hamburger-icon

Kliker.info

11.septembar : Obamini ideali srušili se kao nekad ‘blizanci’

11.septembar : Obamini ideali srušili se kao nekad ‘blizanci’

11 Septembra
05:59 2010

Spektakularni simultani teroristički napadi 11.septembra 2001. zauvijek su promijenili naše shvaćanje mogućeg, ali i pojam opće sigurnosti i međunarodnu scenu.Šokirana je Amerika, uz podršku i suradnju zapanjenog svijeta, već nakon mjesec dana, 7. oktobra, uletjela u Afganistan u potrazi za inspiratorima zločina – Bin Ladenom, al-Qa’idom i talibanima. Prije toga je američki predsjednik proglasio “rat teroru”, koji je i terminološki često kritiziran kao pogrešna metafora, ali i zbog ideje da je to perpetualni rat do smrti i posljednjeg terorista.

Sumnjiva pretpostavka
Ubrzo je uveo i, sada nazvanu Bushovu, doktrinu sprečavajućeg rata na kojoj je utemeljio pravo da ulazi u rat protiv zemalja za koje sumnja da žele napasti SAD.Na toj osnovi – koja se poslije pokazala sumnjivom – da Irak posjeduje nuklearno i drugo oružje te održava veze s al-Qa’idom, već u proljeće 2003. Amerika je okupirala Irak.- Misija obavljena – objavio je predsjednik Bush već 1. majaa te godine nakon što je teatralno sletio na nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln. A bio je to samo početak iscrpljujućeg sukoba koji je uz nekoliko stotina tisuća iračkih, odnio i 4400 američkih života te stajao zemlju 750 milijardi dolara.I gotovo uništio američki imidž u svijetu. Nakon što je 31. augusta ove godine Obama označio prestanak vojnih operacija u Iraku, nije se izjasnio je li to pobjeda ili poraz.

Pritisak obećanog
Samo je rekao kako je “vrijeme da se okrene list”. U predizbornoj kampanji i ubrzo nakon dolaska na vlast novi je predsjednik, koji je irački rat proglasio Bushovim “ratom po izboru” i u Kongresu glasovao protiv njega, obećao da će do ovoga datuma povući postrojbe. Bio je pod pritiskom da održi obećanje, ali je za svaki slučaj ostavio 50.000 vojnika. Budući da su neki od njih već bili uvučeni u sukobe u Bagdadu, uz dva mrtva, postavlja se pitanje je li i ovaj kraj rata samo pusta želja.

Krivnja za ljudske žrtve
Kao što je još u kampanji najavio, Obama se okrenuo ratu za koji je smatrao da ga je Bush zbog Iraka zanemario, onom u Afganistanu, koji je sada, u svojoj desetoj godini, najdulji rat u američkoj povijesti.Već u prvome mjesecu u Bijeloj kući poslao je tamo dodatnih 17.000 vojnika, a krajem prošle godine još 30.000. Tamo je promijenio i dva vojna zapovjednika, ali ta zemlja sve više pada u ruke talibana.Na WikiLeaksu je nedavno objavljeno 90.000 tajnih dokumenata koji upućuju na američku krivnju za afganistanske civilne žrtve i patnju stanovništva. U ovom slučaju, Obama je poslušao više savjete vojnih zapovjednika, koji izjavljuju da je pobjeda moguća, nego civila da je postupno povlačenje najbolje rješenje.

Budući da su američki ratni troškovi u oba ta rata premašili bilijun dolara, a dugovi SAD-a dostigli 12,9 bilijuna, i u javnosti su sve jasniji pozivi protiv ratne politike za koju se katkad, iako je te ratove naslijedio, izravno krivi i Obamu. Zbog golemih izdvajanja za vojni proračun (oko 700 milijardi dolara godišnje ili 48 posto svih svjetskih izdvajanja za vojsku) on je suočen i s pitanjem koliko financijski posrnuli imperij može još održavati ulogu svjetskog djelitelja pravde.Možda je programskim govorom u Kairu u lipnju 2009., kada je proglasio “novi početak” između SAD-a i muslimanskog svijeta, pokušao na to pitanje naći i miroljubiviji odgovor, isto kao i kad je na krilima izborne euforije u prvoj polovici te godine krstario Europom i svijetom, nudeći suradnju i mijenjajući sliku svijeta o SAD-u. Za to je, uz doista svoj najveći vanjskopolitički uspjeh – smanjenje tenzije i nuklearnih kontingenata između SAD-a i Rusije, zasluženo ili nezasluženo, kao ratni predsjednik, ali i borac za denuklearizaciju svijeta, prošle godine dobio Nobelovu nagradu za mir.

Nagomilani minusi
No, mnogi problemi, posebno na Bliskom i Srednjem istoku, i dalje gore. A sada izlaze u javnost i nove tajne o američkom angažmanu i financiranju tajnih operacija u Pakistanu koji se zbog kompleksnosti i nelojalnosti sustava i podrške talibanima smatra ključnim za tu regiju.Uz Iran, za koji je u tijeku kampanje kritiziran jer je rekao da bi i s njim ušao u pregovore. Dosad javni i zakulisni pregovori oko iranskog nuklearnog pothvata nisu dali rezultate, pa se Obami i to pripisuje u minus, kao i nastavljanje Bushove politike prema izraelsko-palestinskom sukobu. Iako je prvoga dana u Bijeloj kući proglasio zatvaranje zloglasnoga Guantanama, to ni do danas nije uspio ostvariti. Osim toga, proglas da će osumnjičenim teroristima suditi civilni sudovi, a ne vojni po Bushovu patriotskom zakonu, također je upitan.U biti, čini se da je Obama u vanjskoj politici u sukobu sa samim sobom.Suštinski real-političar kada je riječ o akcijama, u svojoj kampanjskoj viziji svijeta nastupio je kao maštar koji je vjerovao u idealno, posebno s idejom da samo treba pružiti ruku i proglasiti dobre namjere.U stvarnosti, situacija je mnogo kompliciranija, a opredjeljenja i obaveze SAD-a već toliko ukorijenjeni, posebno u vojnim i informativnim krugovima, da je bitna promjena bila neostvariva.

Al-Qa’ida i dalje smrtonosna, a još se i više proširila – Devet godina nakon terorističkih napada na SAD 11. septembra teroristička mreža al-Qa’ida i dalje je živa te jednako smrtonosna kao i prije, stoji u komentaru na popularnoj američkoj internetskoj stranici The Daily Beast. Komentar upozorava kako je, osim jezgre terorističke mreže okupljene oko Osame bin Ladena, al-Qa’ida razvila svoje teorističke aktivnosti i kroz regionalne podružnice poput one u Jemenu, te utjecaj i na one teroriste koji nisu izravno povezani s njima, ali su pod utjecajem njihove ideologije. 

Na obavještajne službe troši se barem 75 milijardi dolara godišnje
Od 11. septembra 2001. američka vlada osnovala je 263 nove agencije sa zadatkom da se bave pojedinim aspektima rata protiv terorizma. Uz to, samo prema informacijama dostupnim javnosti, sredstva za špijunske, odnosno obavještajne službe, porasla su 250 posto, na 75 milijardi dolara godišnje, što je više nego što cijeli ostatak svijeta koristi u tu svrhu.Do sada su izgrađena 33 kompleksa zgrada samo za smještaj novih agencija – jedan je samo osam kilometara južno od Bijele kuće, velika zgrada Ministarstva za domovinsku sigurnost. Samo to ministarstvo diljem zemlje upošljava 230 tisuća ljudi. U novom sustavu proizvodi se oko 50 tisuća izvještaja godišnje, od kojih se neke ne stigne pročitati, kao što je bio slučaj s upozorenjem oca mladog Nigerijca Umara Faruka Abdulmutalaba koji je prošlog Božića namjeravao dignuti u zrak avion na letu iz Amsterdama za Detroit.

Teroristi u svoje redove novače i američke građane
– Američke vlasti propustile su poduzeti mjere protiv domaćeg terorizma i zaustaviti trend novačenja američkih građana, koje provode razne terorističke grupe, stoji u izvješću koje je sastavio ugledni nadstranački think-tank za borbu protiv terorizma. Bipartisan Policy Center (BPC) u svojem je izvješću naveo da su vlasti u SAD-u uporno ignorirale upozorenja stručnjaka na opasnost od radikaliziranih i indoktriniranih američkih građana. “Nismo vjerovali da se teroristi mogu stvoriti u Americi”, navodi BPC.   (Kliker.info-Jutarnji list)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku