo red i rad, hoćemo da potaknemo ljude da se drugačije odnose prema svojim sugrađanima, hoćemo da izgradimo snažne državne institucije, imamo spremne zakone koji će zaista pomoći da se pokrene proizvodnja, hoćemo suštinsku promjenu sistema edukacije… Ima toliko segmenata kojima su promjene potrebne, i smjena ljudi koji već dvadeset godina ništa ne rade je samo početak. Ono što mi kažemo je da ćemo svi osjetiti reforme, ali će njihovo sprovođenje upaliti svjetlo na kraju ovog mračnog nacionalističkog tunela u koji su nas ugurali prije 20 godina. BiH mora postati zemlja u koju ljudi dolaze da žive i rade a ne zemlja iz koje svako ko može bježi glavom bez obzira.

GLOBAL: Federalna televizija je nedavno donijela internu odluku o redukciji javnih ličnosti koje se nalaze na kandidatskim listama u njenim programima. To bi podrazumijevalo da se osobe iz svijeta kulture, sporta, biznisa ne tretiraju zbog eventualne favorizacije. Smatrate li da se na taj način zapravo diskreditiraju uspješne javne ličnosti koje se uglavnom nalaze na listama upravo Naše stranke i SBBBiH?

TANOVIĆ: Izmišljanje tople vode je naša specijalnost. Odnos državnih medija prema političkim strankama, pogotovo u godini izbora, stvar je koja je precizno i jasno riješena zakonima u normalnom svijetu. Mi u Našoj stranci ne tražimo poseban nego ravnopravan odnos medija prema nama. Nažalost, to dosad nije bio slučaj. Većina naših medija je ekonomski neodrživa i zbog toga svoj spas traže u vezivanju svoje uređivačke politike uz jednu od stranaka u vlasti, mislim i na poziciju i na opoziciju. Zbog toga Našu stranku doživljavaju kao opasnost po svoj dosadašnji način poslovanja. Mi smo svojim stavom u slučaju NTV99 jasno pokazali da javne medije vidimo kao nezavisne, a ne u stranačkom vlasništvu.

GLOBAL: Pretpostavljam da komunicirate s narodom. Osjećate li da su ljudi izmoreni dosadašnjom vlašću i da će se promjene ipak desiti?

TANOVIĆ: Ja ne komuniciram s narodom, ja sam dio tog naroda. I znam da nam je dosta ove i ovakve vlasti koja nas već dvadeset godina ponižava i vrijeđa svojim neradom i nekulturom. Došlo je vrijeme da ovu zemlju počnu preuzimati ljudi koji imaju viziju, koji žele bolje društvo od ovoga sadašnjeg. I upravo zato je važno da opet kažem, koalicija Naše stranke i Krsmanovićeve NSP je dokaz da je BiH moguća, da je i u FBiH i u RSu moguće pronaći ljude koje ne zanima politika međuetničkih sukoba, koji žele da svi građani dobro žive, da žive od svog rada i znanja, a ne od stranačkih i rodbinskih veza. Po prvi put od rata mi imamo šansu da zaustavimo kiprizaciju BiH i da stvorimo uvjete za bolju, evropsku budućnost svih građana BiH. Živimo kao taoci nacionalnih lidera već 20 godina i mi mislimo da je zaista došlo vrijeme da ih pošaljemo tamo gdje pripadaju i gdje se oni lično, očigledno, najbolje osjećaju, a to je u prošlost, u historiju koja, moram reći, nije slavna. Ako građani pokažu hrabrost, bolja budućnost može početi 3. oktobra.

GLOBAL: Jedan ste od rijetkih koji je Zapad zamijenio za BiH. Vjerujete u perspektivu ove države?

TANOVIĆ: BiH je nezamjenjiva, jedinstvena. Naš problem su političari-kriminalci. Ovo je divna zemlja. Ljudi, priroda, historija, Istok i Zapad… Naše različitosti su, po mom mišljenju, naše najveće bogatstvo, iako ih sadašnja vlast predstavlja kao neku smetnju. Ali BiH je postojala hiljadu godina. I ovaj kijamet će proći, prije ili kasnije. Naravno, bolje bi bilo da se nije ni desio, ali bolje da prođe što prije, recimo 3. oktobra. Anila Gajević (Global)