Britanski historičar Hoare: Genocid nije počinjen samo u Srebrenici!
Zločinački pokolj u Srebrenici jedan je od najbolje i najviše dokumentiranih genocidnih djela u historiji čovječanstva! Postoji tačan broj ubijenih i tačno znamo imena i prezimena žrtava. Postoje precizna svjedočenja preživjelih, ali i samih počinilaca. Pokolj u Srebrenici bio je samo jedan genocidni akt šireg genocida koji je počinjen u BiH!Ovo je u intervjuu za "Dnevni avaz" izjavio ugledni britanski historičar s Univerziteta Kingston u Velikoj Britaniji dr. Marko Atila Hoare (Attila).
Planirani masakr
Kao vrstan poznavalac prilika, pogotovo u periodu agresije na BiH, Hoare je za naš list ukazao na nepobitne činjenice, a to je da se planirani masakr u Srebrenici ne može tretirati kao čin odvojeni od, kako ga je on nazvao, bosanskog genocida.
– Srbija i bosanski Srbi – nacionalisti, organizirali su i proveli genocid u cijeloj BiH od proljeća 1992. godine, od Prijedora prema Višegradu. To je bio pokušaj da se uništi bošnjačka zajednica, a što su pretvorili u djelo i u Srebrenici. Izuzimanje samo Srebrenice za ono što se dešavalo u BiH, značilo bi nemogućnost razumijevanja karaktera genocida u ovoj državi. Imajte na umu da su srpske snage pogubile više Bošnjaka u Podrinju 1992. nego 1995. godine – izjavio je ovaj britanski historičar za naš list.
Cijeli svijet danas gleda na 17. godišnjicu obilježavanja genocida u Srebrenici. Nažalost, još imamo neku vrstu historijskog revizionizma o Srebrenici. Političari iz RS još ne žele priznati historijske činjenice, niti to čini zvanična politika u Srbiji. Koji su razlozi?
– Vodstvo RS, s Miloradom Dodikom na čelu, radi na završetku podjele i uništenju BiH, odnosno na uspostavi RS kao samostalne države. Priznavanje genocida u Srebrenici kočilo bi te njihove ciljeve, jer bi ozvaničilo tvrdnje da je ovaj entitet utemeljen na genocidu, čime bi bio nelegitiman. U isto vrijeme, Dodikov režim nastoji provocirati Bošnjake vrijeđajući njihova sjećanja na pokolj u Srebrenici, a kako bi se stvorilo više sukoba koji će ubrzati uništenje Bosne. Što se tiče Srbije, ta zemlja rastrgana je između proevropske, dakle reformističke struje, i zaostale nacionalističke.
Mislite li da bi međunarodna zajednica, to jest službeni Vašington i Brisel, trebali biti strožiji prema onima koji ne priznaju genocid?
– Srbija je u svojoj parlamentarnoj deklaraciji iz 2010. godine prepoznala genocid. No, novi srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić nedavno je vratio stvari unatrag negirajući genocid. Srbija je suverena država, tako da je do njenog vlastitog predsjednika Vlade ili Skupštine da li da prizna genocid ili ne. Ako ostane dvosmislena u vezi s ovim pitanjem, neće napredovati prema EU. Do Srbije je želi li biti dio evropske porodice, ili se želi vratiti na samonametnutu izolaciju u Miloševićevom periodu.
Je li, onda, moguće očekivati da Srbija doživi svojevrsnu katarzu o genocidu u BiH?
– Prihvatanje činjenice o genocidu u Srbiji, kao i u nekim drugim zemljama poput Grčke i Rusije, bit će spor proces. Zbog toga je važno da ljudi izvan Srbije podupiru sjećanja na genocid i podržavaju hrabre srpske demokrate koji govore o tome. Zbog toga EU ne smije dopustiti priključenje Srbije dok god njeno vodstvo niječe genocid u Srebrenici.
Bošnjački političari svom narodu trebaju osigurati budućnost
Mislite li da bošnjački političari vrlo često iskorištavaju važnost Srebrenice za vlastite političke svrhe?
– Mislim da se bošnjački političari i intelektualci previše fokusiraju na prošlost, genocid i stradanja, a ne čine dovoljno odlučnih koraka kako bi osigurali pravednu i sigurnu budućnost bošnjačkog naroda. Čini mi se da je za mnoge bošnjačke političare lakše da se usredsrijede na bošnjačke žrtve – sjećanje na genocid i rat – nego da razviju koherentnu strategiju da se odupru opasnostima s kojima se suočava njhov narod. Amil Dučić (Dnevni avaz)
Komentari