hamburger-icon

Kliker.info

Costas Lapavitsas : Svijet poslije kapitalizma i smrt kredita kakve poznajemo

Costas Lapavitsas : Svijet poslije kapitalizma i smrt kredita kakve poznajemo

17 Avgusta
19:24 2012

Rob ste bankovnog kredita? Nemate za fakultet? Nekome iz vaše obitelji treba skup lijek? Problem je, dakako, novac, no postoji rješenje i do njega su tek dva koraka koja ovdje predstavlja ugledni profesor ekonomije. I ne, ovo nije novost, riječ je, tvrdi, o isprobanoj metodi.  Ugledni profesor ekonomije Costas Lapavitsas prezentirao je model oslobađanja svjetskog stanovništva od okova novca i kredita, koji je po njemu krajnje jednostavan, izvediv, a neki njegovi dijelovi su itekako dobro uhodani u suvremenom svijetu."Svijet poslije kapitalizma bi transformirao novac i kredite iz vanjskih sila koje oblikuju živote pojedinaca u instrument koji služi narodu", navodi u videouratku koji je objavio Guardian.

Potrebno je poduzeti dva važna koraka da bi se umanjila moć novca, navodi. "Proširenje opskrbe ključnim dobrima i uslugama – stanovanje, obrazovanje, zdravlje, penzije i osiguranje, to bi trebalo biti dostupno svima, kao prava", navodi kao prvi korak."Činjenje informacija, medija, glazbe i drugih dobara praktički besplatnim za potrošače, kroz internet", drugi je korak, zbog kojega bi "kreativni međuljudski odnosi procvjetali, dala bi se veća dubina umjetnosti, što bi proizvelo veću pravednost i jednakost i veću participaciju ljudi u literaturi, glazbi, kazalištu i svim stvarima koje ljudskom postojanju daju boju".

Nije nerealistično ni nepoznato

Dakle, ne postoji ništa nerealistično u ovome, a elementi ove ideje već postoje u kapitalističkom društvu, nastavlja, obrazlažući da su to već postojeći besplatan pristup dobrima preko interneta ili zdravstveno osiguranje koje plaća država.Novac bi u novom društvu postao uglavnom praktično sredstvo za računovodstvo i dostavu dobara i usluga ljudima u društvu. Istovremeno, novac bi pružao mogućnost izbora, jednom kada su pokrivene sve osnovne potrebe pojedinca, za nabavu odjeće, hrane, odmora i drugih stvari od privatnog sektora, navodi on."Postojale bi javne banke, koje bi nudile sigurnost za štednju, dok bi se javni mirovinski fondovi financirali prema izboru uplatitelja – pojedinac bi odlučivao koji dio prihoda želi ostaviti za starost", govori Lapavitsas.Moderne banke, dodaje, već raspolažu bazama podataka i statističkim podacima kojima mogu ocijeniti kreditnu sposobnost ogromnog broja pojedinaca, ali ih koriste zbog špekulativnih zajmova, što je i dovelo do ove krize.

Toksična uloga novca u društvu danas
 
Novo bi društvo ovakve informacije koristilo za prilagođavanje potrošnje sukladno izboru pojedinca, bez špekulacija, smatra Lapavitsas, zaključujući da bi se poduzimanjem ovih koraka eliminirala "toksična uloga novca" u društvenim, političkim, moralnim i etičkim pitanjima. Znale bi se stvarne vrijednosti ljudi, a demokracija, kultura, međuljudski odnosi bili bi oslobođeni od uloge novca i bila bi im dana nova, dublja sloboda.Pristup novcu i kreditima je, naime, najmoćniji faktor u socijalnoj stratifikaciji i on uzrokuje društvene nejednakosti, a ne mjesto rođenja, religijska uvjerenja, važnost dužnosti koju netko obnaša ili intelektualna moć. . Novac i krediti oblikuju demokraciju – utječu na izbor zastupnika, kulturalne trendove, oni kalupe moral, kupuju društveni utjecaj, osobnu sofisticiranost, pa čak i fine emocije, što je potpuno pogrešno. Novac ne bi smio biti mjerilo ljudske vrijednosti i društvenog uspjeha, osnovna je poruka ovog poziva na društvenu transformaciju.

Desetljećima proučava vezu između financija i razvoja
 
Lapavitsas je asistent dekana i stalni profesor ekonomije Studija orijentalnih i afričkih studija (SOAS) londonskog sveučilišta, gdje predaje Ekonomski razvoj i financijske sisteme te Marksističku političku ekonomiju i svjetski razvoj. Bavi se istraživanjem veze između financijskog sustava i razvoja, strukture financijskog sustava, a u radu je posebnu pozornost posvetio funkcioniranju japanskog financijskog sustava te tržišnim i netržišnim odnosima u financijskom sustavu. Autor je brojnih članaka, a sam je izdao tri knjige od 1999. godine naovamo koje se bave krizom, tržištem, novcem, kreditima i političkom ekonomijom. (Kliker.info-Net)

 

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku