Kliker.info

Negativnom ocjenjuje cjelokupnu politiku Hrvatske prema BiH, uključujući i istupe predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, čije su izjave neprihvatljive i nedopustive – ne samo u političkom smislu, nego i sa stanovišta diplomatsko-protokolarnih uzusa izraženih u bečkim konvencijama.

– Međutim, sve je to samo kontinuitet hrvatske politike prema BiH, koja traje već duže od jednoga vijeka i nastojanja njihovih nacionalnih političara da BiH u cjelini ili dijelom priključe hrvatskoj državi – govori Filipović u razgovoru za portal Vijesti.ba.

Takva nastojanja, kaže, potiču iz perioda planova o reformi Austro-Ugarske, a zatim su nastavljena dogovorom Cvetković-Maček, kojim je BiH podijeljena između tada uspostavljene hrvatske banovine i Srbije, odnosno Jugoslavije.

– Krunu svemu tome dao je Franjo Tuđman, koji je Hrvatima naredio da ne staju u odbranu BiH, nego samo tzv. hrvatske teritorije u njoj. Već tada bilo je jasno da u njihovim koncepcijama u BiH postoje hrvatske teritorije, koje kad-tad trebaju pripasti Hrvatskoj – navodi Filipović.

Smatra neprihvatljivim uporna nastojanja zvaničnog Zagreba da kod evropskih institucija izlobira izmjene Izbornog zakona BiH, istovremeno preskačući razgovore s predstavnicima institucija BiH.

– Oni predstavljaju građane Hrvatske, a ne građane BiH. Nedopustivo je i da Evropski parlament prihvata razgovore o izbornim pravima u jednoj državi koja nije članica EU. To je jedan oblik ignoriranja naše države, ali mislim da je za to djelimično kriva i sama BiH – rekao je Filipović, ističući i da izostaje adekvatna reakcija naših institucija.

Prema njegovim riječima, bh. instutucije izgubile su se u jednom haosu političkih varijanti i pokušaja različitih snaga na Balkanu, u Evropi i svijetu da razriješe “čvor” koji su svezali stvaranjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.

– Dejtonski sporazum je nemoguć, ali se ne da praviti novi ili popravljati stari. Ne samo da je nemoguć, već i kao takav nije realiziran. Stvari bi trebalo vratiti na status quo ante, kada je BiH kao država sa svojim Ustavom i političkim uređenjem bila priznata od svih država u svijetu i primljena u UN. Potrebno je organizirati unutrašnje razgovore između različitih političkih frakcija i organizacija o tome kako urediti odnose u nezavisnoj državi BiH – naglašava akademik Filipović.

Mišljenja je i da ukupno ponašanje EU prema BiH nije korektno, jer se o njoj raspravlja bez da je se išta pita, već joj se izvana postavljaju zadaci.

– Ja sam još davno, kada je predstavništvo EU bilo na Ilidži, na konferenciji koju je tada sazvao bivši ministar vanjskih poslova Španije, uložio prigovor da se EU ponaša kao neki tutor, a ne saradnik, jer poziva predstavnike naše države, diktira im, odnosno od njih zahtijeva određene poteze, iznuđuje stavove i daje im neku vrstu školskih zadataka – podsjeća Filipović.

Ispravan stav bi bio, nastavlja, samo da zajedničkim naporima predstavnici EU i BiH izgrađuju politiku prema našoj zemlji.

– Sve što se tiče funkcioniranja naše države kao cjeline je dovedeno u pitanje. Vidite da je i javnost odustala od države. Niko u svom programu od stranaka koje su dobile izbore uglavnom na nivou kantona nije u centar svoga interesa postavio pitanje statusa BiH, njenih mogućnosti da funkcionira kao ozbiljna i nezavisna država. To znači da se zapravo cijeli naš politički sistem raspada, a u tom kontekstu značajan doprinos svakako je dala i Centralna izborna komisija (CIK) BiH, koja je apsurdna i smiješna tvorevina – zaključuje akademik Filipović.