Kliker.info

Europska Unija je dobila novi temeljni dokument – Reformski ugovor koji će biti potpisan 13. novembra u Lisabonu, gdje su čelnici Unije na dvodnevnom sastanku na vrhu konačno i uspjeli dogovoriti posljednje detalje uređenja Unije.  Time je EU napokon izišao iz institucionalne krize koja je kulminirala 2005., kada su Francuzi i Nizozemci na referendumu odbili prihvatiti europski Ustav. Novim ugovorom Unija je dobila predsjednika i visokoga predstavnika za vanjsku politiku.- Uspjeli smo dogovoriti novi ugovor – Lisabonski ugovor. Sada s povjerenjem možemo gledati u budućnost – rekao je portugalski premijer i predsjedatelj Europskoga vijeća Jose Socrates na konferenciji za novinare nekoliko minuta nakon postignutoga dogovora. Tako je nakon šest godina bavljenjem unutarnjim pitanjima Unije, prema riječima predsjednika Europske komisije Jose Manuela Barrosa, došlo do prekretnice. – Dosta smo se bavili sami sobom. Sada je vrijeme za reforme koje građani od nas očekuju – istaknuo je danas Barroso. Socrates i Barroso Lisabonski su ugovor proslavili šampanjcem, nazdravljajući s ostalim uropskim liderima, osobito poljskim predsjednikom Lechom Kaczynskim koji je i na ovaj summit stigao s posebnim zahtjevima, ali mu je portugalsko predsjedništvo dalo ponudu koju nije mogao odbiti. Kompromis iz Ioannine, za koji su Poljaci tražili da uđe u tekst ugovora, bit će dodan kao protokol, imat će obvezujući karakter i moći će se mijenjati samo jednoglasno. Riječ je o odredbi koja skupini zemalja kojima malo glasova nedostaje do blokirajuće manjine daje pravo da odgode donošenje odluke na rok od nekoliko mjeseci. Premda postoji još od 1994., kompromis iz Ioannine nikada do sada nije iskorišten. Osim tog ustupka, Poljska je već na lipanjskom summitu uspjela izboriti da se novi sustav odlučivanja dvostrukom većinom ne primjenjuje odmah nakon stupanja na snagu novog ugovora, nego poslije 2014. godine. Sustav dvostruke većine, naime, omogućava lakše donošenje odluka pa odluke u Vijeću EU prolaze ako za njih glasuje 55 posto zemalja članica koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva Unije.  – Dobili smo sve što smo htjeli – zadovoljan je bio Kaczynski.
Velikom preprekom u postizanju dogovora pokazali su se i Talijani koji su u Lisabon došli nezadovoljni brojem mjesta u Europskom parlamentu. Kompromis je postignut tako što su dobili dodatno mjesto, ali se time nije povećao Ugovorom limitirani broj od 750 mjesta jer je određeno da se predsjednik EP-a ne broji kao član. Talijani su tako opet uspjeli uspostaviti paritet s Britancima pa će obje zemlje imati po 73 zastupnika, a Francuskoj su pripala 74 mjesta.Rješenje je pronađeno i za Bugare kojima je dopušteno da i dalje zajedničku valutu pišu “evro”.Nakon ratifikacije u 27 zemalja članica, Lisabonski ugovor trebao bi stupiti na snagu 2009. i, što je važno za zemlje koje pretendiraju na članstvo, među kojima i Hrvatsku, omogućuje daljnje proširenje Unije. Sadašnji sporazum iz Nice sastavljen je, naime, za 27 članica. Glavnina ovoga ugovora dogovorena je još na lipanjskom summitu EU u vrijeme njemačkoga predsjedanja, kada se strogo vodilo računa da u njega ne uđu odredbe koje bi ga definirale kao Ustav. Novost Ugovora je uvođenje funkcije predsjednika Europskog vijeća, kojemu mandat traje dvije i pol godine, a propao je pokušaj uvođenja ministra vanjskih poslova pa je kao kompromis s Britancima određeno da će to biti visoki predstavnik za vanjsku politiku koji će ujedno biti i potpredsjednik Komisije. Velika Britanija je na lipanjskom summitu dodatno izborila za sebe izuzeća u području pojačane policijske i pravosudne suradnje, a na nju se neće odnositi ni odredbe iz Povelje o temeljnim pravima kojima su zagarantirana široka prava na štrajk. – Ovo je povijesni sporazum koji EU daje sposobnost za djelovanje u 21. stoljeću – zaključio je predsjednik Europske komisije Barroso. (Kliker .info-JL)