hamburger-icon

Kliker.info

Ajka Rovčanin : Bosna i Hercegovina je zemlja prvakinja, prva u svijetu po nezaposlenosti mladih

Ajka Rovčanin : Bosna i Hercegovina je zemlja prvakinja, prva u svijetu po nezaposlenosti mladih

Mart 08
17:22 2018

Bosna i Hercegovina je zemlja prvakinja. Ali biti prvi ne znači uvijek i biti najbolji. Pokazuju to podaci Međunarodne organizacije rada po kojima je BiH prva u svijetu po nezaposlenosti mladih, sa 67,5% udjela osoba starosne dobi od 15. do 24. godine u radnoj snazi, koje nemaju posao, a mogu i žele raditi. Podaci omogućavaju poređenje 232 zemlje i zadnji dostupni su za mart 2017. godine.

Piše : Ajka Rovčanin (Oslobođenje)

U top 5, pored BiH su južnoafrička zemlja Svazi, zatim Južnoafrička Republika, susjedna Makedonija i azijska zemlja Oman. Zanimljivo je da su Grčka i Španija, koje su sa BiH donedavno zauzimale top 3 mjesta, sada napredovale. Pa je Grčka na 8. mjestu sa 47,4%, a Španija na 17. mjestu sa 39,8%. Susjedne zemlje, osim Makedonije, na znatno su boljim pozicijama i sa nižim stopama: Crna Gora na 22. mjestu sa 36,0%, Srbija na 27. sa 33,7%, Albanija na 28. sa 33,6% i Hrvatska na 42. sa 29,4%. Dakle, oko dva puta manje stope nego u slučaju BiH. Sasvim očekivano, još niže stope nezaposlenosti su u pojedinim zapadnim zemljama u koje kontinuirano i intenzivno, a možda i nepovratno, emigrira bosanskohercegovačka mladost. U Švedskoj 18,7%, Sloveniji 15,4%, Austriji 10,6%, Norveškoj 10,4%, Švicarskoj 8,1% i Njemačkoj 6,1%.

Koliko te mladosti odlazi van granica zemlje, tačno se ne zna. Postoje određene pretpostavke, procjene i djelomični podaci, ali jedinstvenog i sistemski uređenog mjerenja zasad, nažalost, nema. Zasigurno da je broj od 773.850 mladih osoba u BiH, prema popisu stanovništva iz 2013., znatno niži u 2018. godini. Ono što također nedostaje, jeste sistemsko rješenje ili model prema kojem će se održati veza i komunikacija sa mladima, posebno onim visokoobrazovanim koji se zapošljavaju u inostranstvu. Time onda i ne čudi niska ocjena Svjetskog ekonomskog foruma, gdje je BiH po kapacitetu u privlačenju i selekciji visokokvalifikovane radne snage iz inostranstva na 136. mjestu od ukupno 138 zemalja, sa ocjenom 1,59 od maksimalnih 7. U slučaju ove ljestvice, oni najnazadniji nisu pri vrhu, već pri dnu.

Međunarodni monetarni fond je u svom februarskom izvještaju o napretku BiH čak snizio prognoze njenog ekonomskog rasta sa 3,5% na 3,2% za 2018. godinu, navodeći kao razlog kontinuirano iseljavanje stanovništva, posebno mladih i obrazovanih, a uslijed ograničenih prilika za zapošljavanje. MMF upozorenjem da “demografsko osipanje na tržištu rada predstavlja stvarnu prijetnju dugoročnim perspektivama rasta u BiH” jednostavnim rječnikom podsjeća na neupitnost i logičnost temeljnih ekonomskih zakona, koji se ne daju zanemariti i zaboraviti.

Vrlo blisko oblasti zapošljavanja je samozapošljavanje, odnosno pokretanje vlastitog biznisa. Pa je i u ovom pokazatelju omogućeno poređenje naše zemlje u odnosu na ostale. Radi se o ljestvici lakoće poslovanja i mjerenju koje je osmislila Svjetska banka i provodi ga svake godine. To je opet ljestvica gdje su bolji pri vrhu, a oni slabiji pri dnu. BiH je u 2017. zauzela 86. mjesto od ukupno 190 zemalja. Nazadovala je u odnosu na prošlu godinu za 7 mjesta. Ima najnižu poziciju u odnosu na susjedne zemlje. Pa je Makedonija na visokom 11. mjestu, slijedi Kosovo na 40. mjestu, Crna Gora na 42., Srbija na 43., zatim Hrvatska na 51. i Albanija na 65. mjestu. Čak su i pojedine susjedne zemlje vrlo blizu po lakoći poslovanja naprednim zapadnim zemljama. Primjerice, Norveška je na 8. mjestu, Švedska na 10. mjestu, Njemačka na 20., Austrija na 22., Švicarska na 33. i Slovenija na 37. mjestu.

Jedan od pokazatelja kojeg ova metodologija mjeri jeste i plaćanje poreza. BiH je od 190 zemalja na niskom 137. mjestu. Sve susjedne zemlje su iznad BiH na ljestvici, gdje su primjerice Makedonija na 29., a Kosovo na 45. mjestu. Bh. privrednik mora da 33 puta godišnje plati porez. Do desetog u mjesecu će platiti i porez na dodanu vrijednost. Ako je izdao račun kupcu, pa čak i kada ga odmah ne naplati mjesecima, godinama ili nikad, do desetog mora državi da plati.

(Autorica je iz Instituta za razvoj mladih KULT)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *