Božo Ljubić: Ugledne tvrtke hoće koncesiju na koridoru 5C
Koridor 5C u duljini od 336 kilometara, kojemu gravitira oko dva milijuna ljudi, ključni je strateški projekt u BiH, ali gradnja zasad ide sporo. U intervjuu Večernjem listu ministar komunikacija i prometa Božo Ljubić govori o izgradnji koridora, potrebnim financijskim sredstvima i modalitetima izgradnje, ali i ostalim bitnim djelatnostima ministarstva kojemu je na čelu, ali i osporava ocjene po kojima je njegovo ministarstvo najgore u Vijeću ministara.
VL: Izgradnja koridora 5C do sada je tekla zahvaljujući kreditnim sredstvima, koji su drugi modaliteti financiranja i može li se cesta graditi brže od dosadašnje prakse?
LJUBIĆ: Koridor je generator sveukupnog razvoja BiH, a ujedno je i jedini paneuropski koridor, uz rijeku Savu, koji dotiče BiH. Treća stvar je cijena toga koridora, a ona je oko sedam milijardi maraka. Koridor je potrebno što prije sagraditi te se mora sagledati potencijal koji BiH ima te odrediti model financiranja. Studija izvodljivosti, koju su relevantne svjetske i europske institucije ocijenile kao jako kvalitetan dokument, predlaže financiranje koridora po principu javno privatnog partnerstva. To znači da dio koridora gradi država, odnosno entiteti iz vlastitih sredstava, ali da se glavnina koridora radi po principu koncesije. Činjenica da se sada razgovara o potencijalnim kreditorima i da su pojedini krediti prihvaćeni ni na koji način ne kolidira s osnovnom strategijom izgradnje koridora. Ovo što je sagrađeno i što će biti sagrađeno zahvaljujući kreditima je taj dio koji BiH ulaže u koridor, no ja sam uvjeren da kvalitetnog i brzog dovršetka koridora neće biti bez koncesijskog pristupa.
VL: Postoje li zainteresirane tvrtke za koncesije za gradnju koridora?
LJUBIĆ: Raspisan je poziv za izražavanje interesa za izgradnju na koji su se javile relevantne svjetske tvrtke. Sljedeći korak trebao bi biti usvajanje odluke u državnom Parlamentu o svrsi i obujmu koncesije. Nakon toga bi mogli stupiti u raspisivanje natječaja za dodjelu koncesija. Dakle, imamo dobar pristup, kvalitetnu dokumentaciju, imamo ugovore za izradu glavnog projekta i na koncu ima zainteresiranih strana i novca u svijetu kojim bi se mogao sagraditi koridor. Sada treba postići politički konsenzus da se pristupi brzoj realizaciji projekta
VL: Ranije su se spominjala i sredstva od privatizacije državnih poduzeća, kao i sredstva od pristojbi iz prodaje goriva. Što je s tim?
LJUBIĆ: Ukupna sredstva od privatizacije telekoma, energetskog sustava i ostalog procijenjena su na oko četiri milijarde maraka. Ako bi sve to uložili u koridor i dalje bi bilo nedovoljno. Dio se može izdvojiti i iz tih izvora, a ne treba zaboraviti i ostale ceste u državi. Što se tiče izdvajanja iz goriva, tu će odluku morati donijeti Vijeće ministara. Sadašnja izdvajanja su premala, kreću se nominalno oko 15 pfeniga, a praksa europskih zemalja je iznad 30 pfeniga, dok je u Hrvatskoj čak i 45 pfeniga. Ne bih licitirao brojkama, ali izdvajanja iz goriva svakako se moraju povećati.
VL: Najavljeni su projekti e-governmenta, dodjele UMTS dozvola. Ima li još noviteta u oblasti informatizacije društva?
LJUBIĆ: Na Vijeću ministara je prijedlog Zakona o Agenciji za informacijsko društvo, koja bi trebala biti okosnica svih događanja vezanih za projekt informatizacije društva. Trenutačno je najaktualniji projekt elektronske vlade, na kojem se započelo raditi prije četiri godine, ali nije odgovarajuće vođen. Mojim dolaskom u ministarstvo uspostavili smo upravljačku strukturu toga projekta, gdje sam se ja formalno prihvatio biti na čelu toga projekta, ali smo okupili čitav niz relevantnih stručnjaka koji će projekt izvesti do kraja. Za početak će biti instaliran u Vijeću ministara, ali u konačnici taj projekt mora pokazati rezultate na svim razinama i u svim segmentima društva.
VL: Vaše je ministarstvo CCI proglasio najgorim u Vijeću. Kako to komentirate?
LJUBIĆ: Nevladine organizacije, naravno, imaju pravo iznositi svoje mišljenje i stavove. Do sada nisam na to reagirao iako smatram da ta ocjena nije točna. Mišljenja sam da je moje ministarstvo postiglo natprosječne rezultate u ovom razdoblju, kad smo pokrenuli čitav niz projekata. Istina je da neki zakoni koji su bili planirani, a na osnovi čega je CCI iznio takve ocjene, još nisu usvojeni. No, svi su ti zakoni u proceduri po nekoliko mjeseci i razlog njihova neusvajanja je moje inzistiranje da se nadopune, gdje sam se na neki način sukobio s entitetskim viđenjima i nije bilo moguće usvojiti ih. Moja odgovornost u tome je što sam bio tvrdoglav i tražio da zakon sadrži neku supstancu, a ne da se usvoji reda radi. T.Kvesić (Večernji list)
Komentari