Kliker.info

„Sjedinjene Američke Države su igrale ključnu ulogu u Bosni i Hercegovini u većem dijelu posljednje tri decenije. Prvo, pomaganjem u zaustavljanju rata i genocida koji se provodio nad nesrpskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini; i drugo, ulaganjem milijardi dolara u poslijeratnu obnovu i demokratizaciju Bosne i Hercegovini“, govori Ajla Delkić, predsjednica Savjetodavnog vijeća za Bosnu i Hercegovinu (ACBH) sa sjedištem u Washingtonu.

Prema njenim riječima, i dalje treba raditi na poboljšanju odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine.

„Sjedinjene Američke Države nastavljaju igrati ključnu ulogu i bile su važan saveznik Bosne i Hercegovine. Međutim, evidentno je da angažman nije isti kao prije. Može se postaviti i pitanje šta je Bosna i Hercegovina u posljednje vrijeme učinila da unaprijedi interese Sjedinjenih Američkih Država? Zemlje uvijek prvo gledaju da unaprijede svoje interese, jer nema besplatnih ručkova“, kaže sagovornica.

Osvrnula se i na nedovoljno lobiranje za Bosnu i Hercegovinu u Sjedinjenim Američkim Državama.

„Opširno je dokumentovano da je bosanskohercegovački entitet Republika Srpska potrošio desetine miliona dolara lobirajući u Washingtonu, te na drugim mjestima moći i utjecaja. Nadalje, važno je napomenuti da Hrvatska (i mnoge druge zemlje u Evropskoj uniji i svijetu) također troše milione na lobiranje u Washingtonu. Imajući to na umu, važno je napomenuti da pro-bosanskohercegovačke stranke ne obraćaju nikakvu pažnju na ovo pitanje jer se najvjerovatnije ne percipira kao politički prioritet“.

Sjedinjene Američke Države bile su vrlo jasne, kako kaže, sa svojim stavom o destruktivnim postupcima iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i u tom cilju sankcionisale su mnoge tamošnje političare, uključujući Milorada Dodika.

„Sjedinjene Američke Države su dva puta sankcionisale Milorada Dodika – jednom u januaru 2022. godine zbog koruptivnih aktivnosti i prijetnji stabilnosti i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, te prethodno 2017. godine zbog opstrukcije Dejtonskog mirovnog sporazuma. Veće je pitanje da li pro-bosanskohercegovački političari razumiju Milorada Dodika i njegove postupke? Šta su vlasti u Bosni i Hercegovini učinile povodom njegovog protivustavnog i ratnohuškačkog djelovanja? Na liderima u Bosni i Hercegovini i biračkom tijelu je da se fokusiraju na to da Bosna i Hercegovina adekvatno odgovori na ovakve napade. Odgovornost svake zemlje je da osigura da njene granice budu sigurne i da se mogu braniti od napada“, govori Delkić.

Odliv mozgova je od koristi onima na vlasti

Dala je odgovor i na pitanje da li je Dejtonsko uređenje Bosne i Hercegovine dugoročno održivo.

„Može trajati sve dok su ljudi spremni da ga se pridržavaju i dok su spremni braniti suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Izmjena Dejtona je sasvim druga tema“, kaže sagovornica.

Dodaje da odliv mozgova predstavlja značajan problem za regiju, a posebno za Bosnu i Hercegovinu.

„Jedna od posljedica traženja bolje budućnosti mladih izvan Bosne i Hercegovine je da će zemlja ostati sa starijim stanovništvom. Troškovi u vezi s tim bit će značajni i postavlja se pitanje kako će se Bosna i Hercegovina suočiti s tim izazovom. Nedavno sam pročitala da je prema Svjetskom ekonomskom forumu, od 137 zemalja, Bosna i Hercegovina na 103. mjestu po globalnoj konkurentnosti. Iako je ovo objavljeno prije nekoliko godina, sumnjam da se mnogo popravilo.

Transparency International je Bosnu i Hercegovinu svrstao na 110. mjesto od 180 po korupciji. Nažalost, u zemljama koje su veoma korumpirane, odliv mozgova je od koristi onima na vlasti. Ne ide im u prilog da one koji bi eventualno mogli osporiti njihov način vođenja države zadrže unutar granica zemlje. U ovom trenutku većina građana Bosne i Hercegovine traži bolji život u zemljama Evropske unije, a ne u Sjedinjenim Američkim Državama“.

Neophodno izgraditi odgovarajuću vojsku

Potom je kazala i šta bi savjetovala bosanskohercegovačkim zvaničnicima.

„Izgraditi odgovarajuću vojsku i zračne snage koje su adekvatne za rješavanje sigurnosnih izazova Bosne i Hercegovine. Nemojte se kladiti u svoj život i živote svoje djece da će neko drugi doći da vas izbavi ili spasi. Bosna i Hercegovina mora učiti iz grešaka iz rata od 1992. do 1995. kako bi osigurala bolju budućnost generacijama koje dolaze“, govori Delkić.

Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, izjavljuje da ljudi moraju da preuzmu odgovornost za vlastitu dobrobit.

„Na našu vlastitu štetu, regija je u prosjeku vidjela više od jednog rata svake generacije. Uzimajući u obzir historijske činjenice, bilo bi naivno misliti da nikada više neće biti rata. Ako možemo izvući jednu lekciju iz trenutnog rata u Ukrajini, to je da je samo jaka vojska garancija slobode. Moramo se zapitati zašto Srbija ulaže ogroman novac u vojsku i odbrambenu industriju i šta Bosna i Hercegovina radi po tom pitanju“, zaključuje sagovornica.