hamburger-icon

Kliker.info

Bosanskom pameću do američkog sna

Bosanskom pameću do američkog sna

10 Maja
11:45 2007

Godinu dana nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, u vrijeme kada se u Sarajevu lakše mogao nabaviti minobacač nego kvalitetan kompjuter i kada su pojmovi "internet", "softver" ili "veb stranica" Bosancima i Hercegovcima bili upravo to – pojmovi, tri brucoša Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu otvorili su "Atlant BH", firmu za izradu veb stranica.Jedanaest godina poslije tri studenta vizionara imaju fakultetske diplome. Njihova firma "Atlant BH" zapošljava 18 ljudi, od čega 16 inženjera, programera sa završenim elektrotehničkim ili prirodno-matematičkim fakultetom. Zahvaljujući bosanskoj pameti, firma "Atlant BH" direktno je u Sjedinjene Američke Države izvezla softvere u vrijednosti od nekoliko miliona KM, a trenutno rade softver za najveće svjetske firme, među kojima je i automobilski gigant BMW. Danas svi imaju plate nepojmljive "običnim smrtnicima".Meša Selimović jednom je kazao da se sve velike stvari dešavaju ili iz inata ili slučajno. U njihovom slučaju riječ je o kombinaciji pameti i malo (zaslužene) sreće."Iako tada niko pojma nije imao o Internetu, mi smo se nadali da će kad-tad ljudi uvidjeti važnost ovog medija i da bi mi kao jedina takva firma u BiH mogli od toga profitirati. Na početku tu nije bilo skoro nikakve zarade i više je to bila naša zafrkancija. Poneki honorarčić bi se digao, od kojeg bi i mi, a i naši roditelji, koji su nas finansirali na fakultetu, imali hajra", prisjeća se početaka Damir Ibrišimović, direktor i suvlasnik firme "Atlant BH". Damir je 1996. godine imao 24 godine, dok su njegovi partneri i suvlasnici sajta, Milad Čerkić i Emir Salkić, tada bili dvadesetogodišnjaci.

Nakon maila iz SAD ostvarili "američki san’    Kao pioniri Interneta u BiH, Damir, Milad i Emir prve poslove su radili za hotele u BiH čiji su menadžeri imali sluha za ovaj medij. Uradili su prvu internet stranicu za "Koka Kolu" u BiH, pa čak i oficijelni sajt za samit Pakta stabilnosti u jugoistočnoj Evropi koji je 1999. godine održan u Sarajevu. U dogovoru sa gradom Sarajevom, načinili su interaktivnu mapu grada koja je bila prva takve vrste u ovom dijelu Evrope."To je bio naš autorski projekat. Sarajevo navigator je aplikacija pomoću koje se na jednostavan način može naći sve što neupućeni treba da zna o Sarajevu. Međutim, istinski proboj u tim godinama nismo doživjeli. Jednostavno u BiH nije bilo sluha za ovakve stvari. Skoro pa smo obijali vrata pokušavajući ljudima otvoriti oči, ali rijetko ko je shvatao da je to važno ili dobro", kaže Ibrišimović.Dok su ova tri "kompjuteraša" životarili, uzaludno čekajući proboj Interneta u BiH, 2002. godine e-mailom im je došla poruka koja je promijenila njihove živote. Bukvalno su ostvarili "američki san" i postali respektabilni izvoznici bh. pameti."To kad pričamo zvuči kao da lažemo, jer ispada nevjerovatno. Na mail smo dobili poruku od firme ‘Map Netvork’ iz SAD. Ukratko, oni su kazali da su slučajno primijetili naš rad na Internetu, da im se dopada i da bi voljeli da radimo softver za njih", kazao je Ibrišimović, istakavši da je ta saradnja nastavljena do danas nevjerovatnom ekspanzijom.Samo nekoliko godina nakon toga, inženjeri firme "Atlant BH" su, po urneku Sarajevo navigatora, izradili softver za mape koji se koristi na oficijelnom sajtu američkog "Superbowla" (finala američkog fudbala), najvećeg i marketinški najplaćenijeg godišnjeg sportskog takmičenja u svijetu! Mape koje su izradili u Sarajevu koristi i "US Today", jedan od najvažnijih američkih medija. Čak 120 turističkih zajednica u SAD koristi mape izrađene na softveru koji je proizvod bosanskohercegovačke pameti. Tako ako otvorite zvanični sajt Vašington DC i virtualnu mapu u kojoj su ucrtane sve pogodnosti američke prijestolnice znajte da je i to rad ovih bh. informatičara!

"Amerikanci" ne pitaju za cijenu  U međuvremenu, za samo nekoliko godina američka firma "Map Network", poslodavac "Atlanta BH", je od firme koja se bavila izradom printanih mapa i pravljenjem atlasa prerasla u «"ozbiljnog igrača" na američkom tržištu. Moćni "Navteq", za kojeg naš sagovornik kaže da je za virtualne mape isto što i "Microsoft" za operativne sisteme, kupio je "Map Network" za velikih 37,5 miliona dolara."Do danas smo razvijajući taj softver stekli povjerenje američkih poslodavaca, tako da se naš posao i profit svake godine utrosrtučuje, pa čak se povećava i za pet puta. S obzirom da je ‘Map Netvrok’ sada u vlasništvu NAVTEQ-a, koji je, ilustracije radi, kreator svih navigacijskih mapa u automobilima na svijetu, nama se otvaraju nove mogućnosti", govori Ibrišimović.Objašnjava da poslovni Amerikanci samo traže da ima se uložena sredstva isplate. Prvo su im davali "mrvice", pa sve više."Kada je nešto dobro nema cjenkanja. Nadam se da ćemo uskoro doći u situaciju da kažu: ‘Treba nam taj i taj projekat i imamo budžet od 10 miliona dolara. Možete li to uraditi?’ Mi ćemo biti spremni", zaključuje Ibrišimović.Iako je to, kako kaže, poslovna tajna, njihov izvoz softvera iz BiH iznosi više miliona KM. U svojim počecima "Atlant BH" je trebalo da bude firma koja će se baviti bosanskim internetom, a danas gotovo isključivo rade za strance. Samo 0,5 posto profita ostvaruju u BiH."Sve je krenulo od popunjavnja džeparca. Tada nismo imali neku posebnu viziju, a sada smo u mogućnosti da ozbiljno razmišljamo o tome da čak i samostalno radimo projekte za najveće svjetske firme, poput BMW-a ili ‘Mekdonaldsa’. Mi smo faktički američki radnici, a nova tehnologija nam omogućuje da svoj proizvod prodajemo bez ganjanja viza", zaključuje Ibrišimović priču o američkom snu ostvarenom zahvaljujući bosanskoj pameti.

Konkurs za radno mjesto non-stop  Direktor "Atlanta BH" ističe da je u ovoj firmi permanentno otvoren konkurs za radna mjesta. Stručnjaci informatičari i školovani programeri dobrodošli su i zagarantovan im je posao."Naš plan je da 2007. godinu završimo sa 35 uposlenih. Inače, firma posljednjih godina ima konstantu u radu. Za jedan uspješno obavljen posao imamo tri do pet novih narudžbi", kaže Ibrišimović, istakavši da je planom razvoja ‘Atlanta’ predviđeno da do kraja 2008. godine imaju 80 zaposlenih, od kojih će većina biti visokokvalifikovani kompjuterski stručnjaci. Problem za njih, kao i za druge informatičke kompanije u BiH, jeste nedostatak mladih stručnjaka i studenata."Sramota je da BiH nema pravog fakulteta za informatiku. To je sada na elektrotehničkim i prirodno-matematičkim fakultetima. Tamo nema dovoljno studenata, a pravnika se upisuje na hiljade. Nama je problem zaposliti kvalitetnog informatičara, tako da smo primorani da regrutujemo i studente sa završnih godina", ističe Ibrišimović.   (Kliker.info/NN)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *