Američki ambasadi Patrick Moon : Situacija u Mostaru jako obeshrabrujuća
Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u našoj zemlji govori o superviziji u Brčkom, izborima u Srebrenici i Mostaru, liderima šestorke, objašnjava kako je hrvatski USKOK postao borac protiv korupcije i nudi jednostavne recepte za bosanske sanadere
• Možete li objasniti šta znači odluka Vijeća za implementaciju mira o superviziji u distriktu Brčko: supervizija nije ukinuta, ali jeste zamrznuta?
– Odluka ne suspendira superviziju nad distriktom, ali jasno je da je Vijeće za implementaciju mira podržalo odluke visokog predstavnika da zatvori ured OHR-a u Brčkom. Tu je i odluka supervizora, ambasadora Rodericka Moora da suspendira svoje funkcije kao supervizora. Tribunal i dalje nastavlja raditi. U statusu Tribunala nema promjena i kao što sam rekao – tehnički, supervizija je nastavljena, a supervizor neće vršiti funkcije koje je imao u tom uredu. To je bilo kompromisno rješenje koje smatramo poprilično prihvatljivim.
• Oba doma Parlamenta Federacije Deklaracijom su se usprotivila ukidanju supervizije i zatražila da Narodna skupština Republike Srpske donese odluku o prihvatanju konačne odluke Arbitražnog suda o proglašenju distrikta Brčko. Da li je PIC, možda, dao rokove Narodnoj skupštini RS-a?
– Deklaracija Parlamenta FBiH je govorila o ukidanju supervizije, a tehnički – supervizija nije ukinuta. Također, riječ je o tumačenju konačne odluke. To tumačenje nije izdalo Vijeće za implementaciju mira. SAD i velika većina zemalja članica Upravnog odbora PIC-a su smatrali da su ispunjeni uslovi za okončanje supervizije. Nas su uvjerili da je Republika Srpska spremna podržati konačnu odluku, što je dokazano ustavnim amandmanom, dakle, amandmanom na Dejtonski ustav koji prihvata konačnu odluku. To je, dakle, na mnogo višem nivou donesen dokument, a Deklaracija nema pravni osnov.
PIC je poduzeo čitav niz koraka da bismo se uvjerili da je distrikt Brčko spreman za ukidanje supervizije. No, to nije okončan zadatak, postoje još pitanja koja nas brinu, ali takva pitanja postoje širom zemlje. Mi smo, ustvari, bili spremni ukinuti superviziju, ali smo i poduzeli korake da osiguramo da Tribunal nastavi postojanje nakon ukidanja supervizije.
• PIC se oglušio i o zahtjeve Bošnjaka Srebrenice, a uoči sjednice je Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH, rekao da je to bila odluka SAD-a.
– To je odluka koju donosi visoki predstavnik a koja reflektira stavove PIC-a, a nikako odluka SAD-a. To je bilo jasno i na sjednici PIC-a, na kojoj su sve zemlje, izuzev jedne, podržale odluku da se ne nameće izuzetak Izbornog zakona za Srebrenicu, koji je napravljen 2008. godine, jer je i tada rečeno da je izuzetak.
• Oprostite što Vas prekidam, protiv je bila Turska? Koje je argumente ponudio turski ambasador?
– Ne mogu govoriti u ime Turske. O stavovima Turske razgovarajte sa ambasadorom Yildezom. I vi znate da je 2008. donesena odluka za koju je tada rečeno da je izuzetak. Odluka o Srebrenici je, također, spomenuta u komunikeu PIC-a. To je jako teška odluka. Srebrenica je iznimno osjetljivo pitanje. Srebrenica se tiče srca. Svi jako dobro znaju da su SAD u Srebrenici kontinuirano angažirane. Predsjednik Clinton je pomogao otvaranje mezarja u Potočarima i SAD su posvećene održavanju Memorijalnog centra i godišnjem obilježavanju genocida u Potočarima. Niko nema prava negirati genocid u Srebrenici. Mi moramo odavati počast žrtvama, pružati utjehu porodicama i sačuvati sjećanje na ono što se desilo zbog budućih generacija. No, mi poštujemo odluku koju su donijele sve političke stranke 2008. da će tadašnja odluka o izmjeni Izbornog zakona biti jednokratna. Očekivali smo da će nakon izbora 2008. bošnjačke stranke raditi na registraciji bošnjačkih birača u Srebrenici, da će promovirati povratak u Srebrenicu i da će biti spremne da učestvuju na izborima. Razočarani smo što su počeli poduzimati korake za registraciju birača tek nedavno.
• Hoćete reći da su se bošnjačke partije kasno sjetile Srebrenice?
– Znali su da je 2008. napravljen izuzetak. Što se SAD-a tiče, naši su stavovi jasni: budućnost Srebrenice nas iznimno interesira, želimo da bude grad koji će živjeti u miru, da ima ekonomski prosperitet. Mi smo to pitanje pokrenuli i o tome je gospodin Reeker razgovarao sa gospodinom Dodikom. Naglasio je našu zainteresiranost za budućnost Srebrenice, za zaštitu mezarja u Potočarima i za našu posvećenost godišnjem obilježavanju genocida. Tražio je od njega jasne stavove o angažmanu na pomirenju u Srebrenici, približavanju etničkih zajednica, pružanju podrške Potočarima i obilježavanju godišnjice. Gospodin Dodik se obavezao i rekao da traži toleranciju, da želi načelnika koji će raditi u interesu svih građana Srebrenice, a ne samo u interesu jedne etničke skupine. Mi smo se sastali i sa liderima četiri bošnjačke partije jer smo željeli pojasniti da je odluka o Srebrenici odluka PIC-a, a ne samo odluka SAD-a. To je i PIC potvrdio, obavezujući se da će raditi u najboljem interesu Srebrenice. Što se SAD-a tiče, naša posvećenost Srebrenici i obilježavanju genocida je neupitna i zato smo podstakli bošnjačke lidere da podrže jednog kandidata i tako poboljšaju šanse na izborima. I da rade na registraciji što više građana, naravno, u skladu sa zakonom, u ovom periodu do isteka rokova.
• Rokovi nisu samo problem Srebrenice: u Mostaru izbori nisu ni raspisani.
– Mislim da je situacija u Mostaru jako obeshrabrujuća. Jako sam razočaran političarima u Mostaru. Ne vidim da oni zastupaju građane. Kad odem u Mostar i razgovaram s ljudima, oni se ne identificiraju s onim što rade političari. Oni žele da zajednice u Mostaru budu bliže, a političari nisu spremni čak ni da razgovaraju, a kamoli da nađu rješenje. Neki i kažu da ne mogu naći rješenje, da čekaju da međunarodna zajednica nešto uradi. Žao mi je, ti su dani prošli. Mi očekujemo da političari u svakoj zajednici nađu odgovor, da ispunjavaju obaveze na poslu za koji su izabrani, da predstavljaju ljude koji su ih izabrali. Ljudi žele da političari nađu rješenje, a većina njih u Mostaru sjedi i ništa ne radi. To je jako razočaravajuće. Nadam se da će stručna skupina od pet ljudi naći neka korisna, kompromisna rješenja i da će se političari složiti oko korisnog konsenzusa da bi građani mogli izaći na izbore koji su odgođeni. Rješenja su moguća, ali se moraju naći. Možda neće biti svima idealna, ali trebaju biti zajednička i u službi građana. To je suština demokracije. Izabrani političari služe građanima
• Sve o čemu pričamo, zapravo, ilustracija je lošeg stanja u Bosni i Hercegovini, koje se pogoršava iz godine u godinu: u Mostaru su izbori odgođeni, u Srebrenici je moguć bojkot, političari svjesno radikaliziraju scenu…
– Bojkot je bio tema našeg sastanka s bošnjačkim političkim liderima u prošli utorak. Kad smo razgovarali o Srebrenici, potakli smo ih da ne idu u pravcu bojkota izbora, jer to nije u interesu Srebreničana. Stanovnici Srebrenice trebaju imati svoje zastupnike u lokalnoj vlasti, a ako odluče da ne glasaju na izborima, onda gube, odustaju od sudjelovanja na demokratskim izborima i svome pravu da se njihov glas čuje u vlasti. Dio političkih stranaka neće bojkotovati izbore, tako su nam rekli. Nadam se da u Srebrenici neće biti bojkota. Kada je riječ o Mostaru – političari zaista moraju preuzeti odgovornost. To je dio demokratskog procesa. Bosna i Hercegovina se opredijelila da ide ka članstvu u NATO-savez i Evropsku uniju. Domaći političari moraju shvatiti da u demokracijama oni imaju odgovornost da pronalaze rješenja. Ne mogu samo stajati i govoriti – ja neću promijeniti svoj stav. Oni moraju naći rješenja i mi želimo vidjeti da ih oni traže i pronalaze. Ako ne mogu, onda se mora postaviti pitanje – da li je BiH spremna za članstvo u NATO-savezu i Evropskoj uniji. Ako jeste, mi želimo da zajedno idu tim putem. Političari na drugim nivoima, u drugim dijelovima zemlje rade zajedno, angažirani su u dijalogu i pokušavaju naći rješenja za teške probleme. To želimo da vidimo i u Mostaru. To želimo da vidimo širom BiH. U tom slučaju, i radikalizma će biti manje.
• Zar ne vidite da ova pat-pozicija, zapravo, jako pomaže radikalima? BiH nikako da napravi taj iskorak ka reformama. Sad će godina i po otkako ste Vi u Bruxellesu govorili o potrebama reforme federalnog Ustava: šta se dogodilo u međuvremenu?
– Ja sam i tada kazao da SAD žele pomoći da se stimulira proces koji bi mogao dovesti do ustavne reforme u Federaciji. Očekujemo da će proces članstva u NATO-savezu i svakako članstva u Evropskoj uniji, zasigurno dovesti do dalje reforme Ustava, čak i više od slučaja Sejdić – Finci. BiH trebaju reforme koje će učiniti vlasti funkcionalnijim i djelotvornijim. To se možda neće toliko odnositi na Ustav Federacije, ali svi ljudi s kojim sam razgovarao o federalnom Ustavu slažu se da je neophodno uvesti promjene. Postoji set pitanja o kojima Ustav naprosto ne nudi odgovore i rješenja. To su vakuumi zbog kojih je visoki predstavnik morao nametati odluke. Ta pitanja bi trebalo prilično jednostavno riješiti. No, postoje druga pitanja o višku struktura vlasti, pitanja koja se tiču velikih troškova vlasti u Federaciji i, također, pitanja koja se tiču nadležnosti raznih nivoa vlasti. Vlasti su ovdje preskupe i ne služe na najbolji način interesima građana. Pored toga, i ja smatram da Ustav treba bolje štititi prava hrvatskog naroda, bez stvaranja tzv. trećeg entiteta jer bi to bio korak u pogrešnom smjeru. Kao što možete pretpostaviti, svi s kojima sam razgovarao o tome rekli su: da, moramo reformirati Ustav. Vildana Selimbegovi. (Oslobođenje)
Komentari