hamburger-icon

Kliker.info

Bivši novinari tužit će “Oslobođenje” zbog “lopovske privatizacije”

Bivši novinari tužit će “Oslobođenje” zbog “lopovske privatizacije”

28 Novembra
01:38 2006

Novinari koji su radili u «Oslobođenju» i po nekoliko desetljeća i doprinijeli da oval trenutno posrnuli list postane svojevrsni «brend name» unutar bosanskohercegovačkog novinarstva, ogorčeni su činjenicom da su posve zaobiđeni prilikom raspodjele i privatizacije nekoć goleme imovine lista. Zaobiđeni su, kako se tvrdi, ljudi poput Muhameda Brace Džemidžića, Žarka Janjića, Zorana Kurtovića, Zlatka Dizdarevića, Minje Bojanića, te stotina drugih koji su svojim radom stvarali imovinu koju je prvo privatizirana slovenska «Kmečka družba», a nedavno preuzela spomenuta Sarajevska pivara, odnosno Fabrika duhana Sarajevo Podsjetimo, u službenom priopćenju o preuzimanju, objavljenom početkom rujna, priopćeno je kako su Sarajevska pivara i Fabrika duhana Sarajevo dali garanciju i stabilnost «Oslobođenju», te da su dali jamstva da će omogućiti da list «kao i do sada, ostane visokoprofesionalni nezavisni dnevnik, otvoren za dijalog». Na Skupštini dioničara «Oslobođenja» održanoj 11. rujna usvojen je paket mjera, s ciljem saniranja poslovanja i omogućavanja novih investicije, razvoj samoga dnevnog lista, ali i pokretanje novih projekata. Nigdje, međutim, nisu spomenuti bivši novinari, kojima nije omogućeno da kupe dionice «Oslobođenja». Naime, prije nekoliko godina, kada je na račun upravo uposlenika kuće, podignut kredit za oporavak dnevnika, dionice su podijeljene, odnosno omogućena je kupnja praktično samo onima koji su tom trenutku radili u «Oslobođenju»
Neki od zaobiđenih ovo nazivaju krajnje «sumnjivom aktivnošću», «skandalom bez presedana», pa i «lopovskom privatizacijom». Moguće je da su ove oštre riječi plod ogorčenosti, a tek će se doznati ima li za njih stvarnoga osnova. U kuloarima se optužuje «vječni» predsjednik Nadzornoga odbora Salko Hasanefendić, kao glavni kreator cijele ove rabote. Navodno je on imao ulogu i prilikom rasprodaje u bescjenje imovine lista, poput prostorija dopisništava. Kako tvrdi izvor Pincom.info, na sumnju upućuje i činjenica da je bosanskohercegovački poduzetnik iz Njemačke Temin Dedić, koji se smatrao vrlo bliskim Hasanefendićevim suradnikom, u rujnu prodao oko 8 i pol tisuća dionica «Oslobođenja» Sarajevskoj pivari. Dedićev paket dionica činio je 9,01 posto dioničkog kapitala i bez njega Sarajevska pivara ne bi mogla doći u posjed većinskog paketa dionica «Oslobođenja». Određeno čuđenje je iskazano i zbog interesa njemačkog WAZ-a za preuzimanje sarajevskog lista, o čemu se govorilo tijekom ljeta. Gospodina Hasanefendića, čiju smo izjavu također željeli dobiti, nismo uspjeli kontaktirati, budući da je «službeno odsutan». No, podsjetimo na njegov raniji komentar kada je rekao da  je promjena u strukturi vlasništva za Oslobođenje dobro rješenje, te da su Sarajevska pivara i FDS, dvije ugledne kompanije koje «imaju jasno profiliranu politiku prema najuglednijem i najstarijem dnevniku u BiH». U svakom slučaju, neki od bivših radnika su kako se čini «ostali kratkih rukava» pa sada razmišljaju o tužbi ili pokušaju nagodbe s novim vlasnikom Himzom Selimovićem.


(Pincom.info)

Senka Kurtović: Znam za nezadovoljstvo bivših novinara

 

 

Za komentar smo zamolili i glavnu urednicu «Oslobođenja» Senku Kurtović. Ona je za Pincom.info kazala da je, neslužbeno, upoznata s nezadovoljstvom bivših novinara lista, no da ona nije prava osoba koja bi mogla komentirati pitanja koja se odnose na strukturu vlasništva «Oslobođenja». Kurotvićeva  je dodala da ona osobno nema dionica «Oslobođenja», odnosno da je one dionice koje je kupila prije nekoliko godina, u međuvremenu prodala, tako da je ona u statusu uposlenice a ne suvlasnice lista. Na kraju, čini se da bi eventualni «slučaj» s bivšim novinarima mogao baciti sjenu  na pokušaje i planove «Oslobođenja» da ostvari značajniji utjecaj i preuzme veći udjel na tržištu kojeg sada suvereno kontrolira Radončićev «Dnevni avaz». Naime, jedan od glavnih aduta «Oslobođenja» upravo je višedesetljetna tradicija lista.

 

 

 

 

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *