hamburger-icon

Kliker.info

Američki kongresmen Russ Carnahan : Bosni treba novi Dayton

Američki kongresmen Russ Carnahan : Bosni treba novi Dayton

04 Avgusta
14:26 2012

Američki kongresmen Ras Karnahan (John Russell Carnahan), rođen 1958. godine, potječe iz vrlo poznate političke familije. Njegov otac Mel Karnahan bio je guverner države Misuri, a majka Džin Karnahan (Jean) u Senatu je posthumno naslijedila njegovog oca, koji je poginuo u avionskoj nesreći s Rasovim bratom Randijem (Randy). Rasov djed A. S. J. Karnahan služio je u Kongresu sedam puta, a bio je i američki ambasador u Africi. Čak je i Rasova sestra Robin dva puta birana u ured državnog tajnika, 2004. i 2008. U porodičnu političku tradiciju Rasa Karnahana valja upisati i to da je on prvi istinski "bosanski" kongresmen u Americi. U razgovoru s njim osjeća se njegova velika privrženost Bosni i Hercegovini, a u ekskluzivnom intervjuu za "Dnevni avaz" kongresmen Karnahan, između ostaloga, govori o važnosti prevazilaženja uske dejtonske strukture za BiH i ulaska u NATO, a najavljuje i nove investicije za BiH.

Istinski izbor

Dozvolite mi da počnem s trenutno najvažnijim pitanjem o kome se govori i u BiH kao i ostatku svijeta: Kako biste opisali izbornu trku za Bijelu kuću? Hoće li predsjednik Barak Obama (Barack) dobiti drugi mandat?

– Uvijek sam uživao gledati borbu za izbor predsjednika naše zemlje, zato što to tako često predstavlja masivnu promjenu načina na koji se naša vlada vodi. Tako i ovi izbori predstavljaju istinski izbor za našu zemlju: možete izabrati da podržite reizbor predsjednika Obame, što svakako znači kretanje naše zemlje naprijed. A možete podržati i guvernera Mita Romnija (Mitt Romney), ali to bi značilo povratak na propale Bušove (George Bush) ekonomske politike, koje su dovele do velike recesije.

Zvuči kao vrlo jednostavan izbor?

– Upravo tako i jeste.

Očito vjerujete da predsjednik Obama pobjeđuje, ali recite mi konkretno zašto guverner Romni zaostaje?

– Zato što predsjednik Obama nastavlja govoriti otvoreno i pošteno o pružanju šanse srednjoj klasi, dok Romni kontinuirano želi stvoriti više poreznih olakšica (tax breakes) za one najbogatije u našoj zemlji, bez zalaganja za onu politiku koja bi pomogla ostatku zemlje. Gospodin Romni ima još mnogo problema dok govori koja je to njegova vizija zemlje, pa troši mnogo više vremena napadajući predsjednika.

A šta kažete na činjenicu da nijedan američki predsjednik nije reizabran, zatim da je nezaposlenost u Americi bila viša od 7,2 posto, a nezaposlenost za vrijeme Obame je viša od osam posto?

– Pobijediti na izborima s visokom stopom nezaposlenosti jeste teško, ali mi živimo, historijski gledano, u teškom periodu kada je riječ o ekonomiji. Uvjeren sam da će predsjednik Obama, koji vodi našu zemlju naprijed iz najveće ekonomske krize od Velike depresije (1930-tih godina, op.a.) te podržava ekonomski fer-plej i pruža svima šansu, pobijediti.

Očito, ekonomija ostaje glavno pitanje ove predsjedničke kampanje. Ipak, u kojoj će mjeri pitanja vanjske politike određivati izbore?

– Zapošljavanje i ekonomija nastavljaju biti najvažnije stvari u glavama američkih ljudi. Zato će to nastaviti da igra centralnu ulogu i u kampanji. Ipak, mi živimo u globalnom međupovezanom (interconnected) svijetu koji direktno utječe na Sjedinjene Države, kao što smo vidjeli za vrijeme dužničke krize u Evropi i tokom "arapskog proljeća", tako da će vjerovatno i ova pitanja biti u fokusu kampanje.

Očita ironija

Od 2005. Vi ste član Kongresnog komiteta za međunarodne odnose (House Committee on Foreign Affairs), koji praktično nadgleda američku vanjsku politiku. Kako ocjenjujete interes ove administracije za BiH i zapadni Balkan uopće?

– Služeći u Komitetu za međunarodne odnose, lično sam osigurao da interesi administracije za Bosnu i Balkan ostanu visoki. Iskoristio sam poziciju da izvršim pritisak na administraciju u vezi s njenim politikama, tražeći i od državne tajnice Hilari Klinton (Hillary Clinton) stalno ažuriranje naših politika. Ranije ove godine imao sam privatni sastanak s gospođom Klinton upravo radi Bosne i ohrabrio je da nastavi tražiti interni napredak u vezi s pitanjima kao što je ustavna reforma u BiH, kao i eksterno, o pitanjima u vezi s progresom prema NATO-u.

Ipak, interes za BiH u Vašingtonu nije isti kao prije. Je li pretjerano kad čujemo da je Bosna još pitanje "vitalnog nacionalnog interesa SAD"?

– Uvjeravam Vas da je Bosna i dalje vitalni interes Sjedinjenih Država. I ja sam lično u kontinuitetu radio na tome da to osiguram.

Da li Vam je državna tajnica Klinton prilikom susreta koji pominjete predočila neke nove ideje ili plan o tome kako pogurati te reforme u BiH?

– I državna tajnica Klinton i bivši predsjednik Bil Klinton (Bill) ostaju veoma lično vezani za građane BiH, imajući iza sebe to liderstvo koje su ostvarili u zaustavljanju konflikta u devedesetim i osjećajući da je međunarodna zajednica morala učiniti više i reagirati brže kada je riječ o BiH. Ona čvrsto vjeruje da zemlja mora jače pogurati reforme. Mi imamo osjećaj da su reforme odgurnute nazad, što je usporilo šanse da se BiH angažira u NATO-u i krene prema EU brže i punije. Moramo stvari postaviti prema onome što Sjedinjene Države mogu doprinijeti u okviru svoga liderstva, ali uz druge saveznike, da bi se osiguralo da se to dogodi.

Jeste li zabrinuti ocjenama da je BiH posljednji talac srbijanske politike na Balkanu, ne samo zbog toga što nije priznala Kosovo već i zbog stalnih secesionističkih prijetnji iz RS?

– Uistinu, jedna od mojih glavnih briga su odnosi između Srbije i RS i blokada koju oni održavaju oko poimeničnih (substantive) ustavnih reformi.

Šta podrazumijevate pod tim?

– Dejtonska struktura vlasti omogućava da cjeli sistem bude zadržan kao taoc napretka i reformi. U svakoj savremenoj vladi treba biti uključena mogućnost da se interesi građana unaprijede i da jedna jedinstvena zemlja štiti prava svih, uključujući i manjine. U tome vidim neke od teškoća.

A vidite li ironiju u činjenici da su predstavnici RS koji su 1995. najviše bili protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma sada isključivo za dejtonsku strukturu BiH?

– Pa to je očita ironija koju svi vidimo, jer imate jednu grupu koja koristi tu privremenu strukturu kao način da blokira reforme i progres. Ne zaboravimo da je Dejtonski sporazum napravljen kao privremeno rješenje. Taj sporazum nikad nije bio ni zamišljen kao nešto više od privremenog.

Ekonomske šanse

Ponekad se čini da se Amerika suviše povlači. U manjem bh. entitetu kažu da se Amerika ne treba miješati u unutrašnje stvari BiH. Šta je posrijedi?

– Sjedinjene Države trebaju ostati aktivno uključene, radeći i gurajući Evropsku uniju, radeći uz to i s političkim partijama da se osigura napredak. I kao što rekoh, Dejtonski sporazum nikada nije trebao biti permanentno rješenje, sada je postao prepreka daljnjem napretku.

Je li Vi to kažete da je Dejtonski sporazum potrošen. Ima li potrebe za održavanje konferencije "Dejton 2"?

– Mislim da je došlo vrijeme za "Dejton 2", zato što je "Dejton 1" otišao mnogo izvan onoga što mu je bilo namijenjeno. A namjena mu je bila da donese mir! Trebao je biti privremen, a reforme su ga trebale slijediti. Ali zakočio je u vlastitom okviru, kao velika ideja koju treba razlomiti da bi se izašlo iz pat-pozicije i neke od ovih reformi ostvarile. Svakako ostaju motivacije da se te reforme ostvare, jer to otvara velike ekonomske šanse koje stoje pred bosanskim narodom. Struktura vlade prema dejtonskom ugovoru je postala cestovna blokada na reformskom putu zemlje.

Ponekad se čini da je BiH, ipak, ostavljena bez novijeg američkog liderstva u rješavanju postdejtonske krize. Šta kažete Vi?

– I ja tvrdim da je američko liderstvo veoma važno svuda u svijetu i mislim da Sjedinjene Države imaju važno mjesto da bi se nastavila liderska uloga, prijateljstvo i savezništvo s bosanskim narodom. Mislim da SAD imaju važnu ulogu i kada to radimo samostalno ili sa našim međunarodnim saveznicima u Evropi kako bismo nastavili pritiskati prema unapređenjima i uključenju BiH u NATO i EU.

Ali, kad čujete Milorada Dodika kako otvoreno najavljuje da će slijediti Beograd, a to znači Moskvu, a ne Sarajevo šta kažete na to? Plašite li se da bi manjak američkog liderstva u BiH otvorio promidžbu ruske geostrategije u regionu?

– Ne očekujem da se to dogodi! To bi bilo pogrešno i mislim da je ključno da se podrže bosanske aspiracije i napredak koji je već učinjen. Ali, očito je da ima još toga što treba učiniti. I mislim da je to važna uloga za Sjedinjene Države – da podrže sve te napore.

Kažete da će Amerika biti brža nego Rusija u BiH kada je u pitanju NATO.

Mislim da SAD jesu i trebaju nastaviti pružati potporu tim naporima Bosne i Hercegovine da osigura napredak ka NATO-u i EU.

Bosanski glasovi

Kako objašnjavate da većina imigranata iz BiH u SAD, ako uopće glasaju, prema svim dostupnim saznanjima, glasaju za Demokratsku partiju? Je li ova statistika tačna i da li to uzimate zdravo za gotovo?

– Radim veoma naporno svakodnevno da zaradim svaki mogući glas iz bosanske zajednice ovdje u Sent Luisu. A vjerujem da to radi i Demokratska partija širom Amerike. Kao partija, uvijek smo se zalagali za ljudska prava širom svijeta, a podržavali prava useljenika ovdje u domovini. Mislim da bosanska zajednica u Sjedinjenim Državama drži to veoma važnim.

Bosanci iz Vašeg distrikta ključno su doprinijeli Vašim izbornim pobjedama: Znate li tačno koliko bosanskih glasača imate "na raspolaganju"? Koliko je uopće novih Amerikanaca iz BiH ovdje u SAD-u?

– Iako nemamo preciznih brojeva, Bosanci su odigrali kritičnu ulogu u našem gradu i u našoj zajednici. Sent Luis je dom najveće populacije Bosanaca van BiH i oni su uveliko poboljšali naš grad. Od mog ulaska u Kongres, poslije izbora 2004., radio sam sa zajednicom veoma predano na pitanjima koja su Bosancima iz Sent Luisa važna, kako na domaćem terenu tako i van SAD-a. I moram priznati, da je moj rad u ime BiH sa bosanskim Amerikancima rezultirao u nevjerovatnoj podršci mojim kampanjama u prošlosti. Ponosan sam da je toliko mnogo Bosanaca došlo i podržalo me na biralištima, što je presudno odlučilo o mom povratku u Kongres.

Mislite li da će i ovoga puta bosanski Amerikanci, ali recimo i američki Hrvati, koji su tradicionalno za republikance, ali su, ipak, većinom glasali za Obamu 2008., u novembru opet podržati dvojac Obama – Bajden (Biden)?

– Da, vjerujem da će mnogi od njih glasati za Obamu i Bajdena zbog mnogih razloga, i domaćih i vanjskopolitičkih. Nije za očekivati da će guverner Romni imati adekvatan stupanj angažiranosti oko Balkana i svijeta koji su predsjednik Obama i njegov tim imali proteklih nekoliko godina.

Romni se, ipak, oglasio u vezi s Balkanom, navodeći da BiH i Kosovo moraju postati samoodrživi i da im baš zato treba više američke podrške, dok Obama nije o tome tako skoro govorio.

– Vidite, važno je da razmotrimo strategije i reformske napore koji su zakočili. U BiH je to Dejtonski sporazum, koji je trebao biti privremen, a evo nema dovoljno kretanja prema produženim reformama, prvenstveno kad je riječ o inkorporiranju BiH u NATO i EU, jer to je, u krajnjoj liniji, važno za lokalne ekonomije. Ne smijemo zaboraviti i važnost investicija u privatni sektor.

Šta konkretno znače američke privatne investicije u BiH?

– Jedna od stvari o kojima smo raspravljali s lokalnim biznismenima, bosanskim Amerikancima ovdje u Sent Luisu jeste ona o otvaranju obrazovnih institucija. Mi imamo tu vezu, postoji, znači, ekonomska šansa u tomea.

Potresno iskustvo

Družite li se s Bosancima i Hercegovcima u Sent Luisu i o čemu pričate kad se sretnete?

– Družim se veoma često i znate vrlo su me dirnule neke od priča koje sam čuo od svojih bosanskih prijatelja u Sent Luisu koji su došli ovamo pod veoma teškim okolnostima. Ujedno, veoma sam ponosan na svoje bosanske prijatelje i komšije u Sent Luisu zbog svega onoga što su učinili da pomognu našem gradu da postane bolje mjesto. No ne bih bio potpuno sposoban da razumijem kroz šta su mnogi od njih prošli da nisam posjetio Bosnu, uključujući i Srebrenicu na komemoraciji, 11. jula, prije dvije godine.

Tada je, također, bio masovni ukop više od 500 žrtava. Bilo je to potresno iskustvo za mene koje nikad neću zaboraviti. Ali, to je i podsjećanje za mene i za svakoga o važnosti suprotstavljanja tiranima međunarodne zajednice na vrijeme. Evo vidimo da sada mnogi upoređuju Siriju s onim što se događalo u Bosni 90-tih godina. I ta debata se nastavlja.

Nedavno je u intervjuu za "Dnevni avaz" generalni sekretar UN-a Ban Ki-mun (Ku-moon) ponovno priznao grešku UN-a u Srebrenici: No, je li to dovoljno imajući u vidu one koji to i dalje negiraju?

– U svakom slučaju, UN treba priznati svoju krivicu da su dozvolili da se taj masakr u Srebrenici dogodi. Ja sam bio jedan od vodećih kosponzora kongresne rezolucije (H. Res. 199) koja je usvojena 2005. i u kojoj je specifično utvrđeno da UN i njene zemlje članice nisu učinile dovoljno da preventivno zaustave genocid u Srebrenici.

Šta kažete na primjedbu Majki Srebrenice koje su rekle da je Ban Ki-mun prvo morao putovati u taj grad gdje se dogodio genocid, pa tek odatle nastaviti svoju balkansku turneju?

– Vidite, mislim da je važna stvar što je generalni sekretar UN-a posjetio Srebrenicu. I to pokazuje respekt, pokazuje priznanje koje Srebrenica zaslužuje. Ja sam zadovoljan da se Srebrenica našla na agendi ovog generalnog sekretara UN-a.

Šta bi UN sada još mogao učiniti za BiH?

– Svakako UN ima vodeću ulogu u deminiranju i, naravno, u otkrivanju nestalih osoba, a tu su mogući i drugi projekti koji su kritični u liječenju rana Srebrenice. Uostalom, UN doprinosi održavanju međunarodne zajednice oko stola kad je BiH u pitanju. A, naravno, njihova važna uloga je i izvođenje ratnih zločinaca pred lice pravde i Haški tribunal.

Kad već govorite o ratnim zločincima, treba li Srbija učiniti više u razotkrivanju mreže pomagača optuženima za ratne zločine?

– Svakako. Tek kad je na nju izvršen veliki pritisak, ona je izručila u Hag svoje optuženike, ali uzelo je suviše dugo vremena da se to dogodi. Bilo je to suviše sporo da bi se nazvalo sasvim odgovornim!

Ponosan sam na rad naših obavještajnih službi

Ima li u BiH sigurnosnih izazova kada je terorizam u pitanju i je li nešto za nju posebno specifično? Je li Kongres zabrinut i šta se čini protiv radikalnih grupa kakav je, recimo, Ravnogorski četnički pokret koji je prisutan i u BiH?

– Terorizam i radikalizam su brige u svakom ćošku svijeta. Ponosan sam na rad naših obavještajnih službi i posao koji su obavile u lociranju mjesta za obuku terorista, u otkrivanju onih koji bi povrijedili nedužne i njihovom zaustavljanju. Isto tako sam impresioniran i radom nevladinih organizacija i naše vlade da se dokinu uzroci radikalizma širom svijeta. Mi, naravno, nikad nećemo biti u stanju da iskorijenimo terorizam i radikalizam, ali uvjeravam vas da radimo što najbolje znamo i umijemo kako bi sve to učinili rijetkom pojavom.

Pucnjava u Koloradu

Zašto poslije pucnjave u Koloradu i ubistva 12 gledalaca na kinoprojekciji filma "Batman" predsjednik Obama ne uradi nešto više od retorike kad je riječ o kontroli ličnog naoružanja?

– Prije svega, moje srce ostaje s nastradalima u Koloradu. Istina je da je bilo previše ovakvih tragedija kod nas u Americi. I uvijek smo poslije toga vodili konverzaciju šta se može učiniti na njihovom sprečavanju. O tome se mora ozbiljno razgovarati s liderima zajednica, sa sportistima i lovcima, sa svima onima koji žele zaštititi svoja legalna prava i zadržati svoje oružje, ali to se mora učiniti na obostrano prihvatljiv način. Moramo, dakako, povesti računa o ljudima koji su mentalno neuravnoteženi, da oni nemaju pristup oružju. Kad govorim o prihvatljivom načinu ("common sense"), mislim na pristup koji ne bi ugrozio pravo građana koji poštuju zakon. Eto to bi moglo napraviti razliku u mogućoj strategiji prema ovom problemu.

Bosna u NATO-u 2014.?

Neki bh. političari vjeruju da bi 2014. BiH mogla ući u Zapadnu vojnu alijansu. Jesu li dvije godine dovoljne da BiH bude spremna za ulazak u NATO?

– Ja sam umjereni optimista oko toga. Bio sam, naime, razočaran poslije NATO samita u Čikagu, kada je BiH propustila još jednu šansu u vezi sa sljedećim korakom za MAP (Akcijski plan za članstvo u NATO-u). Zato moramo bez odlaganja sa zabrinutošću govoriti o traženim reformama. Dakle, potrebna je brzina i cjelovitost tih reformi koje su na stolu, bilo da je riječ o nedostacima u odbrani ili u rukovođenju vladom. To se mora staviti na dnevni red ukoliko BiH želi napraviti sljedeći korak. Zato je BiH zakočena u dejtonskom okviru, koji je veoma težak da se od njega krene, jer on uzrokuje pat-poziciju među političkim vodstvom u zemlji.

Moguća direktna aviolinija iz Sent Luisa za Sarajevo

Kad govorite o direktnim investicijama, kakva su američka ulaganja uopće moguća, recimo, iz vaše države Misuri u BiH?

– Trebaju nam sve vrste investicija, i državne i privatne. Mi već radimo sa Američkim univerzitetom u BiH koji je partner s univerzitetom u državi Njujork. Ima i šansi za neke od naših univerziteta ovdje u Sent Luisu. Dakle, obrazovno je investicijsko polje broj jedan.

Nedavno smo imali i sastanke s nekim predstavnicima bosanskog malog biznisa i govorili da uz partnerstvo s turskim nacionalnim avioprijevoznikom ("Turk Hava Yolari") uvedemo direktnu avioliniju između američkog srednjeg zapada i za hiljade ljudi koji putuju prema Bosni ili susjednim zemljama. U idealnoj situaciji htjeli bismo vidjeti direktnu liniju iz Sent Luisa prema Sarajevu.

A je li moguća izgradnja autoputa u BiH poput onog na Kosovu, gdje su put zajedno gradili turska i američka kompanija, ENKA i Bechtel?

– To je odličan primjer kooperacije koja bi se mogla uraditi! Vjerujem u takvu mogućnost.

Volim burek, dijelim iftare s bosanskim komšijama

S obzirom na to da su većina Vaših bosanskih prijatelja u Sent Luisu muslimani, i da je vrijeme ramazana, jeste li pozivani na iftar?

– Doista jesam. I to je posebna prilika da budem s prijateljima da podijelimo našu radost i, naravno, dobru hranu. I mogu Vam reći da je to nešto u čemu uživam. Vrlo cijenim to bosansko gostoprimstvo i prijateljstvo. Posebno volim burek. A ovdje u Sent Luisu imamo i mnogo odličnih bosanskih restorana, među njima i restoran "Grbić", jedan od najstarijih i najpoznatijih. Sve to doprinosi najboljem izdanju našeg grada.     Erol Avdović (Dnevni avaz)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku