Kliker.info

Lideri zemalja Zapadnog Balkana potpisali su u četvrtak u Berlinu tri regionalna sporazuma koji će omogućiti slobodno kretanje s ličnim kartama u regiji, priznavanje visokoškolskih kvalifikacija i profesionalnih kvalifikacija za doktore medicine, stomatologe i arhitekte.

Sporazume su potpisali premijer Albanije Edi Rama, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija, premijer Crne Gore Dritan Abazović, premijer Kosova Albin Kurti, predsjednik Vlade Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski i premijerka Srbije Ana Brnabić.

Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell ocijenio je da su tri sporazuma potpisana u okviru zajedničkog regionalnog tržišta ključna za ekonomsku otpornost.

“Zapadni Balkan mora biti stabilan, ne bi trebao postojati ni najmanji otvor za spletkarenje u regiji. Trenutak je za prevazilaženje naslijeđa prošlosti”, napisao je Borrell na Twitteru.

Današnji sporazum je potpisan nakon što su ministri vanjskih poslova Sjeverne Makedonije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore i Srbije, usaglasili 21. oktobra tri sporazuma o mobilnosti koja je, u okviru Berlinskog procesa, koordinisalo Vijeće za regionalnu saradnju (RCC).

Jedan od sporazuma koji je potpisan uključuje dogovor o slobodnom kretanju s ličnim kartama i ukidanju postojećeg viznog režima između Bosne i Hercegovine i Kosova.

Ukinute vize između BiH i Kosova

Bosna i Hercegovina je, osim Srbije, jedina zemlja u regiji koja ne priznaje nezavisnost Kosova i jedina zemlja u regiji koja s Kosovom ima vizni režim. Kosovo je 2014. godine Bosni i Hercegovini uvelo recipročne mjere na vizni režim, nakon što BiH nije ukinula vize za građane Kosova. Te mjere stvorile su velike probleme građanima dviju zemalja i onemogućile slobodno kretanje.

Usaglašavanju verzije dokumenta prethodile su skoro dvije godine intenzivnih pregovora, a kako je ranije najavljeno, ovim sporazumom ruši se posljednji preostali “vizni zid” u regiji.

Druga dva sporazuma – o priznavanju visokoobrazovnih kvalifikacija i priznanju stručnih kvalifikacija doktora, stomatologa i arhitekata će omogućiti priznavanje akademskih kvalifikacija, a samim tim i mogućnost da građani Zapadnog Balkana posao u svojoj struci potraže u nekoj od zemalja regije.

Sporazum će građanima omogućiti da priznavanje akademskih kvalifikacija rješavaju besplatno u roku od 40 dana.

Sporazumi će stupiti na snagu nakon što prođu proceduru ratifikacije u državnim parlamentima svih šest zemalja regije, što bi se trebalo dogoditi 2023. godine.

Milijarda eura podrške iz EU za energetski sistem

Evropska unija je usvojila paket podrške za energetski sistem zemalja Zapadnog Balkana vrijedan milijardu eura pomoći, objavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen (von der Leyen) u četvrtak, 3. novembra.

“Lijepo je vidjeti sve partnere sa Zapadnog Balkana u Berlinu, nedelju dana nakon moje posete regionu. Ovde smo da produbimo našu ekonomsku integraciju. Počevši od energije. Naš paket energetske podrške za Zapadni Balkan vredan milijardu evra pomoći će nam da oblikujemo našu zajedničku energetsku budućnost”, napisala je na Twiteru.

Nnemački kancelar Olaf Scholz je poručio da je neophodan napredak u dijalogu Srbije i Kosova, naročito u svijetlu ruske agresije. On je na samitu u Berlinu ocijenio da aktuelna situacija zahtjeva hitno reagovanje zbog prijetnji po bezbjednost i slobode usljed agresije Rusije.

“Zbog toga je vreme da se prevaziđu unutrašnji konflikti. Tako, na primjer, proces normalizacije Srbije i Kosova mora napredovati”, naglasio je Scholz.

Nedavno je u javnost izašla informacija o postojanju takozvanog njemačko-francuskog prijedloga , koji bi trebao da otvori put ka normalizaciji odnosa Kosova i Srbije.

Premijer Kosova Aljbin (Albin) Kurti i predsednik Srbije Aleksandar Vučić su potvrdili postojanje tog prijedloga.

Osvrćući se na sporazume koji će šest lidera regiona potpisati na kraju samita, Scholz je istakao da se radi o važnim koracima koji će, prema njegovim riječima, doprinjeti stvaranju zajedničkog regionalnog tržišta koje je bitno za privredu i investicije, a omogućavaju i putovanje građana samo uz ličnu kartu.

“Čestitam da ste poslije dvije godine pregovaranja prihvatili te dogovore, koji vas približavaju standardima EU, a svi žele da sarađuju sa EU. Ovaj proces pokazuje rezultate, izgrađeni su putevi i pruge, olakšan je kontakt među zemalja regiona, i želimo dalje da proširimo tu saradnju”, naglasio je Scholz.

Šta je Berlinski proces?

Berlinski proces je uspostavljen 2014. godine na inicijativu bivše njemačke kancelarke Angele Merkel.

Inicijativa služi kao platforma za saradnju na visokom nivou između visokih zvaničnih predstavnika takozvane zapadnobalkanske šestorke, koju čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija.

Fokus joj je stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta.

Proces uključuje i institucije EU, međunarodne finansijske institucije i civilno društvo u regionu. Samiti su se održavali jednom godišnje za vrijeme vlade Angele Merkel.

Posljednji put samit u okviru Berlinskog procesa održan je hibridno, 2020. godine zbog epidemiološke situacije u vezi sa pandemijom COVID-a 19.

Prema najavi, naredni samit će biti organizovan u albanskoj prijestonici Tirani. Novembarski samit predstavlja i oživljavanje procesa od kako vladu u Berlinu vodi novi kancelar Scholz.

(Kliker.info-agencije)