Kliker.info

Beriz Belkiæ, potpredsjednik Stranke za BiH, oèekuje da se u narednih dvadesetak dana postigne dogovor o reformi policije kako bi BiH krenula ka evropskim integracijama. Ne isključuje ni mogućnost  sankcija međunarodne zajednice ako dogovor izostane, te dodaje da lider njegove partije Haris Silajdžić samo iznosi stavove Stranke za BiH.

"Lideri su lice partija. Predsjednici stranaka najviše kreiraju stavove, ali ih i provjeravaju unutar stranaka. Ovo što Haris Silajdžić prezentira javnosti su stavovi Stranke za BiH. Ne treba mijenjati teze, nije to Haris Silajdžić, to je Stranka za BiH", kaže Belkić, dodavši da je SBiH spremna na kompromis.

NN: Kako ocjenjujete trenutno stanje u BiH?

BELKIĆ: Nije dobro. Ukupna politička situacija u BiH nije ambijent koji podstiče dobra rješenja. Radi se o zagađenoj atmosferi u kojoj igraju filmovi iz kojih je vrlo teško izaći. Otvorila su se mnoga pitanja koja idu do srži, do kraja se sve ogolilo. Ipak, ozbiljnost ukupne situacije mogla bi proizvesti i nešto dobro. Nisam sklon onome "biti ili ne biti" i "ako ne bude ovo, neće biti ništa". Uvijek moraju biti rješenja i ima izlaza, život ide i ljudi æe opstati. Meðutim, ovo je momenat kada bi se stvari morale prelomiti, odnosno kada bismo svi trebali shvatiti da je ovo naša zemlja, da ona ima potencijal za sve nas i da nam može pružiti bolju budućnost. To znači da svi pomalo napravimo određene ustupke i izađemo iz tih loših filmova. Da budem konkretan – situacija jeste loša, ali će ona možda u sljedećih 15 do 20 dana biti pokretač promjene u pristupu kada je riječ o ključnim političkim partijama. Moramo imati u vidu krajnji rezultat i moguće posljedice, jer ne daj bože da se ne nađemo u vozu za EU. Oni koji kažu – šta i da se to desi, treba da znaju da time ostajemo izolovani i da gubimo šansu da popravimo svoj težak ekonomski položaj. Na primjer, ovakvi entiteti sa ovakvim sadržajem, sa ovakvim kapacitetom, apsolutno su kočnica funkcioniranju države.

NN: Bila je mogućnost da se ustavnim promjenama prošle godine barem to ublaži?

BELKIĆ: Sa načinom onakvih ustavnih promjena to se ne bi ublažilo, čak bi se pozicija entiteta u odnosu na državu pojačala. Ona bi bila talac entiteta. I dalje će Predstavnički dom sve više ličiti na Dom naroda. Niti æe ličiti na dom građana, niti će dati šansu za artikulisanje opšteg interesa, nego svi dolazimo u Predstavnièki dom sa koncepcijom zaštite interesa nekog od naroda, bez obzira ova ili ona stranka. U krajnjem, sama filozofija i struktura Predstavničkog doma sugerira da se ljudi tako ponašaju. Kada ste vidjeli da kada doðe do entitetskog glasanja ima nekih disonantnih tonova? Nikad.

NN: Argumenti iz RS i jesu da im zbog toga treba entitetsko glasanje da ne bi bili preglasani.

BELKIĆ: Postavlja se pitanje u čemu. U čemu će oni biti preglasani?

NN: Vjerovatno u onim pitanjima za koja smatraju da su od interesa za Republiku Srpsku, entitet iz kojeg dolaze.

BELKIĆ: Vidite, ja ću uvijek glasati ako je stvar korisna za BiH, razumijevajući da je korisna za sve one koji žive u njoj, prije nego za nešto što je u interesu Republike Srpske. Dakle, uvijek ću glasati za širi interes.

NN: Kako se mogu pomiriti te dvije opcije? Da li se išta može promijeniti ako se ne umiješa međunarodna zajednica, koja već nagovještava sankcije?

BELKIĆ: Međunarodna zajednica, kao i u dosadašnjoj praksi, ide s tim da izbalansira stvari, kao svi smo pomalo krivi. Malo æemo udariti po glavi Stranku za BiH, malo SNSD i izbalansiraćemo krivicu, ne otvarajuæi pitanja za šta se ko zalaže. Ja sam zato da se jasno utvrdi i javno kaže za šta se ko zalaže i šta ko konkretno radi u ovoj državi. Onda ćemo vidjeti ko je opstrukcija demokratskim rješenjima. 

NN: Godinu dana poslije izbora ljudi u ovoj zemlji nemaju više volje slušati o opstrukcijama. Ni Stranka za BiH, ni ostale u vlasti, nisu se odmakle od predizborne retorike?

BELKIĆ: Stranka za BiH podržala je niz rješenja koja su daleko od onoga što smo mi zahtijevali. Ja sam digao ruku za Zakon o ombudsmanima, bez obzira što sam upozoravao da nigdje na svijetu instituciju ombudsmana ne čine tri lica. Glasao sam za Vitomira Popoviæa i dobio na desetine pisama o njemu, javio se čovjek kojeg je otpustio iz suda 1992. samo zato jer nije Srbin. Prihvatali smo mi rješenja koja su daleko od naših politièkih opredjeljenja i to kroz niz zakona. Kada je rijeè o reformi policije, prihvatili smo i Martensov plan i izvještaj Direkcije za reformu policije.

NN: Da li biste prihvatili bilo koji plan u kojem stoji ime policije RS?

BELKIĆ: Jednostavno, ne možemo prihvatiti da u organizacionom smislu ostane struktura koju je Međunarodni sud pravde oglasio krivom za genocid u Srebrenici. To nam ne dozvoljava javnost. Nije riječ može li na to pristati Beriz Belkić iz pragmatičnih razloga, ali ja to ne mogu zbog onih koji su platili glavom.

NN: Visoki predstavnik u nedjelju je rekao da se žrtve ne mogu koristiti kao politički argument.

BELKIĆ: Ne možemo se mi, bez obzira na lična viđenja rata u BiH, ponašati kao da ništa nije bilo. Evo, da se držimo stvari za koje je neka međunarodno verificirana institucija nešto rekla. Međunarodni sud pravde utvrdio je za šta je odgovoran tadašnji sastav policije RS. Iako ovo nije oficijelni stav, mogli bismo razgovarati o tome da to bude policija BiH u Republici Srpskoj. Ako pravimo jedinstvenu policijsku strukturu, decentraliziranu, onda eto neka bude policija BiH u RS. Vjerujem da bismo to mogli postići u stranci, ja bih to prihvatio.

"Bošnjaci nisu vlasnici BiH"

NN: Visoki predstavnik prilično oštro je upozorio da se maksimalističkim zahtjevima dogovor ne može postiæi. Prozvao je i Stranku za BiH i njenog lidera Harisa Silajdžića?

BELKIĆ: Vrlo je jednostavno reći maksimalistički stavovi. Trebalo bi uæi u suštinu ili sadržaj šta je to što Stranka za BiH zagovara. Ono što zagovaramo se tumači 100 posto BiH, ukidanje entiteta, unitarizacija, centralizacija, dominacija bošnjaèkog naroda nad drugima narodima i tako dalje. Dakle, jedan povlašten položaj. U krajnjem, to sve jest jednako: Bošnjaci su vlasnici Bosne i Hercegovine. To apsolutno nije taèno! Budite sigurni, ne bih sjedio u toj stranci ako bi se zalagala za poziciju nekoga nad nekim. Ovakvo ureðenje BiH i njen kapacitet, gledajući strukturu i nadležnosti, nije dovoljno da obezbijedi evropsku buduænost građanima i da uopšte funkcionira. Ključ je u nepovjerenju. Ako se nešto prenosi s entiteta i tu funkciju preuzima država, to ostaje u BiH, kod nas, ne ide van nje.    Nataša Krsman (NN)