Kliker.info

Nekoliko mjeseci nakon što je “izbačen” iz Bijele kuće, Stephen K. Bannon, nekadašnji strateg američkog predsjednika Trumpa, susreo se s odbjeglim kineskim milijarderom u apartmanu luksuznog Hays-Adams Hotela u Washingtonu. Milijarder, Guo Wengui, koji je poznat i pod imenom Miles Kwok, živio je u New Yorku te završio na kineskoj listi najtraženijih, optužen za mito, prevaru i pranje novca.

On je disident i žestoki kritičar Pekinga, koji traži politički azil u SAD-u. A Bannon, sve opsjednutiji s “kineskom prijetnjom”, bio je i više no voljan razgovarati o Komunističkoj partiji, korupciji i američkim mornaričkim operacijama u Južnokineskom moru, piše The New York Times. Od njihovog prvog razgovora u oktobru  2017. susreli su se desetak puta – u Dallasu, na Guovoj jahti, i u milijarderovom apartmanu koji ima pogled na njujorški Central Park.

Dijelili su i pozornicu prije dvije sedmice  na Manhattanu, na medijskoj konferenciji koju su organizirali kako bi najavili plan da će sastaviti 100 miliona a težak fond da se istraži korupcija i pomogne ljudima koje smatraju žrtvama kineskog progona. “Oboje prirodno preziremo Komunističku partiju. Zato smo i postali partneri”, rekao je Guo u intervjuu prošle sedmice.

Neobična je to politička alijansa između dva neobična lika s velevažnom misijom: rušenjem Komunističke partije. Jedan je prognani biznismen koji tvrdi da ima dokaze o korupciji na najvišim instancama vlade u Kini, a drugi nekadašnji Goldman Sachs bankar koji uživa u “postavljanju političkih granata” onome što on zove “partijom Davosa” ili grupom globalne elite koja je, kaže Bannon, potkopala američke interese kod kuće i u inozemstvu.

Kako tenzije između SAD-a i Kine rastu, dvoje muškaraca želi ih potkopati još dodatno, tražeći rušenje pekinškog vodstva. Guo će “zagrabiti” u ćup svog bogatstva, dok će Bannon napraviti strategiju. Bannon, efektivno, reprizira ulogu političkog provokatora kojeg je igrao prije no što je uključen u Trumpovu kampanju na ljeto 2016. Tada je vodio konzervativni portal Breitbart, i pomagao promovirati teorije urota uz pomoć knjiga poput “Clinton Cash” čiji je cilj bio uništiti Hillaryne šanse da uđe u Bijelu kuću.

U intervjuu u njegovoj hotelskoj sobi prije dva tjedna, 65-godišnji Bannon kaže kako će fond kojeg će on voditi – bez plaće – skupljati dokaze, dijeliti ih s vladama – u SAD-u i na drugim mjestima, i objavljivati ih u medijima. Fond također cilja na Wall Street banke i kompanije koje, kaže, su suradnici u kineskim zločinima. Projekt, kaže, je konzistentan s populističkom i nacionalističkom agendom.

Ponašanje Kine, kaže Bannon, ugrožava globalnu ekonomiju, i isisava američku snagu. “Kao populist, ovo je prestrašno”, kaže Bannon, primijetivši kako su američke financijske institucije pomogle kineskim kompanijama, s novcem sakupljenim od strane “običnih” ljudi, uključujući i penzionih fondova.  “Elita u ovoj zemlji mora biti odgovorna. Moramo se početi baviti činjenicama”, kaže Bannon. Guo, koji ima 50 godina, kaže kako fond nudi put kako uzvratiti udarac Pekingu.

Kina pritišće Trumpovu administraciju kako bi ga izručili i kako bi se suočio s optužbama u Kini – koje on čvrsto negira. Milijarde dolara Peking mu je zamrznuo. A Interpol, globalna policijska organizacija, je objavila nalog za njegovim uhićenjem. Sada, piše The New York Times, putuje sa falangom zaštitara, bojeći se za svoj život. Kinesku ambasadu američke novine nisu dobile za komentar. No Guo-Bannon alijansa je alarmirala neke analitičare, koji dvojicu vide kao osobe koje bacaju gorivo na već užarene kinesko-američke odnose.

“Problem s ovakvim neobuzdanim optužbama jest da one potkopavaju mogućnost ozbiljnih analitičara da identificiraju prave slučajeve kineskog kršenja zakona, i onda reagiraju na primjeren način”, kaže Michael D. Swaine iz Carnegie Endowment for International Peace u Washingtonu.

Za Bannona, Kina je novi teren s kojim se može “igrati”. Kao mladi mornar sedamdesetih, on je patrolirao Južnokineskim morem, a jedno je vrijeme i živio u Šangaju, gdje je vodio online gaming kompaniju. Posljednjih godina Kinu vidi kao vojnu prijetnju SAD-u, i žestokog ekonomskog rivala koji ne želi igrati po pravilima. Kako bi pomogao Trumpu da ga izaberu savjetovao ga je da bude “oštar s Kinom i pokaže to na trgovini”.

Trump ga je poslušao i još se okoristio radom ekonomista Petera Navarra, autora knjige “Death by China”, te Michaela Pillsburyja, “jastreba”sa Hudson instituta, koje je postavio kao svoje savjetnike o trgovini. U to vrijeme u Bijeloj kući, Bannon je, kaže, prvi puta čuo za Gua. Kineski je milijarder živio u New Yorku, te na sve strane, svakome tko je slušao, vikao o korupciji u Partiji, na Twitteru i na YouTubeu, nešto uvjerljivo, a nešto posve suludo i nedokazivo.

I već se prijavio za politički azil. Kina inzistira da ga SAD izruči. Kažu da ima veze sa Ma Jian, nekadašnjim šefom špijunske agencije koji je sada u zatvoru u Kini jer je primio mito. Unutar Bijele kuće bilo je neslaganja o tome kako riješiti taj problem. Nekoliko je biznismena, koji su se htjeli slizati s Pekingom, lobiralo da Trump popusti Kini.

Bannon je zagovarao da se Gua ne izruči jer da “on ima mnogo korisnih informacija”. Susreli su se tek kad je Bannon potjeran iz Bijele kuće. Bannon kaže kako je dobio poziv od Billa Gertza, novinara koji je dugo bio kritičan prema Kini. Gertz mu je rekao kako je Guo trebao održati govor u konzervativnom Hudson institutu, no da je otkazan u posljednji tren.

Tokom ručka, Guo i Bannon su razgovarali o kineskim vojnim kapacitetima, kao i financijskim implikacijama vladavine Pekinga, uključujući što bi rastući dug mogao značiti za ekonomiju. Rodilo se prijateljstvo. “Bilo je fantastično, zbilja me impresionirao. Pričali smo o Trumpovom pristupu Kini, a on je govorio o korupciji unutar Partije.  Bannon je Gua kasnije upoznao sa ljudima iz financijske zajednice, uključujući J. Kyle Bassa, koji je manipulirao kineskom valutom.

Kako je Bannon sve više kritizirao uspon Kine, također se počeo privatno sastajati s nekim od vodećih eksperata o Kini, koji su tražili njegov savjet o agendi. Nekolicina je pozdravila njegove primjedbe, sudeći prema ljudima koji su bili na nekim od sesija. No nedavno, analitičari kažu, njegova su mišljenja bolje prihvaćena. “Tektonske se ploče miču”, kaže Orville H. Schell, direktor centra za U.S.-Kina odnose pri Asia Society.

“Mnogi analitičari bi ga totalno otkantali prije dvije godine. Ali ljudi su sada puno više razumiju taj problem, kada je Kina ogoljena”, kaže. Bannon pak dobiva “po prstima” od prijatelja Pekinga. Na putu u središnju Europu ove godine, tražeći potporu od nacionalističkih i populističkih lidera, kudio ga je, primjerice, Milos Zeman, predsjednik Češke i jedan od saveznika Pekinga u regiji. “Baš me pokosio. Rekao mi je da se ne mogu boriti na dva fronta.

Ne možeš napasti radikalni Islam i Kinu, završiti ćeš u bunkeru, kao Hitler”, kaže Bannon. Glasnogovornik predsjednika Zemana izazvao je Bannona po pitanju američkih tarifa protiv Kine, i dva su muškarca krenula u dva smjera u “vrlo hladnoj atmosferi”. Bannon je nepokoren u svojim uvjerenjima. Pristao je kako će biti šef tzv. “Rule of Law” fonda, 100 milijuna dolara teške potpore biznismenima, službenicima, i drugima koji koji “zeznu” kineske vlasti, uključujući i one koji pobjegnu iz države, poput Gua.

Bannon se, također, pridružio novom kolegi u napadima na HNA grupu, veliki kineski konglomerat koji je isposuđivao mnogo novca i potrošio milijarde diljem svijeta, prije nego što su dug i regulatorni pritisci natjerali kompaniju da smanji globalne ambicije. Dok Twitter nije prošle godine suspendirao njegov račun, Guo je vodio online rat protiv HNA i njegovih glavnih direktora.

Tvrdio je, bez dokaza, da je kompanija angažirana u podmićivanju vrhovnih službenika i njihovih članova obitelji, pa su čak rasle i teorije zavjere o smrti zamjenika direktora Wang Jiana u nesreći u Francuskoj prošlo ljeto. HNA nije htjela to komentirati. Na zajedničkoj novinarskoj konferenciji prošli tjedan, Bannon je došao na pozornicu Pierre Hotela na Petoj Aveniji na Manhattanu kako bi rekao da su “doslovno stotine, ako ne tisuće, najboljih i najpametnijih” u Kini nestali, bili zatočeni ili počinili samoubojstva pod neobičnim uvjetima i bez pravog procesa.

“Danas je dan kada moramo odgovorne držati odgovornima”, dodao je naglasivši da američke financijske i institucije imaju bliske veze s političkim elitama u Pekingu. “Tko je profitirao of ovog, tko je pogledao na drugu stranu”, kaže Bannon.

Klara Glavač (Express)