hamburger-icon

Kliker.info

Adnan Terzić: U Agramu ću pokazati da mogu bez državnih jasli

Adnan Terzić: U Agramu ću pokazati da mogu bez državnih jasli

27 Marta
11:59 2008
Najuspješniji bosanskohercegovački premijer, Adnan Terzić, preuzeo je ovih dana vrlo odgovornu, ali i vrlo utjecajnu poziciju potpredsjednika koncerna “Agram”. U grupaciji, koja uključuje šest osiguravajućih društava, te dvije banke i isto toliko leasing kuća u Hrvatskoj i BiH, Terziću je povjerena jedna od ključnih uloga. Tako će, barem privremeno, Terzić dati prednost poslovnoj u odnosu na političku karijeru.  

VL: Kako gledate na dosadašnji rad Vijeća ministara koje Vas je naslijedilo? Očito je kako su rezultati ove državne vlade znatno “siromašniji”od onih koje je, poglavito u oblasti europskih integracija, ostvarila Vaša vlada?
TERZIĆ: Mislim da je najveći problem sadašnjeg Vijeća ministara što se potpuno i isključivo fokusiralo samo na reformu policije. Ne treba BiH samo reforma policije. Nama su potrebne sveobuhvatne reforme u mnogim segmentima. Postoji dokument koji se zove Europsko partnerstvo, u kojem je naznačeno što Vijeće ministara EU očekuje od bh. vlasti do 2009. godine. Na provedbi tog dokumenta se, na žalost, ne radi i on je manje-više mrtav. Još od zadnjih izbora su stvari postavljene tako da ako ne možemo dogovoriti reformu policije ne možemo ići naprijed i ne možemo se približavati EU i nema potrebe raditi na drugim reformama. To je potpuno pogrešno i meni je žao što je takva postavka napravljena. Način na koji se trenutačno upravlja politikom u BiH, a to je da se lideri šest vladajućih stranaka sastaju s visokim predstavnikom i dogovaraju što će raditi, pokazao se vrlo neproduktivnim i stvara ambijent u kome sve reforme stagniraju. Odgovornost za reformske procese u svakoj državi, pa tako i ovoj, mora preuzeti vlada. Stranački lideri se trebaju sastajati kada su u pitanju ustavne promjene, jer je to nešto što ulazi u suštinu odnosa u državi.

VL: Kakav biste danas savjet dali svom nasljedniku na poziciji državnog premijera, Nikoli Špiriću?  
TERZIĆ:  Ne bih u ovom trenutku govorio Špiriću što treba uraditi, već bih savjetovao visokom predstavniku da prestane koristi kapacitet šest predsjednika stranaka i napravi snažnu konekciju prema institucijama vlasti, a prije svih predsjedatelju i članovima Vijeća ministara. To je prostor gdje se mogu uraditi velike i značajne stvari za ovu državu. A institucije su te koje trebaju održavati kontakte s liderima vladajućih stranaka i tražiti suglasnost za sve ono što rade.

VL: Znači li to da je dio odgovornosti za ovakvo stanje u BiH i na predstavnicima međunarodne zajednice?  
TERZIĆ: Sigurno je da i međunarodna zajednica snosi dio odgovornosti. Ja sam uvjeren da međunarodna zajednica nema konsenzus o ključnim pitanjima u BiH i to je nešto što je ogroman problem za ovu državu. Da oni imaju konsenzus ne bi ostavljali ovoliki prostor bošnjačkim, srpskim i hrvatskim političarima da kalkuliraju i rade u ambijentu u kojem ne mogu postići rezultat. Ovdašnji političari vrlo spretno koriste to nejedinstvo unutar međunarodne zajednice. Ogroman problem međunarodne zajednice u BiH je što u institucijama vlasti nema insidera koji je spreman povući europski proces. Meni i Vijeću ministara koje sam vodio  stalno se prigovaralo kako Paddy Ashdown odlučuje i radi u naše ime. Smatrao sam tada, a i danas smatram da je nevažno tko će biti okarakteriziran kao motorna snaga. Važno je da reformski proces napreduje. Pokazalo se kroz naš rad s Ashdownom, a i kroz kasniji rad drugih visokih predstavnika, da je nemoguće napraviti bilo kakav iskorak ako nemate partnerski odnos i isti fokus između domaćih vlasti i predstavnika međunarodne zajednice. Mi smo s Paddyem imali apsolutno podudarne stavove kada je u pitanju razvoj državnih institucija i europski put. Kasnije je došao Christian Schwarz-Schilling, koji je morao raditi u ambijentu kada je već bila donijeta odluka o zatvaranju OHR-a 2007. godine. To je bila jedna katastrofalna odluka. Lajčak se, pak, odmah nakon preuzimanja dužnosti fokusirao na europske reforme, ali nije imao adekvatan odgovor domaćih političkih struktura. Nije imao insidera u tim institucijama koji bi bio spreman sve te reforme pogurati.

VL: Je li propast travanjskog paketa ustavnih promjena bio taj prijelomni trenutak za zaustavljanje proeuropskih reformi na kojima ste Vi toliko insistirali?  
TERZIĆ: Ne postoji razlog koji može biti opravdanje za to što reformni procesi u BiH ne napreduju. Sigurno je da je odbijanje travanjskog paketa ustavnih promjena unazadilo odnose u BiH, ali mi se ne možemo na tu priču izvlačiti narednih 10 godina. Moramo naći nove ideje i nove izazove kako ići naprijed.

VL: Kakav je Vaš stav o ustavnom preustroju BiH?  
TERZIĆ: Uvijek sam bio za to da se o promjenama Ustava raspravlja nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Zadnjih nekoliko godina se sve vrti oko pokušaja popravke Daytonskog sporazuma. To je uzaludan posao, jer se Daytonski sporazum ne može popraviti. Prvo, nema ambijenta u kojem je on nastajao. Drugo, nema većine ljudi koji ga stvarali. I treće, Daytonski sporazum je objektivan problem za BiH, jer je BiH samo jedna osmina za stolom koji je odlučivao u tom sporazumu. Imate pet zemalja Kontaktne skupine plus dvije susjedne države plus BiH. I u toj jednoj osmini koja se odnosi na BiH svaki narod ima po jednu trećinu. Znači, Bošnjaci u svojim rukama imaju jednu trećinu jedne osmine Daytonskog sporazuma. To je uvijek problem i za one koji se nadaju da će međunarodna zajednica ponovno sjesti za stol i raditi na novom Daytonu. Naivno je vjerovati da smo mi nekome u svijetu toliko važni da bi se organizirala nekakva nova međunarodna konferencija. Pitanje ustava trebamo rješavati unutar BiH, ali tek nakon potpisivanja sporazuma s EU, jer će BiH onda biti u istom rangu sa svim drugim zemljama koje su postale ili će postati članice EU. Sve one su u tom procesu približavanja EU mijenjale svoje ustave, ali su ih mijenjale prema standardima EU, a to je situacija u kojoj svi dobivaju. Nitko se ničega ne odriče, već svi dobivaju, dobivaju europsku perspektivu.

VL: Kako biste se danas ponašali kao državni premijer? Što biste generalno promijenili u svom ponašanju u odnosu na prošli mandat?  
TERZIĆ: Moguće je da bi još više pojačao pritisak za provedbu reformi, iako su mi i onda neke kolege iz stranke govorili da smo previše toga pokrenuli i da ćemo se izgubiti u svim tim reformama. Ja sam bio siguran da nećemo i danas bi sigurno još više radio u tom pravcu. Revolucionarne stvari su se dogodile za vrijeme našega mandata. Zamislite u današnjem političkom ambijentu situaciju u kojoj država ovisi od dotacija entiteta. Mi smo promijenili takvu situaciju i mnoge druge stvari koje su ojačale BiH kao funkcionalnu državu.

VL: Imate li Vi osobno još uvijek političkih ambicija ili je ovaj odlazak u biznis definitivan kraj Vaše političke karijere?  
TERZIĆ: Čovjek mojih godina, s iskustvom kojeg ja imam sigurno ne bio kompletan da nema ambicija. Sva politika koju sam vodio bila je realna i pragmatična politika koja je značila jačanje države. Realno, danas moje ideje ne mogu imati prolaz na političkom nebu BiH i ja ne želim trošiti ni vrijeme ni energiju na nešto što trenutačno nema podršku. To je činjenica s kojom sam se pomirio i zbog koje sam se i pasivizirao. Opet ponavljam, ljudima koji danas vode politiku u SDA bilo je jako  važno  da mene nema u toj priči i ja sam to prihvatio. Uostalom, nikada ne bih postao premijer da nije bilo stranke. Sve što vam daju, mogu vam i uzeti, tako je to u politici.

VL: Mnogi bh. političari koji su bili u situaciji u kojoj ste Vi odlučili su se ili za prelazak u drugu stranku ili za osnivanje vlastite stranke. Vi niste. Zašto?  
TERZIĆ:  Definitivno nisam takav čovjek i ne mislim mijenjati stranku. Imate stotine, a možda i tisuće ljudi u regiji koji su promijenili stranku. Ne mislim da sam takav političar i ne želim mijenjati stranku. Međutim, ono što je meni žao je što me godinu dana nitko nije pitao kako smo neke stvari radili. Naprotiv, sada se ide u suprotnom smjeru od svega onoga što smo mi zastupali. Mi smo od koridora V-c napravili državni projekt, osigurali značajna sredstva i ideju koncesije učinili realnom. Netko je odlučio pogaziti to sve i izgradnju koridora V-c spustiti na entitetsku razinu i danas imamo situaciju da se parcijalno gradi po desetak kilometara godišnje.

VL: Što Vam je donijela u životu pozicija državnog premijera? Koliko je ta epizoda pozitivno ili negativno promijenila Vaš život?  
TERZIĆ: Treba biti iskren, pa reći da mi je taj premijerski mandat donio puno. S tom funkcijom sam dobio afirmaciju, priliku da upoznajem mnoge ljude, procese, pa u konačnici i osigurao sveobuhvatnu stabilizaciju moje ličnosti. Jedna takva izazovna javna funkcija nosi sa sobom mnoge stvari. Ja sam čovjek koji ima pozitivan odnos prema svemu u životu, pa tako i prema toj funkciji. Meni nije bio problem voditi sve te projekte. Nije bilo jednostavno, ali ne mislim da mi je bilo tko zbog toga nešto dužan. Prihvaćajući ponudu “Agrama”želio sam, između ostalog, pokazati da nisam osoba koja je ovisna o državnim novcima i da su netočni stereotipi o bh. političarima koji ne mogu postići nešto u životu bez državnih jasli.

VL: Jeste li nakon odlaska s premijerske funkcije imali još nekih ponuda iz svijeta biznisa prije ove ponude “Agrama” koju ste prihvatili?  
TERZIĆ: Čim sam predao premijersku dužnost gospodinu Špiriću  počeo sam intenzivno raditi na tome da povratim one veze i poznanstva koja sam imao kao premijer. Pouzdano tvrdim da u jugoistočnoj Europi postoji mnogo političara koje stvari promatraju poput mene. Meni je važno uspostaviti prijateljsku mrežu, odnose s ljudima koji su spremni voditi naprijed ovu regiju. U to definitivno vrijedi ulagati energiju. Što se tiče konkretnih ponuda iz svijeta biznisa, njih je naravno bilo, iako moram primijetiti da postoji jedan broj biznismena koji s određenim strahom prilaze s ponudama nekome tko je bio premijer, plašeći se da ga ne uvrijede. Ova ponuda “Agrama” je nešto što nisam mogao odbiti. To je za mene izazov, jer vjerujem da sektor osiguranja ima dobru perspektivu u jugoistočnoj Europi.

VL: Kakvi su Vaši prioriteti kao jednog od, sada već, vodećih ljudi koncerna “Agram”?
TERZIĆ: “Agram” je u Hrvatskoj već izrastao u lidera na ovom tržištu. Slijedi mnogo intenzivniji i veći prodor na bh. tržište, odakle je zapravo Euroherc, kao dio koncerna, i startao. Prioritet će biti naše etabliranje kao vodeće kuće u oblasti svih segmenata osiguranja u BiH, a potom i u ostalim zemljama regije. Ja sam se pronašao u poslovnoj politici koju mi je čelništvo Agramaprezentiralo. To me je uostalom i motiviralo da prihvatim ovu ponudu. To je jedna dugoročna stabilna politika ulaganja u tržište, i to ne samo u BiH i Hrvatskoj. Građanima BiH će ubrzo biti ponuđen paket usluga koji će biti potpuno superioran u odnosu na konkurenciju. Otvaranjem naše poliklinike Sunce u Sarajevu, koja će biti najrespektabilniji dijagnostički centar, afirmirat ćemo i program dopunskog zdravstvenog osiguranja. Uz životno osiguranje i druge vrste osiguranja koje već nudimo na bh. tržištu, imat ćemo jednu zaokruženu ponudu svega onoga što podrazumijeva osiguranje.  Ja vjerujem da je ovo projekt kojim će se i BiH ponositi i od kojeg će imati korist. Uostalom, to je i jedan doprinos bosanskohercegovačkom europskom putu, jer i u oblasti osiguranja BiH mora dostići europske standarde.

VL: Sada kada ste s druge strane biznisa i kada vidite sve slabosti poslovnog ambijenta u BiH smatrate li da ste kao premijer mogli uraditi više da se uvjeti poslovanja u zemlji poprave?  
TERZIĆ: Davno sam shvatio da politika mora biti servis poslovnim ljudima. Čitav moj radni vijek, od načelnika općine do premijera, bio je stalno prožet kontaktima s poslovnim ljudima. Upravo su oni insistirali da uvedemo PDV. Ja sam to mogao ostaviti budućoj vladi, ali sam se odlučio upustiti u to, iako sam bio svjestan koliko to problema može stvoriti i meni i Vijeću ministara. Slično je bilo i kada je trebalo raditi na uspostavi institucija koje imaju regulatora u pojedinim oblastima poslovanja. Volio bih vidjeti da i aktualne vlade u BiH više rade na stvaranju poslovnog ambijenta.
Dejan Jazvić (VL)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku