hamburger-icon

Kliker.info

Ambasador Jonathan Moore: Treći entitet ne dolazi u obzir

Ambasador Jonathan Moore: Treći entitet ne dolazi u obzir

Juli 06
05:58 2017

Šef Misije OSCE-a u BiH Jonathan Moore za Oslobođenje je ekskluzivno pokazao prvo svjedočanstvo iz škole u Jajcu sa grbom BiH. To je jedna od stvari na kojima su insistirali roditelji bošnjačke djece, ali i načelnik Općine Jajce koje je iritirao grb Herceg-Bosne.

Alternativa je bila otvaranje nove srednje škole koja bi radila po bosanskom planu i programu, protiv čega su srednjoškolci iz ovog grada podigli svoj glas.

– Ovo je veoma važna stvar i dokaz da su djeca koja su digla glas protiv segregacije u obrazovanju pobijedila, istakao je Moore.

Ambasador Moore i Misija OSCE-a bili su značajna podrška mladima iz Jajca. Zbog svog cjelokupnog angažmana u BiH ambasador Moore jučer je i sam dobio veliko priznanje. Odlukom senata Američkog univerziteta u BiH njemu je dodijeljen počasni doktorat za izuzetan doprinos razvoju tolerancije, mira i ljudskih prava. Posebno je cijenjen njegov doprinos razvoju mladih i borbi protiv segregacije u obrazovanju. Ambasador Moore dao je ekskluzivan intervju za Oslobođenje, konstatujući da su građani BiH jednako frustrirani kao i prije nekoliko godina.

Gospodine Moore, imali ste značajnu ulogu u borbi djece iz Jajca protiv novih podjela u školi. Kako komentarišete činjenicu da ih je ministrica obrazovanja SBK-a nazvala instrumentima međunarodne zajednice?

​- Ja sam više puta rekao da su djeca nezavisno i prirodno digla glas protiv segregacije i nepravde. Tražili su našu pomoć i mi smo godinu imali sastanke sa predstavnicima lokalne zajednice, Kantona, ali i političkim liderima u Mostaru i u Sarajevu.

Važno je da smo više puta bili u Jajcu sa kolegama iz međunarodne zajednice. Jesmo, pomogli smo, ali to je prije svega inicijativa i pobjeda djece iz Jajca.

Mnogi smatraju da je vlast izgubila samo jednu bitku i da će, kad ova djeca završe školovanje, ipak napraviti drugu školu i razdvojiti nove generacije. Može li se to desiti?

– Poznata šala na Balkanu je da i optimisti kažu “uvijek može da bude gore”. Za sada, to je pozitivno dostignuće i samo jedan pozitivan korak ka kvalitetnijem obrazovanju. Mi želimo u budućnosti da vidimo slične primjere i u drugim općinama gdje postoje dvije škole pod jednim krovom.

Travnik je blizu, a u njemu je i nadležno resorno ministarstvo SBK-a. Jeste li otvorili pitanje problema dvije škole pod jednim krovom u tom gradu?

– Više puta sam posjetio Katolički školski centar, u kojem se nalazi i srednja škola. Zaista, gledano izvana izgleda čudno da je jedan dio zgrade obnovljen, a drugi u veoma lošem stanju, i da ima ograda i poseban ulaz za hrvatsku djecu, a poseban za bošnjačku. Zgrada je vlasništvo KŠC-a i s te strane im čovjek treba biti zahvalan, jer su dozvolili da srednja škola bude tu. Vlasti tvrde da imaju projekat za gradnju škole, ali nemaju novca, jer košta više miliona maraka. Žalosno je da vlasti nemaju resurse ili neki drugi objekat.

U RS-u je otvoreno pitanje bosanskog jezika, sada i istorije. Zašto nismo imali istu reakciju OSCE-a kao u Jajcu?

– Vjerovatno vam je jasno da su uslovi drugačiji. Bilo mi je interesantno posjetiti franjevački manastir u Fojnici, koji ima divnu biblioteku i tamo sam našao bosanski rječnik iz osamnaestog vijeka. U RS-u je, kao što je praksa sad i u Srbiji, postojala praksa da se u školama uči bosanski jezik, ali problem je što sve srpske političke stranke u RS-u imaju isti stav i protiv su naziva bosanski jezik. To je pogrešno i žalosno. Naš stav je veoma jasan, sadašnja politika RS-a je diskriminirajuća po tom pitanju. Ne znam šta će se desiti, ali bilo je interesantno vidjeti potpredsjednika RS-a Ramiza Salkića na kongresu DNS-a, stranke koja je inicirala negiranje bosanskog jezika, možda on zna nešto više.

Vi dobro govorite naš jezik, kako ga nazivate?

– Kamo sreće da je tako, ali još učim. Ja bih rekao bosanski, hrvatski i srpski.

Borite se protiv podjela u školama, a u politici se zagovara treći entitet. Kako gledate na ovu inicijativu, kakav je stav međunarodne zajednice?

– Godinama unazad međunarodna zajednica jasno govori da treći entitet ne dolazi u obzir. Jasno je da se mora riješiti presuda Sejdić – Finci, što podrazumijeva promjenu Ustava BiH. Postoje različiti prijedlozi, na stolu je i prijedlog izmjene Izbornog zakona od Hrvatskog narodnog sabora. Rješenja treba tražiti, ali treći entitet ne dolazi u obzir.

Da li je međunarodnoj zajednici prihvatljivo više izbornih jedinica, s obzirom na to da drugi politički subjekti u tome vide legalizaciju trećeg entiteta?

– Postoji prijedlog HDZ-a, trebalo bi dobiti prijedlog SDA ili drugih stranaka. Mi smo partneri radne grupe koja govori o Izbornom zakonu. Ima više mogućnosti da se riješi taj problem.

Već sada HDZ najavljuje da će biti blokirana implementacija narednih izbora. Vi ste više puta rekli da se to ne smije dogoditi. Ima li međunarodna zajednica mehanizme da takvo nešto spriječi?

– Još uvijek imamo rok do kada se može promijeniti Izborni zakon, još puno mjeseci. Ne želim isključiti mogućnost da će se naći kompromis. Ako neko misli da je opcija odgađanje izbora, to ne dolazi u obzir. Šta će se zaista desiti, ne želim špekulisati.

Izbjegli ste odgovor?!

– Kada je međunarodna zajednica nakon izbora 2010. godine igrala aktivnu ulogu oko formiranja vlada, neki su bili zadovoljni, drugi nisu. Ne znam može li se takva situacija ponoviti, bolje je što prije promijeniti Izborni zakon.

Svi u BiH govore o presudi Sejdić – Finci, a uporno se izbjegava pominjanje presude Zornić, koja otvara pitanje ravnopravnosti građana. Radi li se to namjerno?

– Mogu govoriti samo u svoje ime. Presuda Sejdić – Finci je bila ranije, ali ste u pravu, nema smisla riješiti pitanje Sejdić – Finci, a ne riješiti ovo drugo. Ne postoji takav prijedlog međunarodne zajednice. Jasno je da svim građanima na svakom dijelu teritorija BiH treba omogućiti da mogu biti kandidati za Predsjedništvo BiH, ali i druge političke pozicije, bez ograničenja i uz puno poštivanje međunarodnih principa i ljudskih prava.

Umjesto toga, sada se samo govori o rješavanju hrvatskog pitanja. Da li je to uredu?

– Neki tako govore. Nisam stručnjak za ustavna pitanja, ali mislim da HNS-ov prijedlog Izbornog zakona ne odgovara implementaciji odluka Sejdić – Finci i Zornić. Ne može BiH imati samo srpskog, hrvatskog i bošnjačkog člana u Predsjedništvu BiH.

Vi ste samouvjereno izjavili da neće biti Daytona 2. Kako komentarišete da dolaze i druge informacije, pa i one koje govore o novim sukobima u BiH?

– Prije svega, važno je znati ko govori o tome. Za ljude u BiH prioritet je nezaposlenost, oni znaju da neće biti rata, dosta im je slušati ratnu retoriku ili od domaćih političara ili stranih “stručnjaka” i već su navikli da je to dio predizborne kampanje. U cijeloj regiji postoje slični problemi, ali narod zna da rata neće biti.

Nedavna konferencija o naslijeđu Haškog tribunala potvrdila je da su ratni zločinci na Balkanu heroji. Šta mislite o tome?

– Mi smo više puta javno rekli da nema mjesta u javnom životu za osuđene ratne zločince. Nažalost, ima primjera kada političari iz sebičnih razloga, da bi potvrdili nacionalnu lojalnost, vrijeđaju žrtve zločina i genocida, govoreći u ime ratnih zločinaca.

To je realnost, ali mislim da nije opšte prihvatljivo. Kako to kazniti, pitanje je za Parlament.

Koji ne može da usvoji zakonsku regulativu?!

– Ja bih rekao koji nema želju. To je pitanje i za odgovorne u obrazovanju. Biće veoma važno da sadržaji o dešavanjima iz rata u udžbenicima budu objektivni i korektni. Evo naprimjer, Sarajevo – neosporno je da je bila opsada, ali je važno kako to opisati.

Kako riješiti to pitanje u RS-u, gdje negiraju i presude međunarodnih sudova, negiraju genocid u Srebrenici?

– Ja ću 11. jula biti u Potočarima, kao što sam bio više puta. Nema opravdanja negirati genocid u Srebrenici. Ima ljudi koji iz nekih razloga koje ne mogu opravdati ne negiraju zločine, ali ne žele koristiti riječ genocid. Jasno je da je Međunarodni sud pravde 2007. utvrdio da se u Srebrenici desio genocid i ja zbog toga bez ikakvih ograničenja govorim o genocidu.

Završavate misiju u BiH. Imate li osjećaj da neki političari jedva čekaju da Vam vide leđa?

– Postoje ljudi koji misle da smo puno toga pogrešno radili i, naravno, oni imaju to pravo. Tokom mandata sam koristio stručne usluge, ali i svoje znanje i bogato diplomatsko iskustvo. Ja uvijek govorim ovako, ako je bilo grešaka, to je moja odgovornost, ako je bilo uspjeha, to je uspjeh svih nas u Misiji OSCE-a u BiH.

Ernad Metaj (Oslobođenje)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *