hamburger-icon

Kliker.info

Danijal Hadžović : Kolika je cijena neulaska ljevice u vlast?

Danijal Hadžović : Kolika je cijena neulaska ljevice u vlast?

Februar 06
15:49 2019

Od izbora u oktobru prošla su četiri mjeseca, a vlast na federalnom i državnom nivou još se ne nazire. Ključno pitanje koje je posljednjih sedmica isplivalo glasilo je – Kako će postupiti Bh. blok? Poznato je da su odmah poslije rezultata izbora tri stranke ljevice (SDP, DF i NS) odlučile formirati zajednički politički blok, koji je posljednjih dana biti u centru pozornosti.

Ova odluka omogućila im je, prije svega, da kao stranke koje dijele slične vrijednosti i svjetonazorenastupe kao najjači blok u Federaciji BiH i samim tim imaju u startu najjaču pregovaračku poziciju za formiranje nove vlasti, kao primjerice u Kantonu Sarajevu gdje su u koaliciji sa strankama desnog centra uspjeli formirati novu Vladu bez SDA i dobiti (za Našu strankupoziciju premijera. Ova većina pružala im je potencijalno i mogućnost da i u pregovorima za ulazak u novu vlast (više nivoe, federalni prevashodno) zahtjevaju mjesto premijera.

Ipak, problem se pojavio po pitanju koalicionih partnera.

BEZ KOALICIJE SNSD-HDZ NEMA VEĆINE

SDA u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH ima 27 zastupnikaHDZ BiH zajedno sa satelitima 16 zastupnikaBh. blok zajedno ima 32 (SDP 16, DF-GS 10 i NS 6). Za parlamentarnu većinupotrebno je 50 zastupnika.

Na državnom nivou neizbježno je koaliranje sa SNSD-om i HDZ-om (zbog hrvatskog kluba u Domu naroda), a na federalnom sa HDZ-om (opet zbog Doma naroda). Pred Bh. blokom našle su se tri opcije na stolu. Na federalnom nivou: ući u politički aranžman sa SDA i HDZ-om, koalirati sa HDZ-om i manjim strankama, ili ostati u opoziciji. Na državnom: ući u aranžman sa SDA, HDZ-om i SNSD-om, ići sa SNSD-om, HDZ-om i nekom manjom strankom, ili ostati u opoziciji.

Foto: Koalicija Čović-Dodik komotrolirat će većinu političkih kretanja u državi
Pošto bi koaliranje sa HDZ-om na federalnom nivou bez SDA zahtijevalo široku koaliciju stranaka, te budući da koaliranje na jednom podrazumijeva i aranžman za drugi nivo vlasti, ova opcija je u startu isključena (iako se generalni sekretar SDP-a Irfan Čengić do kraja zalagao za nju). Stoga je ključno pitanje postalo da li ići u aranžman sa SDA (+HDZ-om na federalnom i HDZ-om i SNSD-om na državnom), ili ostati u opoziciji?

Po ovom pitanju Bh. blok se na kraju duboko podijelio.

Nije tajna da je DF bio spreman za ulazak u vlast. Naša stranka je, s druge strane, postavila jasan ultimatum da oni ni po koju cijenu „neće koalirati s nacionalnim strankama“ te da ukoliko SDP i DF to učine smatrat će takav čin napuštanjem Bh. bloka. SDP se, pak, duboko podijelio: na jednoj strani našli su se stariji članovi, poput Mire Lazovića i tuzlanskog odbora predvođenog Enverom Bijedićem koji su željeli ući u vlast, nasuprot sarajevskih mladih lavova Irfana Čengića, Saše Magazinovića i Damira Mašića (u čijem je kantonu SDP na izborima doživio potop, završivši tek kao četvrta stranka), koji su bili odlučni da odsudno zaustave ulazak SDP-a u vlast sa SDA.

Nakon jučerašnjeg sastanka prevagu je odnijela osovina NS–pola SDP-a. Tako su partije Bh. bloka i zvanično saopštile – definitivno neće ulaziti u vlast s nacionalnim strankama.

Istina, pozitivna strana ove odluke je što im ona omogućava da ostanu principijelni, održe svoje predizborno obećanje da neće koalirati s nacionalnim strankama, djeluju kao konstruktivna opozicija te pokušaju sačuvati jedinstvo Bh. bloka u narednim godinama. Također, dosadašnja historija pokazuje da stranke koje su koalirale sa SDA na kraju nisu završavale dobro.

To su na svojoj koži osjetili svi: od Stranke za BiH, preko SDP-a, do SBB-a. Nakon koaliranja sa SDA, sve ove partije bi na izborima – prije ili kasnije –doživjele potop. Također, u vladama je dominantnu ulogu tradicionalno vodila SDA kao očito neko koje je puno iskusniji u bh. političkom sistemu i vođenju političke igre, zbog čega njihovi koalicioni partneri, s jedne strane, ne bi uspijevali provesti gotovo ništa od obećanih mjera, a s druge bi postali duboko kompromitovani kod svojih glasača.

DA LI JE KS BITNIJI OD DRŽAVE

Negativna strana neulaska u vlast je u prvom redu to što se stranke ljevice sada i definitivno odriču mogućnosti da bilo šta od svojih političkih ciljeva i obećanja pokušaju provesti u praksi s pozicije vlasti. Također, ovom odlukom otvaraju se širom vrata ulasku u vlast SBB-a – uz veću cijenu. S obzirom na poznate bliske odnose Radončića s Dodikom i Čovićem, u trenutku kada Dodik otvoreno najavljuje da ima spremno otcjepljenje, a Čović ucjenjuje izbornim zakonom, pitanje je da li je odgovorno prepustiti partnersku poziciju SBB-u u takvom prilično kompleksnom trenutku za državu.

I treća problematičnost ove odluke koja se nameće je opstanak same Vlade Kantona Sarajevo, u koju su pojedine stranke Bh. bloka, poput NS, uložile sve napore. Naime, izvjesno je da će kroz aranžman za formiranje vlasti na federalnom i državnom nivou SDA htjeti iskoristiti priliku da sruši trenutnu Vladu u Kantonu Sarajevo. Naravno, jasno je da će s tim ciljem SBB-u ili još nekim strankama SDA biti spremna ponuditi unosnije pozicije od onih koje trenutno drži, a oni više ne bi imali nikakvog razloga da ih odbiju. To bi na kraju, vrlo lako, ljevicu moglo dovesti do toga da izgubi vlast i u svojoj samoproglašenoj svetoj političkoj kravi – Kantonu Sarajevo!

Foto: Sve su prilike da će Radončić ponovo u vlast sa Izetbegovićem

Problem se također javlja i u vezi sa srpskim delegatima u Domu naroda. Jasno je da je za svaku odluku potrebna trećina glasova iz svakog etničkog kluba, a bez srpskih glasova iz Bh. bloka široko su otvorena vrata SNSD-u da sada po prvi put dobije i potpredsjednika Federacije BiH, i možda čak – uz lobiranjeHDZ-a – pokuša ući u novu federalnu Vladu. No, ne treba smetnuti s uma da mnogi dijelovi Bh. bloka, poput već spomenutog Bijedića, po svaku cijenu žele ući u vlast, te da među strankama bloka ne postoji konsenzus oko čitavog niza pitanja, što otvara pitanje hoće li uopšte ova koalicija uspjeti opstati.
Kada se sve sabere i oduzme, najveća prednost odbijanja ljevice da uđe u vlast jeste privremeno čuvanje jedinstva Bh. bloka i „čistog obraza“ kod glasača, zbog kojeg će se moći nadati dobrom rezultatu na sljedećim izborima.

Ipak, pitanje je da li to nadmašuje negativnosti koje donosi ovakva odluka? Naime, iako se od pojedinih analitičara moglo čuti da ova odluka predstavlja „početak kraja nacionalnih stranaka“, procijenite sami koliko ta izjava može biti realna kad se uzme u obzir da u RS-u nacionalne stranke uživaju plebiscitarnu podršku, da Hrvati u BiH u ogromnoj većini glasaju za nacionalne stranke, da SDA tradicionalno osvaja između 250 i 300 hiljada glasova, a da sve stranke ljevice zajedno nikad nisu imale više od 250.000 glasova.

Danijal Hadžović (Inforadar)

Podijeli

Jedan komentar

  1. Trpko
    Trpko Februar 07, 08:42

    Uzeti Kantone i opštine -znači uzeti glasačke kutije pod kontrolu.Federacija da prodiše demokratijom i socijalnom pravdom.

    Odgovori

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *